Povodom dvadeset i sedme godišnjice VRO Oluja, regionalna mreža Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) poziva institucije u Hrvatskoj i Srbiji da više sarađuju po pitanju ostvarenja prava i pravde za žrtve ratnih zločina te da najviši državni zvaničnici zemalja pogođenih ratovima devedesetih ozbiljnije, odgovornije i hrabrije doprinose izgradnji mira i odgovornog suočavanja s ratnom prošlošću, poručili su iz te Inicijative.
Kako su naveli, prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava iz 2001. godine tokom i nakon VRO Oluja ubijeno je više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća.
“Iz straha za ličnu sigurnost kao i na nagovor krajinskih vlasti Hrvatsku je tada napustilo više od 150.000 njezinih dotadašnjih stanovnika, uglavnom Srba. Njihova je imovina uništavana ili pokradena, a povratak im je de facto onemogućen”, dodaju iz YIHR.
Prema podacima FHP, kako navode, oko 10 000 civila izbjeglih iz Hrvatske i BiH tokom leta 1995. godine pripadnici MUP-a Srbije su privodili i potom izručivali vojnim vlastima tadašnje Republike Srpske Krajine (RSK) i Republike Srpske (RS).
“Ovakva prisilna mobiliziranja, koja su predstavljala najgrublju povredu Konvencije Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica kao i Zakona o izbeglicama u Srbiji, rezultirala su gubitkom najmanje 54 života kao i teškim tjelesnim povredama i psihičkim posljedicama po veliki broj mobiliranih muškarca. U periodu od avgusta do kraja septembra 1995. godine, MUP Srbije je predao oko 5.000 izbeglica kampu za obuku Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana, gde su izbeglice prolazile kroz psihičku i fizičku torturu”, naveli su iz Inicijative.
Iz YIHR napominju da nijedna žrtva „Oluje” u Srbijii nema status civilne žrtve rata, iako, kako kažu, “čelnici Srbije posljednjih godina na službenim komemoracijama govore o neophodnosti sjećanja na žrtve Oluj”e
“Žrtve srpske nacionalnosti su, nažalost, još uvek taoci svake vlasti u Srbiji a njihovim pričama, sudbinama i položajem se manipuliše zarad političke koristi putem medija, umjetnosti i nastupa najviših zvaničnika. Pred sudovima u Republici Hrvatskoj, povodom zločina tokom i nakon VRO Oluja donesene su samo dvije osuđujuće pravosnažne presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u Prokljanu i Mandićima te za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Kijanima kod Gračaca prema podacima Documente – Centra za suočavanje s prošlošću iz 2021”, dodaju iz Inicijative.
Izostanak blagovremenog djelovanja pravosuđa RH, prema njihovim riječima, postao je posebno vidljiv široj javnosti u maju 2022. godine kad je tužilaštvo Srbije podiglo optužnicu protiv pilota hrvatske vojske za bombardovanje civila na Petrovačkoj cesti kod mjesta Kapljuh u selu Bravsko te u mjestu Svodna u Bosni i Hercegovini, u avgustu 1995.
“Saučešće prema žrtvama od strane najviših državnih zvaničnika u Hrvatskoj je izostala. Znamo da društvo utemeljeno na nepriznavanju svojih grešaka iz prošlosti nema perspektivu mirne budućnosti i odlučno ispunjavamo našu kolektivnu odgovornost da javno pozivamo nadležne institucije da doprinesu saznanjima o istini i da donesu pravdu žrtvama”, naglasili su iz YIHR.
Iz tog razloga, iz regionalne mreže Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) zahtijevaju sljedeće.
“Od tužilaštava u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini da bolje i temeljnije sarađuju na procesuiranju počinioca zločina tokom i nakon VRO Oluja. Od Ministarstva hrvatskih branitelja Hrvatske da se prošle godine doneseni Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata s pratećim Pravilnikom primjenjuje u duhu ustava, ne diskriminišući nijednu žrtvu temeljem njenog identiteta, nacionalnog, etničkog ili bilo kojeg drugog, a od Skupštine Srbije da donese zakon o civilnim žrtvama rata koji bi omogućio i olakšao ostvarivanje njihovih prava i statusa, zagarantovanih ustavom i međunarodnim aktima važećim u Srbiji”, naveli su iz YIHR.
Od premijera i predsjednika Hrvatske iz YIHR traže “iskreno i javno izvinjenje žrtvama ratnih zločina koje su počinile snage te zemlje”e za vrijeme i nakon VRO Oluja, a od predsjednika Srbije da uputi izvinjenje građanima koji su izbjegli iz Hrvatske 1995. godine, a prisilno su mobilizovani od strane policije i paravojnih formacija.
U tome im, kako napominju iz Inicijative, može pomoći priručnik za političare ‘Kako se ispričati za zločine’ koji je izradila Inicijativa mladih za ljudska prava.
“Od najviših političkih predstavnika, da se suzdrže od umanjivanja i relativizacije činjenica koje se odnose na počinioce i žrtve ratnih zločina, a da pažnju i javni prostor koriste za izražavanje saučešća sa svim žrtvama Da na obilježavanju vojnih operacija, državni zvaničnici ne zaobilaze javno istaknuta imena svih stradalih civila, naših sugrađana neovisno o njihovoj nacionalnosti i/ili entitetu, a koji su za vrijeme vojnih operacija ubijeni; Da se ne odlikuje državnim odlikovanjima optuženike i osuđenike za ratne zločine pred domaćim i drugim sudovima neodgovorno se tako ponašajući prema žrtvama zločina te ratnim veteranima koji su ratovali u skladu s odredbama i standardima međunarodng humanitarnog prava”, neki su of zahtjeva YiHR.
Iz YIHR traže da se u školske kurikulume, posebice nastave istorije, uvrste i činjenice iz ratne prošlosti koje ne služe kao ponos, već upravo suprotno, kako kažu, “predstavljaju nacionalnu sramotu za koju mladi moraju znati kako bi znali što je istina i kako bi uticali na neponavljanje”
“Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Kosovu jasno vam poručuje – ne ostavljajte nam društvo opterećeno prošlošću i podjelama, mržnjom i nacionalizmom! Na lekcijama iz prošlosti, odgovorno, odlučno i hrabro stvarajte bolju sadašnjost i budućnost utemeljenu na saradnji i međusobnom poštovanju”, zaključuju iz YIHR.