Za period od 2021. do 2027. godine Zapadnom Balkanu su kroz IPA III, tj. Ekonomski-investicioni plan za Zapadni Balkan, opredijeljena sredstva od devet milijardi eura, međutim Crna Gora nije iskoristila ni cent od tog novca – kazala je Pobjedi bivša ministarka nauke dr Sanja Damjanović i naučnica u GSI Helmholtz institutu u Darmstadtu u Njemačkoj.
Ona tvrdi da, nakon promjene vlasti 2020. godine, Crne Gora konstantno trpi ozbiljno nazadovanje u procesu EU integracija što potvrđuje činjenica da Crna Gora već dvije godine nije u mogućnosti da iskoristi ni cent od devet milijardi eura koliko nam je na raspolaganju za razvoj.
Nema ni projekata ni prijedloga
– Prvi put zemlje Zapadnog Balkana nemaju zagarantovanu kvotu, što otvara mogućnosti za konkurenciju drugim državama. U decembru 2020. godine, prije formiranja 42. vlade, Crne Gora je kandidovala prve kapitalne projekte koji su bili uključeni u Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan. U pitanju su saobraćajna infrastruktura ,,Zaobilaznica Budva“, energetska infrastruktura ,,Hidroelektrana Komarnica“ kao i najveći naučno-tehnološki i medicinski infrastrukturni projekat SEEIIST. Nažalost, ovi projekti nijesu realizovani, niti je nastavljeno njihovo planiranje – kazala je Damjanović navodeći da je samo za zaobilaznicu Budva izgubljeno 41 milion eura.
– Dvije godine kasnije niti jedan dodatni projekat nije predložen. Očekivano bi bilo da Crna Gora, kao prva zemlja u regionu koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije 2019. godine i jasno definisala strateške prioritete – održivu energiju, održivi i zdravstveni turizam, održivu poljoprivredu i lanac vrijednosti hrane i ICT, predlaže flegšip projekte iz ovih oblasti. Dok su, na primjer, u oblasti održivih izvora energije Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo predložili čak po dva ozbiljna projekta, Crna Gora još uvijek nema niti jedan u ovoj ključnoj oblasti za ekonomski i društveni razvoj – ističe Damjanović.
Koliko smo kao društvo izgubili za dvije godine nekorišćenjem IPA3 fondova najbolje pokazuje, kako tvrdi, primjer SEEIIST projekta.
Ona navodi da se trenutno u svijetu dešavaju tektonske promjene – ekspanzija inovativnih rješenja u zelenoj energiji, digitalizaciji, tehnološkom preduzetništvu, kreativnim industrijama, IT sektoru, vještačkoj inteligenciji sa humanim likom na svim poljima.
Stagnacija procesa evropskih integracija, po njenim riječima, najveći je udarac na budućnost evropske mladosti u Crnoj Gori
– Proces evropskih integracija nije samo otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već mogućnost korišćenja značajnih bespovratnih EU fondova za razvoj, tzv. IPA fondova. Značajan dio ovih sredstava je usmjeren na konkurentnost i rast, odnosno transformaciju Crne Gore u modernu, resursno efikasnu i konkurentnu ekonomiju, što je preduslov za otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade uz dodatnu mogućnost učešća Crne Gore u programima Unije – kazala je Damjanović dodajući da su brojne mogućnosti za mlađe poput najvećeg EU programa za istraživanje i tehnološki razvoj (ukupne vrijednosti 100 milijardi eura), programa za preduzetništvo i inovacije, programa Kreativna Evropa, Digitalna Evropa, ERASMUS (mobilnost studenata i saradnja u oblasti obrazovanja)…
– Moramo biti svjesni da usporavanje i blokiranje procesa EU integracija zadaje najveći udarac našoj mladosti i budućim generacijama, i time bi logično izazvao jak talas usmjeravanja mladih ljudi da šansu traže van Crne Gore – tvrdi Damjanović.
Stagnacija razvoja
SEEIIST projekat je, po njenim riječima, najveći kapitalni naučno-istraživački i medicinski projekat koji je 2017. godina inicirala Vlada Crne Gore za region Jugoistočne Evrope, infrastruktura čija je ukupna vrijednost 250 miliona eura. Crna Gora je bila snažan politički líder projekta.
