YIHR: Dubrovnik – jedno od pitanja na testu kolektivnog sjećanja

Ovog časa Dubrovnik, svjetska baština, gori, u plamenu je. Agresor ne poznaje primirje, ne poznaje zastavu UNESCO, ne čuje apele, ne mari za ljudske žrtve, ni kulturne vrijednosti, napisao je Ivan Cifrić, ministar zaštite životne sredine i prostornog planiranja evropskim i svjetskim institucijama.

Iz Inicijativ mladih za ljudska prava (YIHR)  kazali su da danas se navršavaju 32. godine od najagresivnijeg dana opsade Dubrovnika.

Navode da jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila je najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine protiv Republike Hrvatske.

Najveći broj pripadnika JNA, podsjećau iz YIHR, preko 7000, koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik, bio je iz Crne Gore. U napadu je bila angažovana i posebna jedinica crnogorskog MUP-a.

“Opsada Dubrovnika trajala je 240 dana, a za to vrijeme stradalo je 116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sistematski opljačkana privatna i javna dobra, grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, a i u pomorskoj i vazdušnoj blokadi”, naveli su iz Inicijative u saopštenju.

Tog kobnog dana, kako ističu, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa 20 hiljada knjiga i znatno oštećeno staro jezgro grada pod zaštitom UNESCO.

“Za sve vrijeme opsade vršene su pljačke i uništavani društveni i civilni objekti. Samo dvije osobe iz Crne Gore osuđene su za ratne zločine prilikom napada na Dubrovnik. Bivši general Jugoslovenske narodne armije Pavle Strugar pred Haškim tribunalom osuđen je na osam godina zatvora, dok je njemu podređeni komandant Miodrag Jokić osuđen na sedam godina”, naglasili su iz YIHR.

Danas 32. godine kasnije opet, kako kažu, šaljemo snažnu poruku da se “ne smije zaboraviti i da je suočavanje sa prošlošću zadatak svih nas”.

“Pravda mora biti zadovoljena jer se jedino tako žrtvama može odati počast”, dodaju.

Procesuiranje ratnih zločina, prema njihovim riječima,  je dužnost države a učenje o prošliim događajima i najvažnije sprječavanje da se isto ne ponovi je zadatak svih nas.

“Apelujemo na nadležne institucije da preduzmu neophodne korake i započnu proces suočavanja sa prošlošću kako bismo na zdravim temeljima gradili budućnost. Želimo da danas da pošaljemo poruku mira i da budemo dio promjena tako što ćemo se informisati o utvrđenim činjenicama i graditi svijest da je mir univerzalna vrijednost ostvariva samo uz doprinos svakog pojedinca. Samo poznajući prošlost možemo graditi budućnost”; poručuju iz YIHR.