Niko u Evropskoj uniji ne osporava pravo Mađarskoj da dobije resor za proširenje, ali se postavlja pitanje da li može izabrati kandidata koji će proći. U EU strijepe da će mađarski komesar stavljati interese premijera Orbana iznad evropskih. Slovenci i dalje ostaju jako zainteresovani za ovaj resor i nije isključeno da iz ove članice EU dođe budući komesar za proširenje – kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.
Objašnjava da je nedovoljna podrška kandidatu Laslu Tročanjiju bila u stvari osveta Evropske narodne stranke mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.
– Dok god se vode ratovi na relaciji EU – premijer Orban, trpe kandidati za ulazak u EU, ali ulogu Mađarske u integracijama regiona niko ne može osporiti. Resor novog komesara nije samo politika proširenja, nego i politika evropskog susjedstva, a Mađarska je itekako kvalifikovana za obje ove evropske politike. Kad je riječ o politici evropskog susjedstva, nju su u najvećoj mjeri razradile članice Višegradske skupine, a inicijativa Istočnog partnerstva, koju je vodila Poljska, s podrškom skandinavskih zemalja, jedna je od najboljih zajedničkih evropskih politika.
Mađarska je formiranjem Višegradskog fonda direktno učestvovala u toj politici i ona će sigurno biti nastavljena. Mađarska je, osim toga, jedina država članica koja vrlo glasno ponavlja da se s proširenjem ne smije čekati mandat neke naredne Evropske komisije, zato je uspjeh politike nekog od mađarskih kandidata na neki način test uticaja Mađarske i premijera Orbana na evropskoj razini – poručuje Đenero.
VELIKI POSAO
On naglašava da se u Evropskoj uniji boje da će novi komesar stavljati mađarsku ispred evropske politike. – Novom komesaru neće biti lako, jer se njegovi prioriteti ne podudaraju s prioritetima većine ostalih članova Evropske komisije. Osim toga, pokrovitelj novog komesara, (ukoliko dođe iz Mađarske), premijer Orban, postavio je komplikovano ishodište. Naime, Orban tvrdi da je Srbija ključ Balkana, kao najveća zemlja koja je izvan EU na ovom prostoru, kao najveća ekonomija i najsnažnija vojna sila. Međutim, Srbiju obilježavaju nespremnost na demokratske reforme, nesklonost euroatlantizmu u velikom dijelu biračkog tijela, pretjerani uticaj Rusije i nespremnost da se razriješi problem priznavanja državnosti Kosova. Lakše bi mu bilo da je odabrao prioritete u Crnoj Gori i Makedoniji, koje pokazuju spremnost na reforme i optimizam prema članstvu. Lakše bi na ova dva primjera osigurao otvaranje Evrope prema proširenju, nego što će mu to uspjeti sa Srbijom, prema kojoj su skeptične i Baltičke republike, zbog pretjerane bliskosti s Rusijom, i zemlje sjeverozapada EU, zbog demokratskih deficita, i Hrvatska zbog otvorenih međusobnih problema i ugrožavanja sigurnosti i stabilnosti u regiji – kaže naš sagovornik.
DOBRE VIJESTI
Đenero kaže da je izbor Tonina Picule za izvjestioca za Crnu Goru u Evropskom parlamentu i Dubravke Šuice za potpredsjednicu EK vjetar u leđa Crnoj Gori.
– Picula će učiniti sve da Crna Gora što prije uđe u EU i ovo je sjajna vijest za Podgoricu. Dubravka Šuica bavit će se nekim od ključnih problema budućnosti Evrope i njen će interes u narednim mjesecima biti usmjeren na „konvenciju o budućnosti Europe“, a u tom kontekstu prije svega na očuvanje kohezijske politike u EU. Kao Dubrovkinja, Šuica je duboko svjesna interesa Hrvatske i njenog najjužnijeg grada da se granica Europske unije što prije s Debelog Brijega pomakne do iza Ulcinja. Tek kad Crna Gora bude u Uniji, Dubrovnik će disati punim plućima. Zato od nje Crna Gora sigurno može očekivati prijateljsku podršku, kad god ona bude potrebna. Isto važi i za Makedoniju, prema kojoj Hrvatska gaji posebnu naklonost, tim više što je Makedonija kandidatski status dobila prije Hrvatske, a u NATO su trebale pristupiti zajedno – zaključuje Đenero.