– SEEIIST targetira jedan od najvećih društvenih i zdravstvenih izazova – borbu protiv kancera. U pitanju je najmoderniji centar za kancer terapiju i istraživanja u oblasti biomedicine pomoću teških jona koji danas predstavlja najuspješniji metod liječenja kancera. Zahvaljajujući svojim ličnim međunarodnim konekcijama i dugogodišnjem iskustvu u radu u CERN-u i Helmholtz centru GSI u Njemačkoj vjerovala sam u uspjeh ovog projekta i ovu misiju sam uspješno vodila kao politički lider i praktično misionar naučne diplomatije. Za vrlo kratko vrijeme uspjeli smo da projekat uvedemo u drugu fazu razvoja (Design study) za koju smo obezbijedili prvu finansijsku podršku od 6,5 miliona eura od Evropske komisije, kao i podršku od 18 međunarodnih institucija iz 14 evropskih zemalja (uključujući CERN, GSI i četiri postojeće klinike za terapiju jonima u Evropi) za realizaciju druge razvojne faze – tvrdi Damjanović.
U septembru 2020. godine aplicirali su, kako je kazala, za pozicioniranje ovog projekta na jedinstvenu listu evropskih infrastrukturnih projekata, ESFRI Roadmap, koji je trebalo da nam obezbijedi treću razvojnu fazu i dodatna sredstva od četiri miliona eura.
– Krajem 2020. godine SEEIIST projekat postaje jedan od šest vodećih projekata EU i Zapadnog Balkana uključenih u Agendu za inovacije za Zapadni Balkan. U decembru te godine, nakon četvorogodišnjeg intenzivnog rada na projektu, i potencijalno smo zaokružili cijeli finansijski okvir uključivanjem SEEIIST-a u Ekonomsko-investicioni plan (EIP) za Zapadni Balkan za koji je, kako je već navedeno, opredijeljeno oko devet milijardi eura kroz IPA3. SEEIIST je zapravo i jedini naučno-istraživački infrastrukturni projekat u EIP-u – tvrdi Damjanović.
Umjesto početka konstrukcije – SEEIIST je, kako ističe, u totalnoj stagnaciji.
– Umjesto da danas uživamo u početku gradnje ovog najvećeg kapitalnog tehnološkog projekta, kako je i bilo i planirano za 2023. godinu, mi svjedočimo njegovom urušavanju. Promjenom vlasti nakon 2020. godine, Crna Gora gubi političko liderstvo, a slabi istovremeno i pozicija Zapadnog Balkana. Nažalost, 42. i 43. vlada su lokalne politike postavile iznad strateških projekata. Tako je 42. vlada u januaru 2021. godine prekinula moj mandat predsjedavajuće međunarodnim upravnim odborom SEEIISTa. Sve to se dešavalo usred evaluacije uključivanja SEEIIST-a na jedinstvenu listu evropskih infrastrukturnih projekata ESFRI, čiji sam bila projektni koordinator i naravno izgubili smo ovu značajnu šansu – tvrdi Damjanović.
Kako ističe vizija Crne Gore bila je u liniji sa EU misijom, fokusirala istraživanje, inovacije, tehnološko preduzetništvo i IT sektor kao važne generatore ekonomskog rasta i održivog razvoja našeg društva.
Nebriga za IT privredu
– Mnogo je važno da IT privreda postane snažna ekonomska djelatnost koja će da kreira vodeće izvozne proizvode države Crne Gore i dodatno poveća konkurentnost naših tradicionalno jakih privrednih grana: energetike, turizma i poljoprivrede u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije Crne Gore. Ovu viziju smo gradili postavljanjem ključnih temeljnih stubova neophodnih za razvoj inovativne privrede: moderni zakonodavni okvir za inovacije i tehnološki razvoj; moderna infrastruktura i moderni instrumenti podrške jačanja ljudskih kapaciteta – objašnjava Damjanović dodajući da je najveća ocjena Evropske komisije u izvještaju za 2020. godinu za oblast istraživanja i inovacija, koju je Crna Gora dobila kao jedina država Zapadnog Balkana, potvrda je da Crna Gora ima veliki inovativni potencijal, te da su temelji koje smo postavili za razvoj inovativnog ekosistema izuzetno jaki.
– Međutim, državni aparat je uglavnom pokazao nebrigu i nezainteresovanost da ove već postavljene stubove razvoja inovativnog sistema i digitalne transformacije, efikasno stavi u funkciju. Rezultat gubitka jasne vizije modernog razvoja Crne Gore je i veliki pad globalnog indeksa inovativnosti tokom posljednje dvije godine koji je Crnu Goru smjestio sa sedmog mjesta (2020) na 60. mjesto inovativnih država u kategoriji srednje razvijenih ekonomija – navodi Damjanović.
Kada je u pitanju digitalizacija javne uprave, prema zvaničnom izvještaju Ujedinjenih nacija za 2022, Crna Gora od 2020. godine stagnira po razvoju e-uprave, dok je recimo, kako ističe Damjanović, Srbija napravila veliki iskorak. Ona navodi i da su najvažniji instrumenti kojima treba ubrzati inovativnu konkurentnost Crne Gore legislativa, ljudski resursi i infrastruktura.
