Porez na ekstraprofit, kojim je Vlada smislila da plaća javno zdravstvo i zakrpi budžetske rupe nastale kao posljedica populističke politike, trebalo bi da plaćaju 294 kompanije. To je čak 94 kompanije više nego što bi terbalo da oporezuje dodatno susjedna, pet puta veća Hrvatska, ako zakon uopšte prođe kod njih. Iako je njihova namjera da oporezuju firme čiji je godišnji promet veći od 40 miliona eura, odnosno osam puta veći nego što planira naš ministar finansija Aleksandar Damjanović.
Udar na privredu
Naše 294 targetirane firme bi trebalo da, ako zakon prođe kod nas, budu oporezovane punih 33 odsto, izračunala je poreska savjetnica Milena Golubović. Znači, trebalo bi da državi uplate trećinu svojih prihoda. E toga nema nigdje u demokratskom dijelu svijeta. Nije ga bilo ni u jednoumlju, jer je porez na promet u SFRJ bio 28 odsto.
Nacrtom zakona o solidarnom doprinosu predviđeno je da se kompanije koje su ostvarile godišnji prihod veći od pet miliona eura obavezuju da plate ekstraprofit. Poslovne asocijacije i ekonomski analitičari upozorili su da bi usvajanje takvog zakonskog rješenja izazvalo nesagledive štetne posljedice po privredu, te da bi moglo dovesti do iseljavanja najuspješnijih kompanija.
Vlada, odnosno Ministarstvo finansija je objasnilo da predlažu tu mjeru kako bi kompanije koje su tokom ekonomske krize stekle dodatnu dobit, a zahvaljujući vladinim mjerama u vidu podsticaja, sada pokazale solidarnost i pomogle da se teret krize ravnomjerno rasporedi. I u ovom obrazloženju ima niz rupa, jer se vladine mjere podrške uglavnom nijesu odnosile na ove 294 kompanije.
Nacrt zakona je na javnoj raspravi do 20. marta, a ,,solidarni doprinos“ (porez na ekstraprofit), je definisan kao krizna mjera za ovu i narednu godinu.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da ovakve mjere ne mogu biti opravdane, jer se njima kažnjavaju uspješni. – Donošenje ovakvih odluka u teškim vremenima za
privredu može imati višestruke i dugoročne posljedice, kao što je, na primjer, moguća odluka uspješnih firmi da napuste Crnu Goru – kazao je Mulešković Pobjedi. Prema njegovim riječima, kao i u slučaju povećanja ostalih poreza i akciza, ovo je za administraciju najlakši način da nadoknadi manjak u budžetu, ne vodeći računa o posljedicama. – Umjesto da se obračuna sa neformalnom ekonomijom odlučuju se za dodatno opterećenje privrede, a stalnom promjenom poslovnog ambijenta stvara se slika nestabilnosti što za rezultat može imati samo slabljenje realnog sektora i sve manji priliv investicija – upozorio je Mulešković.
ANTIPREDUZETNIŠTVO
Predsjednik Asocijacije menadžera (AMM) Budimir Raičković kaže da su ovaj nacrt vidjeli prekjuče i da tek treba da ga analiziraju. Ipak je upozorio da je godinama država najveći poslodavac, da se neprekidno povećavaju troškovi administracije koja ne pruža kvalitetan servis građanima i privredi.
– Privreda non-stop finansira troškove javne uprave i godinama se razvija tendencija antipreduzetništva, zato što je isplativije otići na državni posao – poručio je Raičković i dodao da je činjenica da je sada bolje i isplativije biti zaposlen u državnoj upravi nego na privatnom poslu.
– Godinama se uvećava zapošljavanje u javnoj upravi, destimuliše se preduzetništvo i zapošljavnje u privatnom sektoru i privatna inicijativa. To je bolna tačka Crne Gore – upozorio je Raičković i dodao da Crna Gora polako prelazi iz proporcionalnog u progresivni poreski sistem ,,a za male države poreska atraktivnost je značajna“.
Upozorenjima se pridružilo i Crnogorsko udruženje poslodavaca, koje je ocijenilo da će ova mjera izvjesno imati nesagledive štetne posljedice po privredu, a time i po čitavo društvo. Pogotovo ako se ima u vidu stanje crnogorske privrede i izuzetno složene i nimalo optimistične prilike u svijetu. Oni smatraju da je začuđujuće donošenje ove ozbiljne mjere u ovako složenim prilikama. – CUP će na vanrednoj sjednici Upravnog odbora pažljivo razmatrati sadržaj nacrta zakona, detaljno analizirati njegove odredbe i potom sa stavovima izaći u javnost – poručili su.
Ministarstvo se pozvalo i na uporednu praksu iz zemalja EU koje su takođe uvele taj porez (mandatory temporary solidarity contribution) definisan uredbom EU.
U septembru prošle godine pet evropskih zemalja (Francuska, Njemačka, Španija, Italija i Holandija) potvrdilo je namjeru da ove godine uvede minimalni porez od 15 odsto na dobit multinacionalnih kompanija, dok Mađarska blokira usvajanje takvog propisa.
Golubović: Stopa solidarnog doprinosa 33 odsto
Aktuelne stope na dobit su trenutno devet odsto na 100 hiljada eura; od 100.000,01 do 1.500.000 porez je 9.000 plus 12 na iznos preko 100.000 eura, a na iznos veći od 1,5 miliona eura porez je 177.000 plus 15 odsto na iznos preko 1.500.000,01 eura, navodi Milena Golubović.
Obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene po osnovu dividende i udjela u dobiti rezidentnim i nerezidentnim pravnim i fizičkim licima, koji iznosi 15 odsto od bruto prihoda.
Solidarni doprinos bi trebalo da se plaća na utvrđenu osnovicu koju čini pozitivna razlika između oporezive dobiti u godini koja prethodi godini iz člana 1 stav 3 ovog zakona i prosječne oporezive dobiti referentnih poreskih perioda uvećane za 20 odsto, pa je stopa solidarnog doprinosa proporcionalna i iznosi 33 odsto.
– Ukoliko se ovo primijeni u praksi, onda bi obveznik koji je imao prosječnu oporezivu dobit od 2018. do 2021. godine od 200.000 eura, a za 2022. godinu 300.000 eura, trebalo da u ovoj godini plati 52.800 eura poreza – navodi Golubović i pita kako će se utvrditi stopa solidarnog doprinosa ako je obveznik 2022. završio u minusu, ili ako je imao oporezivu dobit manju od osnovice prosječnih dobiti iz prethodne četiri godine uvećanih za 20 odsto.
Danas razgovor sa Damjanovićem
Asocijacija menadžera juče je tražila hitan sastanak sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, povodom seta izmjena poreskih zakona, koje je Skupština usvojila u utorak. Kako je Pobjedi kazao Budimir Raičković, sastanak će biti održan danas.
– Moram da pozdravim brzu reakciju Ministarstva koje nas je ispoštovalo i uvažilo – rekao je Raičković.
U AMM su uvjereni da se bez konsultacija, partnerstva i uvažavanja potreba nosilaca ekonomskih aktivnosti ne može obezbijediti kvalitetan, stabilan, predvidiv i atraktivan poslovni ambijent.
Bravo! Podrska!