Ruska agresija na Ukrajinu iz temelja je potresla svijet i uvela globalno društvo u novi period nesigurnosti. Crna Gora je i prije ukrajinske krize skliznula u društveno-političku neizvjesnost kao rezulat djelovanja nesposobne odlazeće vlade.
Usvajanjem hazarderskog programa ”Evropa sad” crnogorska ekonomija je doživjela jak negativni šok, a nakon izbijanja rata u Ukrajini cijene glavnih energenata i žitarica bilježe rekorde na evropskim berzama, što je doprinijelo da se i onako haotična situacija sa cijenama u državi dodatno pogorša.
Građani su 1. februara primili uvećanu platu, usklađenu sa ekonomskim programom “Evropa sad” koji je u crnogorskom parlamentu usvojen krajem prošle godine, zajedno sa budžetom. Programom je minimalna plata sa 250 porasla na 450 eura, a prosječna sa 530 na 670.
Odlazeći ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, idejni su tvorci ovog programa koji su uspjeli na prepad i bez mnogo ozbiljne analize sprovesti zahvaljujući tome što je uvećanje zarada izveli kroz usvajanje seta poreskih zakona i skidanja doprinosa za zdrastveno osiguranje zaposlenog.
Međutim, sa povećanjem zarada došlo je i do nekontrolisanog rasta cijena energenata i osnovih životnih namirnica. Ukrajinska kriza u kombinaciji sa ekonomskim srljanjem u koje nas je odveo program ”Evropa sad”, učinili su da crnogorski građani svjedoče poskupljenjima osnovnih životnih namirnica koja su u prosjeku kreću od 30 pa čak do 50 odsto.
Više cijene svuda oko nas
Građani sa kojima smo razgovarali uglavnom su mišljenja da nije potrebno veliko znanje iz ekonomije da bi povećanje prosječene i minimalne zarade u državi zasnivao na srazmjernom povećanju cijena.
”Najčešće objašnjenje svih preduzetnika, bilo koje djelatnosti je ‘svi su podigli, pa što ne i mi. Tako da iako su navodno prosječen i minimalne plate povećane, ništa nijesmo dobili, jer su cijene povećane još više nego zarade. Najveći gubitnici su oni kojima plate nijesu povećane, a cijene su doživjele nekontrolisan rast”, objašnjava dvadesetpetogodišnji Mladen iz Podgorice.
“Sve je poskupilo, hrana i gorivo. Poskupili su čak i termini za fudbal. Iznajmljivali smo balon za fudbal po cijeni od 25 eura – sada je cijena 35”, kazao je Mladen, dodajući da je i odlazak kod frizera skuplji.
Maja je preduzetnica i drži privatni frizerski salon. Cijene nije dizala jer misli da je u ovom vremenu teško održati i ovo malo mušterija što je ostalo.
“Ljudi su u doba pandemije koronavirusa naučili da dosta stvari moraju sami odraditi. Nisam dizala cijene, ali čula sam da je dosta mojih kolega podiglo”, kaže Maja. Ona je ironično rekla da bi o poskupljenjima mogli nadugo i naširoko da pričamo “uz kafu” – ali je i ona poskupjela.
Rasle su cijene svih osnovnih namirnica, uključujući mliječne proizvode, meso, slatkiše, brašno, jaja. Dalje bi se moglo nabrajati naširoko i nadugo uz omiljeni napitak, ali je i kafa poskupila sa 65-75 centi na čak 1.09 eura.
Građani taoci političkih interesa
I dok cijene divljaju, a svakodnevni život se pretvara u preživaljvanje, Crna Gora je u blokadi zbog neodgovornih i jeftinih političkih prepucavanja.
Zbog blokade Skupštine, Crna Gora nije u mogućnosti da ograniči rast cijena goriva koje je na rekordnom nivou u posljednjih deset godina. Predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta iz političkih razloga odbija da zakaže sjednicu parlamenta na kojoj bi se ograničile akcize na gorivo.
Tako u skupštinskoj proceduri čekaju izmjene Zakona o akcizama kojima se otvara mogućnost umanjenja akciza do 20 odsto, kako bi se stabilizovale cijene naftnih derivata i zaštitio životni standard.
Na red da se izglasa u parlamentu čeka i ukidanje PDV-a za osnovne životne namirnice, ali s obzirom na trenutnu političku situaciju, i na to ćemo popričekati.
Očekuje se poskupljenje autobuskog prevoza
Dok političari iz doskorašnje paralmentarne većine i dalje sprovode svoju prepoznatljivu politiku destabilizacije i destrukcije, očekuju se nova poskupljenja.
Jedan od članova Klaster prevoza Crne Gore, Davor Dokić, kazao je za Aktuelno da je trenutno realno, imajući u vidu trendove rasta cijena goriva, da autobuske karte u međunarodnom, međumjesnom, gradskom i prigradskom saobraćaju, poskupe oko 30 odsto.
“Nekontrolisan rast cijena je veoma otežao, da ne kažem onemogućio normalno poslovanje prevoznika. U ovom trenutku je realno da dođe do rasta cijena karata, jer sa trenutnom cijena dizela od 1,74e/l, ove cijene koje trenutno važe, vode nas, na duži rok, u neminovno gašenje firmi”, kazao je Dokić.
Objašnjava da je trenutno stanje neodrživo na duži rok, ali se nada da će Vlada, predložiti paket mjera pomoći za prevoznike.
“Vlada je zauzela stav, da prevoznike stave pri dnu liste prioritete, i tako se od prvog dana odnose prema ovoj, ne mnogo velikoj, ali izuzetno značajnoj privrednoj grani”, kaže Dokić.
Ističe da su i to malo pomoći što su dobili ostvarili posle izlaska na ulice i pritiska, bez kojeg kako navodi, ne bi dobili ni ovu skromnu pomoć.
Građani na čekanju
Cijene goriva i naftnih derivata u Crnoj Gori zavise isključivo od kretanja cijena na globalnoj berzi. Agresija Rusije na Ukrajinu je destabilizovao svjetsko tržište nafte pa i crnogorsko.
Jedini način za njihovo zauzdavanje je da se država odrekne dijela svog profita od prodaje goriva, što je nemoguće bez odluke parlamenta.
Predstojeće poskupljenje goriva uticaće na dodatan skok cijena životnih namirnica, roba i usluga. Koliko će građani Crne Gore morati da čekaju dok se političke partije dogovore ostaje da vidimo, do sljedećeg poskupljenja.
Aleksandra Popović