U 2017. ekonomije na Balkanu su rasle, no sloboda medija se u nekim zemljama regiona našla na udaru, piše Marcus Tanner za Balkan Insight.
Regionalni konflikti
Kosovsko-srpska zavrzlama ne pokazuje naznake da će uskoro biti riješena, no nakon pokušaja Srbije da na Kosovo pošalje voz ispisan srpskim sloganima, između te dvije zemlja nije bilo većih problema.
Kosovo i Crna Gora nisu poslušali nalog EU-a da riješe svoje granične razmirice. Nova vlada na Kosovu odbacila je granični sporazum pređašnje vlade.
Slovenija i Hrvatska još uvijek su posvađane oko Piranskog zaliva. Hrvatska nije uvažila presudu međunarodnog suda, koji je veći dio sporne teritorije na moru dodijelio Sloveniji.
Političke promjene
Uprkos brojnim izborima, na Balkanu ove godine nije došlo do bitnih promjena.
Najvidnija promjena dogodila se u Makedoniji, gdje se završila jedanaestogodišnja vladavina nacionalističke stranke VMRO DPMNE.
Nova socijaldemokratska vlada Zorana Zaeva pokušava ponovo da uspostavi vladavinu zakona, primiri tenzije s albanskom manjinom u zemlji, pokrene posustali proces pristupanja EU-u i unaprijedi odnose s Grčkom i Bugarskom.
Promjena vlasti nije se svidjela Rusiji i Srbiji, koje se boje da će nova vlada podržati Kosovo.
U Crnoj Gori pokrenut je postupak protiv osoba koje tužilaštvo tereti da su 2016. planirale teroristički napad protiv zapadno-orijentisane vlade.
Kosovo je politički nestabilno i nakon saziva nove vlade pod vođstvom Ramuša Haradinaja.
U BiH je vođa bošnjačkih Srba Milorad Dodik morao da odustane od svoje nakane da u Republici Srpskoj provede referendum o nezavisnosti.
Ekonomski trendovi
Ekonomski rast regiona bio je veći od evropskog prosjeka, a stopa siromaštva je u opadanju.
Svjetska banka sredinom godine predvidjela je da će prosječne stope rasta krajem godine na Zapadnom Balkanu iznositi 2,6 odsto, 2018. povećati na 3,3 odsto, a 2019. na 3,6 odsto.
Za pad siromaštva su, prema Svjetskoj banci, zaslužni “rast, zapošljavanje i niska inflacija”.
Nezaposlenost je još uvijek izrazito visoka, no stopa zaposlenosti vratila se na nivo od prije 2008.
Svoj porast zaposlenosti Crna Gora duguje snažnoj turističkoj sezoni i građevinskim projektima, a Albanija sektoru usluga i industrije te samozaposlenim poduzetnicima.
Crna Gora, Kosovo i Albanija imali su najviše stope rasta, blizu 4 odsto, Bosna je stabilna, a Srbija i Makedonija zaostaju s 2 odsto.
Kosovo ipak ima najgoru stopu nezaposlenosti u regionu. 30 odsto Kosovara je bez posla, a među populacijom mlađom od 24 godine, njih čak 50 posto nema posao.
Manje je srećna vijest da se očekuje porast fiskalnih deficita u regionu jer ulaganja za podsticanje rasta nisu propraćena smanjenjem javne potrošnje, osim u Srbiji.
Vanjska politika
Zapad i Rusija na Balkanu se još uvijek bore za prevlast.
U Bugarskoj je prošle godine izabran pro-ruski predsjednik, no on nema moć promijeniti političku orijentaciju te dugogodišnje članice EU-a. Slična je situacija i u Moldaviji, gdje se Moskva nada pobjedi komunističke stranke na parlamentarnim izborima iduće godine.
Srbija je podijeljena između odanosti Kremlju, svom glavnom savezniku po pitanju Kosova, i strateškog cilja ulaska u EU.
Na razočaranje Rusije, Crna Gora u junu se pridružila NATO savezu, a istim stopama sprema se da krene i Makedonija.
Kosovo je najveći talac evropske geopolitike u regionu. Rusija se po gubitku Makedonije i Crne Gore svim silama trudi da sačuva savez sa Srbijom, zbog čega je Kosovu onemogućen ulaz u bilo kakvu međunarodnu organizaciju.
Ljudska prava
Međunarodne organizacije za ljudska prava zabrinute su cenzurom medija i slobode govora u Srbiji.
Evropski povjerenik za ljudska prava Nils Muiznieks je izrazio zabrinutost zbog rastuće etničke podjele i polarizacije u regiji.
– To se posebno odnosi na poricanje genocida, slavljenje ratnih zločinaca i pokušaje rehabilitacije osoba upletenih u ratne zločine tokom devedesetih, izjavio je.
Hrvatska policija optužena je za ilegalno vraćanje izbjeglica u Srbiju, zbog čega je ovog mjeseca na granici navodno poginula šestogodišnja Avganistanka.
LGBT prava u većini zemalja regiona gotovo ne postoje. Na Kosovu je ipak u septembru održana prva povorka ponosa, a u Srbiji za premijerku izabrana Ana Brnabić, koja je otvoreno gej. To signalizira ublažavanje neprijateljskih stavova prema LGBT populaciji u toj zemlji, zaključuje Tanner za Balkan Insight.
Izvor: Index.hr