U Crnoj Gori je pred pravosudnim organima procesuirano 15 organizovnih kriminalnih grupa iz države i okruženja, rekao je danas u parlamentu glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Poslanici crnogorske Skupštine raspravljali su o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva u prošloj godini.
Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković, kazao je da je Tužlački savjet prošle godine nastavio da unaprijeđuje jedinstveni sistem izbora državnih tužilaca, donošenjem novog dvogodišnjeg plana slobodnih tužilačkih mjesta.
“Kontinuirano se unaprijeđuje kvalitet obuka državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava”, ocijenio je Stanković.
On je rekao da su dodatno ojačani institucionalni i operativni kapaciteti državnog tužilaštva, mehanizmi rada, kao i saradnja sa policijom i drugim organima u izviđaju i istrazi, u predmetima teških i najtežih krivičnih djela visoke korupcije i organizovanog kriminala.
“Nastavljen je trend povećanja broja potvrđenih optužnica. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je prošle godine pokrenulo finansijsku istragu u 19 predmeta protiv 116 pojedinaca i četiri kompanije”, precizirao je Stanković.
On je kazao da je u prošloj godini za krivično djelo pranje novca prijavljeno 28 osoba, a sa neriješenim prijavama iz prethodnog perioda u radu je bilo prijava protiv 34 osobe.
“Nakon sprovedene istrage, protiv 11 osoba je podignuta optužnica u odnosu na 2016. godinu kada je bilo četiri optuženja”, naveo je Stanković.
U prošloj godini, kako je dodao, primjenom instituta odloženog krivičnog gonjenja državni tužioci su riješili predmete protiv 659 počinilaca.
Stanković je rekao da je prošle godine nastavljeno jačanje kadrovskih kapaciteta državnog tužilaštva.
Katnić je saopštio da je SDT prošle godine u radu imao 1.299 predmeta, od kojih su 744 riješena, dok je neriješeno ostalo 555.
SDT je prošle godine donio naredbu o sprovođenju istrage u 29 krivičnih predmeta, od kojih 11 za krivična djela organizovanog kriminala, 13 za visoku korupciju i četiri za pranje novca.
„U odnosu na 2016. godinu broj pokrenutih istraga veći je za 61 odsto, a u odnosu na 2015. za 222 odsto“, kazao je Katnić.
Prema njegovim riječima, SDT je podiglo optužnicu u 22 predmeta od čega sedam za organizovani kriminal, pet za visoku korupciju, po jedan za ratni zločin, pranje novca i pokušaj terorizam, tri za visoku korupcija, dva za djela protiv izvornih prava.
Katnić je dodao da je SDT prošle godine u radu imao 24 predmeta iz ranijeg perioda i to 16 optuženja, od čega četiri za organizovani kriminal i 12 za visoku korupciju. On je podsjetio da je u slušaju pokušaja terorizma devet osoba doborovoljno potpisalo sporazum o priznanju krivice.
„Petnaest organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore i okruženju je procesuirano pred crnogorskim pravosuđem“, saopštio je Katnić.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milan Knežević, rekao je da je Tužilaštvo protiv DF i pozvao ih da uhapsi Mila Đukanovića, Igora Lukšića i Svetozara Marovića.
On je pitao Stankovića da li će uhapsiti Đukanovića, Lukšića i Marovića jer su, kako je kazao, prema tvrdnjama bivšeg poslanika DPS Đorđije Pinjatić znali da je od jednog ruskog finansijera uzeto 300 hiljada EUR za nezakonito finansiranje političke kampanje vldajuće partije.
„Da li ćete zatražiti skidanje imuniteta Đukanovića, kao što ste tražili za mene Medojevića i Mandića“, rekao je Knežević.
Predsjednik Skupštinskog Odbora za politički sistem pravosuđe i upravu, Željko Aprcović, kazao je da se pooštravanjem kaznene politike može postići svrha kažnjavanja.
“Svi oni koji bi eventualno počinili neko krivično djelo, jačom kaznenom politikom došli bi u situaciju da promišljeno odustanu”, smatra Aprcović.
On je kazao da je 90 odsto predmeta u SDT oslonjeno na međunarodnu pravnu pomoć i da uloga tog organa treba da bude proaktivna.
Aprcović je rekao da međunarodna pravna saradnja treba da otkrije izvršioce najtežih krivičnih djela i prikupi korpus dokaza, što bi rezultiralo kvalitetnim presudama.
On je kazao da je rok za pokretanje postupak oduzimanja imovine koja je stečena kriminalnom djelatnošću, godinu od pravosnažnosti krivične presude i da je on kratak.
“Treba da dođemo do instituta proširenog oduzimanja imovine i do pravosnažnih odluka sudskih instanci”, kazao je Aprcović.
Odbor za politički sistem, kako je naveo, smatra da treba ojačati specijalni tim, povećati broj neposrednih izvršioca, kako bi dosli do kvalitetnog korpusa dokaza.
On je kazao da se povećanjem kapaciteta unutar tužilacke organizacije, dobrog i kvalitetan edukativni rad, može očekivati i bolji rezultati.
“Smatram da će SDT u narednom periodu imati bolje odnose sa javnošcu u smislu transparentnosti svog rada”, naveo je Aprcović.
Poslanik DF, Predrag Bulatović, kazao je da Katnić nije odgovarao na pitanja Fronta i da je „bježao od polemike“ sa tim političkim savezom.
Katnić je odgovorio da nigdje ne postoji mogućnost da tužilac odgovara za rad osobama protiv kojih je podnio optužnicu.
Katnić je kazao da će na svaka vrata pravda zakucati.
„Ali neće djelovati ni prema pripadnicima političkih partija, vjerskim organizacijama, ličnostima, već samo prema počiniocima krivičnih djela“, poručio je on.
Poslanik Socijaldemokratske partije, Raško Konjević, podsjetio je da je EK u poslednjem Izvještaju konstatovala da je realizovan početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije, ali ga treba dalje konsolidovati.
„Da bi ova država i društvo bili spremni za članstvo u Evropsku uniju manje je potebno da radi parlament, a mnogo više Tužilaštvo“, ocijenio je Konjević.
Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, kazao je prošle godine državni udar bacio sijenku na ključni posao Tužilaštva.
On je ukazao na činjenicu da tokom prošle godine u jednom momentu Tužilački savjet nije postojao, zbog neizbora članova iz reda uglednih pravnika, ali i načina na koji su oni izabarni.
„To govori o uplivu politike tamo gdje je ne smije biti“, rekao je Damjanović.
Kako je naveo, nezadovoljan je činjenicom da je sporazumom o prizanju krivice obuhvaćeno 240 osoba, a institutom odloženog krivičnog gonjenja 650.
„Imamo materijalni iskaz od svega 600 hiljada EUR, kazni i imovine koja je data u dobrotvorne svrhe. Čini mi se da tu postoji disbalans”, dodao je Damjanović.
On je konstatovao da na kraju godine ima 39 neriješenih optužnica u vezi sa ubistvima i 51 neriješeno ubistvo.
„Uključujući ovu godinu ta cifra ide ka 60. I to je za upozorenje svima“, rekao je Damjanović.
izvor antenam.net