Petak, 26 Aprila, 2024
Rubrika:

Komitet UN za ljudska prava: Kako definisati mirne proteste

Razvoj nastaje u vrijeme protesta širom sveta u znak podrške pokretu Crni životi su bitni i pojašnjava kako “mirna okupljanja” moraju da razumiju 173 zemlje koje su ratifikovale Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima, prenosi RTS.

Ljudi imaju pravo da mirno demonstriraju i vlade bi trebalo da poštuju međunarodno pravo i da im to dozvole, zaključili su stručnjaci UN za ljudska prava. Komitet za ljudska ptava UN proširio je to pravo i na digitalno okruženje.

Razvoj nastaje u vrijeme protesta širom sveta u znak podrške pokretu Crni životi su bitni i pojašnjava kako “mirna okupljanja” moraju da razumiju 173 zemlje koje su ratifikovale Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima, prenosi RTS.

Član odbora Kristof Hejns rekao je da je “osnovno ljudsko pravo” da se ljudi okupljaju kako bi proslavili ili uputili pritužbe, “u javnim i privatnim prostorima, na otvorenom, u zatvorenom prostoru i na internetu”.

“Svako, uključujući djecu, strane državljane, žene, radnike migrante, azilante i izbjeglice, može da ostvaruje pravo na mirno okupljanje”, dodao je Hejns.

“GENERALIZOVANE REFERENCE” NISU DOVOLJNE

U savjetu Komiteta za ljudska prava UN se takođe primećuje da vlade ne mogu zabraniti proteste tako što će “generalizovati reference na javni red ili javnu bezbjednost ili neodređeni rizik od potencijalnog nasilja”. Pored toga, vlade “ne mogu da blokiraju internet mreže ili zatvore bilo koju veb stranicu zbog svoje uloge u organizovanju ili pozivanju na mirno okupljanje”, navodi Komitet.

Takođe je naglašeno pravo novinara i posmatrača ljudskih prava da prate i dokumentuju bilo koje skupove, uključujući i nasilne i nezakonite. Specijalni izvjestilac UN-a za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja pozdravio je novo tumačenje da se pravo na mirno okupljanje proširuje i na “digitalne aktivnosti”.

“Ovo je istinski značajna potvrda da se zaštita prava na mirno okupljanje proširuje i na učešće na daljinu, uključujući mrežne skupove”, rekao je Klement Vol, reagujući na dokument koji je objavio Komitet za ljudska prava UN.

ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA U DIGITALNOM DOBU

To je posebno važno tokom pandemije kovid 19, kada se toliko mirnih okupljanja preselilo na mreže. Usredsređujući se na presek digitalnih tehnologija i pravo na mirno okupljanje jasno je dat okvir za zaštitu ovog osnovnog prava u digitalnom dobu, rekao je Vol.

“Čvrsto rešava raspravu o tome da li se pravo na mirno okupljanje proširuje na mrežne aktivnosti, kaže da vlade ne bi trebalo da blokiraju ili ometaju internetsko povezivanje u vezi sa mirnim skupovima”, naveo je Vol.

Pravni savjet Komiteta za ljudska prava UN čini 18 stručnjaka koji prati kako zemlje sprovode Međunarodni sporazum o građanskim i političkim pravima. Tumačenje Komiteta biće važne smjernice za sudije na nacionalnim i regionalnim sudovima širom svijeta, jer su sada dio onoga što je poznato kao “meki zakon”.

Opšti komentar panela napominje da demonstranti imaju pravo da nose maske ili kapuljače kako bi prekrili lice i da vlade ne bi trebalo da prikupljaju lične podatke kako bi maltretirali ili zastrašivali učesnike.

Izvorrts.rs

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve