Predsjednik opštine Budva Marko Bato Carević zatražio je od predsjednika Skupštine Krsta Radovića da zakaže sjednicu po hitnom postupku na kojoj bi bila samo jedna tačka dnevnog reda – donošenje deklaracije za poništenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Vladimir Bulatović, predsjednik Opštinskog odbora Crnogorske, koja je dio vlasti i bez kojeg nema većine, kaže za Dnevne novine da odbornici te partije neće podržati Carevićevu deklaraciju ako ona dođe na dnevni red SO Budva.
On naglašava da odbornici Crnogorske o tome imaju jasan stav.
“Iako razumijemo potrebu vjernika da se izvrše izmjene određenih članova pomenutog zakona, glavno pitanje koje nam se nameće je da li ćemo pokazati potpuno pravno neznanje i samim tim derogirati sami sebe ili ćemo se baviti političkim marketingom i svjesno pokušati kršiti pravni poredak Crne Gore? Činjenice su jasne, svi zakoni naše države se donose i mijenjaju samo na jednom mjestu, a to je Skupština Crne Gore i to glasanjem poslanika koji su dobili mandate na izborima”, kaže Bulatović.
On naglašava da Crnogorska svaki pokušaj mijenjanja tog ustrojstva vidi kao začetak anarhističkog ponašanja, koje je za njih kao građanski orijetisanu partiju apsolutno neprihvatljivo.
“Zamislite na primjer da nam se ne sviđa Zakon o krivičnom postupku i krenemo da usvajamo deklaraciju da taj zakon se stavi van snage, kao što se danas pominje u nekim lokalnim upravama. Da li to znači da će građani ići naoružani po ulicama i zavoditi njima prihvatljiva pravila ponašanja? Dakle, destabilizujuće i anarhističko ponašanje bilo kojeg političkog subjekta nije nam prihvatljivo i neće dobiti našu podršku”, kaže predsjednik budvanskog odbora Crnogorske.
Bulatović smatra da se na taj način, sa željom da se u pojedinim gradovima donose posebne deklaracije, pokušava na mala vrata uvesti eksteritorijalnost u pojedine djelove Crne Gore i članstvo Crnogorske je apsolutno protiv toga.
“Religijska pitanja su duboko intimna stvar i svi građani po tom pitanju mogu da se udružuju i rade na afirmaciji svojih stavova, bez prava da svojim djelovanjem ugrožavaju one koji misle drugačije, a za to postoje mnogobrojni načini organizovanja koji ne derogiraju ustrojstvo države”, zaključuje Bulatović.