– Kao Dubrovčanka, Dubravka Šuica je duboko svjesna interesa Hrvatske i njenog najjužnijeg grada da se granica Evropske unije što prije s Debelog brijega pomakne do iza Ulcinja. Tek kad Crna Gora bude u Uniji, Dubrovnik će disati punim plućima. Zato od nje Crna Gora sigurno može očekivati prijateljsku podršku, kad god ona bude potrebna. Isto važi i za predloženog komesara, Mađara Lasla Tročanjija jer je Budimpešta u Evropi najjači zagovornik proširenja – kaže za Pobjedu hrvatski analitičar i dobar poznavalac evropskih integracija Davor Đenero.
Objašnjava kako se u Briselu tumače izbori kandidata za ključne pozicije u Komisiji. – Dvije su temeljne interpretacije izbora Lasla Tročanjija za evropskog komesara za proširenje: prema jednima se radi o velikoj pobjedi mađarskog premijera Viktora Orbana nad protivnicima unutar EU, prije svega nad njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja je posebno skeptična prema Orbanovoj politici, a prema drugoj interpretaciji ovim je imenovanjem nova predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poslala ciničnu poruku zemljama u procesu pristupanja, kako ne mogu računati niti na moć komesara koji je zadužen za njihovo pitanje, niti na to da će u mandatu ove Evropske komisije biti proširenja Unije – kaže Đenero.
UTICAJI
Ističe da je dosadašnji evropski komesar iz Mađarske Tibor Navraćiš bio uspješan član tima Žan Klod Junkera i insistirao je na temeljnim evropskim vrijednostima i neki su tvrdili da zapravo ne sprovodi Orbanovu politiku.
– Međutim, premijer Orban nikad nije igrao „ofsajd“, često je bio na rubu, na korak da dođe u nedozvoljenu situaciju, ali je u biti ostajao u evropskim okvirima. Karakteristika njegovih saradnika je uvijek to da su dobro obrazovani i pripremljeni za funkcije koje obavljaju. Takav je bio FIDES-ovac starog kova Navraćiš, takav je i Tročanji, kojeg smatraju daleko lojalnijim Orbanu. Njegov resor nije samo politika proširenja, nego i politika evropskog susjedstva, a Mađarska je itekako kvalifikovana za ove evropske politike.
Kad je riječ o politici evropskog susjedstva, nju su u najvećoj mjeri razradile članice Višegradske grupe, a inicijativa Istočnog partnerstva, koju je vodila Poljska, s podrškom skandinavskih zemalja, jedna je od najboljih zajedničkih evropskih politika.
Mađarska je formiranjem Višegradskog fonda izravno sudjelovala u toj politici, i ona će sigurno biti nastavljena. Mađarska je, osim toga, jedina država članica koja vrlo glasno ponavlja da se s proširenjem ne smije čekati mandat neke naredne Evropske komisije, zato je uspjeh politike Lasla Tročanjija na neki način test uticaja Mađarske i premijera Orbana na evropskoj razini – zaključuje Đenero.
TEŠKA PITANJA
Na pitanje kolika je njegova stvarna moć da politiku proširenja postavi u vrh agende Evropske komisije, Đenero kaže da je teško unaprijed najavljivati kakva će biti nečija moć unutar nove strukture upravljanja.
-Tročanjiju neće biti lako, jer se njegovi prioriteti ne podudaraju s prioritetima većine ostalih članova Evropske komisije. Osim toga, Tročanjiju je njegov pokrovitelj, premijer Orban, postavio komplikovano ishodište. Naime, Orban tvrdi da je Srbija ključ Balkana, kao najveća zemlja koja je izvan EU na ovom prostoru, kao najveća ekonomija i najsnažnija vojna sila. Međutim, Srbiju obilježavaju nespremnost na demokratske reforme, nesklonost euro-atlantizmu u velikom dijelu biračkog tijela, pretjerani uticaj Rusije i nespremnost da se razriješi problem priznavanja državnosti Kosova. Lakše bi mu bilo da je odabrao prioritete u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, koje pokazuju spremnost na reforme i optimizam prema članstvu. Lakše bi na ova dva primjera osigurao otvaranje Evrope prema proširenju, nego što će mu to uspjeti sa Srbijom, prema kojoj su skeptične i baltičke republike, zbog pretjerane bliskosti s Rusijom, i zemlje sjeverozapada EU, zbog demokratskih deficita, i Hrvatska zbog otvorenih međusobnih problema i ugrožavanja sigurnosti i stabilnosti u regiji – kaže Đenero.