Bili smo na putu da postanemo ,,nova Estonija“
– Kada je u pitanju legislativa, na zakonima o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija u formi lex specialis i Zakona o inovativnoj djelatnosti, koje je Skupština usvojila 30. jula 2020. godine, već nam zavide i najrazvijenije zemlje. Tada smo govorili da smo na putu da Crna Gora postane ,,nova Estonija“, jer je upravo ovim zakonima Crna Gora otvorila nove mogućnosti kroz širok spektar poreskih olakšica i podsticaja kao što su: oslobađanje poreza za startapove do pet godina nevezano koliko tržišno rastu; umanjenje poreza i doprinosa za zarade zaposlenih i do 50 odsto, te oslobađanje poreza na dobit (do 300.000 eura) za reinvestiranje u inovativne projekte i startapove – navodi Damjanović dodajući da se, nakon dvije i po godine, ovi zakoni skoro i ne koriste.
Pored zakonske regulative i infrastrukture, po njenim riječima, najvažniji resurs koji svaka zemlja ima su njeni građani – ljudski potencijal.
– Ovo je upravo bio naš najveći fokus djelovanja. Povjerenje koje smo u kontinuitetu pružali mladim ljudima je bilo oslonac za dalji razvoj Crne Gore. Praktično svi instrumenti podrške su prekinuti. Izuzetan program, atraktivne stipendije za doktorande (700 eura mjesečno) su odmah nakon promjene vlasti 2020. godine ukinute. Posljednji konkurs za krupne naučno-istraživačke projekte je posljednji put objavljen 2020. godine – tvrdi Damjanović.
Danas je na djelu, kako ističe, očigledan raskorak između tromosti državnog aparata i institucionalnog okvira na jednoj i narastajućeg kompetitivnog inovativnog potencijala na drugoj strani.
– Crna Gora se posljednje dvije godine nalazi u dubokoj krizi. Kada razvoj utihne, mladi ljudi i njihova budućnost najviše pate, zemlju napuštaju osnivajući startap biznise u drugim državama. Međutim, uvjerena sam i kao građanka Crne Gore i Evrope da će se crnogorska politička realnost uskoro bitno i osjetno poboljšati, a našom državom opet suvereno upravljati progresivne i proevropske snage, predvođene ličnostima od integriteta, osvjedočenog znanja, zavidnog iskustva i nepokolebljive vizije da našu društvenu zajednicu i posrnulu ekonomiju učine prosperitetnom, neupitno uređenom i spremnom da kao prva naredna punopravna članica zakorači u EU – razvijenu porodicu evropskih država – kazala je Damjanović poručujući na kraju da treba i da ćemo ipak uspjeti da prekinemo etapu od čak 70 godina bez ijedne nove krupne infrastrukture zasnovane na novim tehnologijama u Zapadnom Balkanu.
Mogli smo da imamo ,,pametni grad“
Projekat SEEIIST se, naglašava Damjanović, trenutno nalazi u krizi jer nedostaje jasno političko liderstvo, kao i profesionalno upravljanje ovim projektom koji zahtijeva svakodnevni strateški rad i povezanost sa međunarodnim naučnim institucijama.
– Od decembra 2020. godine, SEEIIST projekat nažalost nije dobio dodatno finansiranje – naglašava Damjanović dodajući da bi on bio magnet za najveće talente, snažan mehanizam sprečavanja odliva talenata iz regiona, snažan katalizator ekonomsko-društvenog razvoja, praktično ,,pametni grad“.
– Na jednom mjestu bilo bi okupljeno oko 1.000 izuzetnih naučnika, inženjera, programera, medicinskih stručnjaka, a našim građanima kojima je to potrebno bi bilo omogućeno liječenje kancera najsavremenijom metodom – tvrdi Damjanović.
Crna Gora je bila lider u regionu u procesu evropskih integracija, sada joj prijeti blokada
Umjesto da, kako tvrdi Damjanović, Crna Gora nastavi trend globalnog razvoja i finalizuje proces EU integracija, kod nas se, nažalost, dešava ,,tektonsko“ razaranje temelja koji su dugo i vrijedno građeni u izuzetno teškim uslovima.
– Promjena vlasti nakon izbora 2020. godine je Crnu Goru, od lidera u regionu u procesu EU integracija sa 33 otvorena pregovaračka poglavlja, dovela u situaciju da joj EU i međunarodni partneri danas upućuju oštre i jasne kritike i upozorenja o mogućnosti blokiranja procesa EU integracija – kaže Damjanović.