Svako ko bude skrnavio spomen-obilježje ili bude vrijeđao ličnosti ili događaj kojem je spomen obilježje posvećeno, biće kažnjen zatvorskom kaznom od 15 do 60 dana, predviđa prijedlog dopuna i izmjena Zakona o javnom redu i miru koji je predložilo 11 poslanika vladajuće koalicije.
Prijedlog izmjena i dopuna su su uputili poslanici DPS, Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata, Force Liberalne partije i HGI.
Razlog za donošenje Zakona o dopuni Zakona o javnom redu i miru, kako se navodi u obrazloženju, jeste potreba zadodatnim normativnim uređenjem u oblasti javnog reda i mira, odnosno u dijelu koji se odnosi na prekršaj skrnavljenja spomen-obilježja, vrijeđanja ličnosti ili događaja kojem je spomen-obilježje posvećeno.
“Naime, članom 24 Zakona o javnom redu i miru propisano je da će se onaj ko skrnavi spomen-obilježje ili vrijeđa ličnosti ili dogadaj kojem je spomen-obilježje posvećeno, kazniti za ‘prekršaj novčanom kaznom od 300 eura do 1500 eura ili kaznom zatvora do 60
dana. S obzirom na to da su u Crnoj Gori učestala skrnavljena spomen-obilježja antifašističke narodno oslobodilačke borbe,i da se na taj način, vrijeđaju događaji i ličnosti kojima su posvećeni, potrebno je da se takvi prekršaji oštrije kažnjavaju. Ova spomen obilježja predstavljaju istorijsko-kulturne simbole antifasisticke borbe na čijim vrijednostima je 1945. godine obnovljena crnogorska državnost i formirano društvo koje je posvećeno čuvanju i razvoju antifasizma. Crnogorska državna nezavisnost je 2006. obnovljena na principima antifasizma, a savremeno crnogorsko društvo zasnovano je na međuvjerskom, međunacionalnom i međukulturnom skladu. Zato skrnavljenje antifašističkih spomen-obilježja i vrijeđanje ličnosti i događaja kojima su posvećen izazivaju ‘opravdano uznemirenje javnosti, jer se na taj način napadaju civilizacijske vrijednosti antifašizma bez kojih nije moguće postojanje građanske, slobodne, demokratske i nezavisne Crne Gore. Ovakvi prekršaji predstavljaju neprihvatljivo anticivilizacijsko djelovanje i direktan napad na vrijednosti antifašizma. Zato bi u slucajevima kada je skrnavljenje ovih spomen-obilježja urađeno na naročito drzak način propisana prekršajna kazna trebalo da bude isključivo zatvorska”, navodi se u obrazloženju.
Kako se navodi, članom 1 se propisuje teži oblik prekršaja iz člana 24 zakona, koji se odnosi na skrnavljenje spomen-obilježja, vrijeđanje ličnosti ili događaja kojem je spomen-obilježje posvećeno, odnosno izvršenje ovog prekršaja na naročito drzak način koji može izazvati uznemirenost kod građana i propisivanje kazne zatvora od 15 do 60 dana.
Podsjetimo, poslednji u nizu vandalskih poduhvata bilo je lomljenje mermerne ploče na spomeniku na Ravnom lazu u Piperima, mjestu gdje je donijeta odluka o podizanju Trinaestojulskog narodnog ustanka 1941. godine.