On smatra da će se Dubravka Šuica baviti nekim od ključnih problema budućnosti Europe i njen će interes u narednim mjesecima biti usmjeren na „konvenciju o budućnosti Evrope“, a u tom kontekstu prije svega na očuvanje kohezijske politike u EU.
-Kao Dubrovkinja, Šuica je duboko svjesna interesa Hrvatske i njenog najjužnijeg grada da se granica Evropske unije što prije s Debelog brijega pomakne do iza Ulcinja. Tek kad Crna Gora bude u Uniji, Dubrovnik će disati punim plućima. Zato od nje Crna Gora sigurno može očekivati prijateljsku potporu, kad god ona bude potrebna. Isto važi i za Makedoniju, prema kojoj Hrvatska gaji posebnu naklonost, tim više što je Makedonija avis i kandidatski status dobila prije Hrvatske, a u NATO su trebale pristupiti zajedno – kaže Đenero.
SVE ZAVISI OD REGIONA
Ipak, Đenero tvrdi da sve zavisi od država kandidata objašnjavajući da se Crna Gora već ponaša kao članica EU. -Crna Gora je lider, vlada premijera Zorana Zaeva u Makedoniji radi dobar posao, ali joj okolnosti ne idu na ruku, Albanija se uplela u unutarnje nestabilnosti, a Kosovo niti samo ima EU u fokusu, niti ga EU u pravom smislu ima pred očima kao buduću članicu. Spremnost na relaksiranje odnosa s Rusijom, sada kad je Crna Gora članica NATO saveza i kad je zatvorila pregovore o zajedničkoj evropskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, mudar je državnički potez. Sada Crna Gora radi isto što rade Slovenija, Mađarska i neke druge članice Unije – de facto je u poziciji da nastupa kao da je članica EU, jer je zajednička evropska politika i štiti i „ograničava“ u preuzimanju obaveza. A neracionalno je s globalnom silom, kakav god bio njen karakter, zaoštravati odnose. Nakon što je postala članicom NATO kao organizacije kolektivne sigurnosti, u razgovoru s Rusijom ponder Crne Gore je daleko veći. To treba mudro iskoristiti – poručuje Đenero.
Politički analitičar iz Beograda Dušan Janjić ističe da je dobro što je Mađarska dobila poziciju komesara, a da je još bolje što ta pozicija postoji pošto je iz Brisela bilo glasova da se to mjesto nakon mandata Johanesa Hana ukida.
-Naravno da će činjenica da je on politički pripadnik desne partije Viktora Orbana donekle uticati na njegov posao, ali neće mnogo. On mora voditi zajedničku politiku Evropske unije. Postojanje komesara za susjedsku politiku je znak da će Unija nastaviti sa podrškom. Očekivati da će neka vlada bolje proći zbog odnosa sa Viktorom Orbanom, kao što se u Srbiji nada Srpska napredna stranka je nerealno. Na tome ne bi trebalo graditi nikakvu predstavu o ubrzanju integracija ili zamišljati da će se nešto desiti preko reda. Birokratija EU je nepromjenjiva i radi po određenim principima dogovora tako da jeste važno ko će biti komesar, ali nije odlučujuće. Što se tiče Dubravke Šuice, ona će se pored demografije baviti demokratskim dijalogom, ali nije do kraja jasno šta je to. Da li će to biti dijalog unutra EU ili dijalog u regionu, recimo između Srbije i Kosova nije jasno tako da je moguće da će i Šuica doprinijeti boljem poznavanju regiona, ali ne može ni ona lično mnogo niti ubrzati niti usporiti integracije – zaključuje Janjić.
Na pitanje da li će Tročanji kao bivši ministar pravde se zalagati za strožije procedure evropske pomoći zemljama kandidatima, Janjić kaže da većina te pomoći ide preko vlada država članica tako da se ni sa strožijim pravilima neće mnogo toga mijenjati.