Otkad su AI jezički modeli postali popularni, sve se češće raspravlja o problemu kršenja autorskih prava. Pošto su se „nagutali“ tuđih tekstova, očekivano je da kopiraju ljudske autore, a sve je više onih kojima se to ne dopada. AI kompanije traže načine da izbjegnu plaćanje autora čije su tekstove pokrali.
Chatbotovi dakle krše autorska prava. Materijali iz kojih su učili nisu bili samo tekstovi, već i snimci, fotografije, zvučni zapisi, što znači da su ugroženi umjetnici i autori iz više oblasti. Budući da mnogi kreatori AI modela nisu bili jasni u vezi s tim koje su materijale koristili, već se počelo s tužbama – Getty Images se na primjer bori za autorska prava svojih fotografa.
Radi se na donošenju novih regulativa kojima bi se zaštiti umjetnici čija se djela plagiraju. Najveće AI kompanije izmišljaju argumente koji im idu u prilog – Meta, Google, Microsoft, Adobe, Hugging Face, StabilityAI i Anthropic na primjer tvrde razne stvari i žele da izbjegnu plaćanje originalnih autora.
Argumenti su različiti: iz kompanije Meta kažu da „autori ionako ne bi dobili mnogo novca“, Google tvrdi da je „treniranje AI sistema isto kao čitanje knjige“, a u Microsoft-u misle da bi novi zakoni mogli da „ugroze male AI kompanije“. I ostali misle da je kopiranje fer, čak i oni koji proganjaju medije koji iskoriste nečiju fotografiju bez dozvole. Sve je na kraju u novcu.
Stručnjaci ističu da ovaj problem nije ništa neobično, te da ukazuje na nepoštovanje tuđeg rada – dok je OpenAI recimo zaštitio svoj kod preko Kancelarije za patente, potpuno je ignorisao autorska prava na sadržaje koji su korišćeni za obuku AI modela. Sasvim je sigurno da većina autora neće sjedeti skrštenih ruku dok neko drugi zarađuje na njihovom radu.