Nacrt Izmjena i dopuna (ID) Prostorno urbanističkog plana (PUP) Kolašin koji je trenutno na javnoj raspravi moraće na popravni, kako sada stvari stoje. Građani i struka su nezadovoljni velikim dijelom predloženih izmjena, a opšti je zaključak da plan ne prati novu realnost u Kolašinu a to je da ovaj grad postaje turistički centar države i šire, kao i da se svaki budući plan mora bazirati na toj pretpostavci. Na izmjene PUP u Opštini Kolašin čekaju od 2019. godine, kada su incirali izradu. Aktuelni Nacrt je inoviran u odnosu na prethodni, o kojem je već vođena javna rasprava. Dokument je dobio negativno mišljenje Savjeta za reviziju, a na tadašnja rješenja iz dokumenta upućene su brojne zamjerke.
Predložene izmjene i dopune se oslanjaju na PUP iz 2014. godine, kada država, za razliku od kolašinskih entuzijasta, još uvijek nije prepoznala perspektivu koja se otvara razvojem skijališta, ali i otvaranjem prve dionice auto-puta. U novim okolnostima, predložene izmjene i dopune nemaju mnogo smisla, posebno ako se ima u vidu želja većine Kolašinaca da iskoriste aktuelni momenat sa investiconim bumom i preusmjere se na mali i srednji biznis i aktivno bavljenje planinskim turizmom.
U predloženim izmjenama se, međutim, sugeriše Kolašincima da se bave – poljoprivredom!
“Dalji razvoj opštine Kolašin treba planski da se usmjeri na razvoj poljoprivrede i šumarstva koje bi imale izraženu proizvodnu funkciju, zatim eko formi turizma kao i energetike zasnovane na eksploataciji održivih izvora. Uz razvoj prioritetnih privrednih djelatnosti kao bitna odrednica pravilnog razvoja zajednice prepoznato je adekvatno planiranje društvenog života Kolašina i društvenih djelatnosti. Kako bi se stvorila ekonomski samodovoljna i održiva zajednica Planom su definisani osnovni ciljevi kojima će se usmjeriti razvoj po pojedinim oblastima, čije je pravilno plansko usmjeravanje od presudnog značaja za dalji napredak Opštine” navodi se u dokumentu.
Ovo je naišlo na oštru reakciju Kolašinaca pa se na osnovu javne rasprave može zaključiti, što potvrđuju i autori dokumenta, da veliku većinu građana isključivo zanima gradnja na sopstvenim parcelama, a da su skoro bez interesovanja za poglavlje koje se odnosi na ekosistemske usluge i valorizaciju “zelenog” fonda.
I zaista, može li država Kolašincima da zabrani ono što je dozvolila svuda u Crnoj Gori, a to je da žive od sopstvene imovine? Zbog toga je najveće interesovanje građana za zone koje su predviđene za takozvani zeleni pojas što Kolašincima ne odgovara jer žele da valorizuju svoj potencijal kao i interesovanje investitora. Predloženim izmjenama redukovana je gradnja DUP-ova iz 2007. godine, a građani Kolašina to doživljavaju kao biznis barijeru.
Posebno se ističu dijelovi grada Bašanje Brdo, Barutana, Dulovine i potez pored rijeke Tare. Vlasnici parcela ne traže ništa više od prava koje su imali svi drugi građani Crne Gore – da imaju mogućnost da raspolažu svojim imanjima bilo da se radi o sopstvenim investicijama u turističke kapacitete ili o valorizaciji na način na koji se to radilo u svim dijelovima države koji su doživjeli investicioni bum. Na taj način bi se riješilo i stambeno pitanje mnogih Kolašinaca, uz mogućnost da žive dobro od svog nasljeđa.
Umjesto toga, država im predlaže da razvijaju poljoprivredne aktivnosti tako da ne “ugrožavaju elemente životne sredine, da se vodi briga o očuvanju i racionalnom korišćenju postojećih genetskih resursa”.
Osim poljoprivrede, plan predviđa i industrijsku proizvodnju.
“Industrijska proizvodnja biće bazirana na drvnoj i prehrambenoj industriji kroz primarnu i finalnu preradu raspoložive drvne mase i preradu poljoprivrednih proizvoda. Cilj je obezbijediti optimalno planiranje industrijskih zona radi postizanja povećanja produktivnosti i smanjenja troškova odvijanja proizvodno-prerađivačkih aktivnosti, ali i usaglašavanja proizvodno-prerađivačkih industrijskih procesa sa zahtjevima očuvanja životne sredine”.
Dakle, ograničena poljoprivreda, sječa i prerada šume, umjesto turizma i razvoja malog i srednjeg biznisa kroz uslužne djelatnosti.
Zbog svega navedenog i ne čudi što se Kolašinci snažno protive predloženim rješenjima. Zato su poručili da se poljoprivredom bave planeri, ministri, ali i takozvani mafijaški mediji i njihovi novinari koji već duže vremena reketiraju ovaj grad, a da Kolašin ostave da se razvija u turistički centar. Sada je sasvim izvjesno da ni ovaj PUP neće proći, a ostaje nada da će neki budući osluškivati trendove i zahtjeve građana, ali i lokalne uprave koja je podigla cijene naknade za komunlano opremanje na 150 eura po kvadratu u gradu, upravo očekujući značajne prihode koji će opštinskoj kasi omogućiti obezbjeđenje komunalne infrastrukture koja je neophodna gradu. Očigledno je da interese građana Kolašina dobro osluškuje i razumije samo gradska administracija.
Predložene izmjene imaju i dobra rješenja. Jedno od njih je izgradnja žičare koja bi povezala centar grada sa Skijalištem Kolašin 1450. U Planu se predviđaju dvije varijante trase žičare, prva Kolašin – Željeznička stanica – Smrčje – Ćirilovac – Kolašin 1450 i druga Kolašin – Željeznička stanica – Kolašin 1450. Dio građana ukazao je na premještanje okretnice gondole sa pozicije Ski-centra Kolašin 1450 na Kolašin 1600 (što je skuplja varijanta) čime bi se omogućila lakoća komunikacije budućih skijaša.
Osim toga, predložene izmjene tretiraju i obilaznicu koja predstavlja nastavak regionalnog puta Mateševo – Kolašin prema Ski-centru Kolašinu 1450, koja je neophodna kako bi rasteretila gradsko jezgro, ali i kao veza auto- puta sa Ski centrima Kolašin 1450 I 1600 i tunelom prema Beranama i Andrijevici.
Osim toga, Kolašinu je potrebna i garaža koja je odavno u planovima. Ovi infrastrukturni projekti su neophodni u skladu sa novim razvojem Kolašina.
L.P.Đ.