Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore danas je održao konsultativno saslušanje na temu rizika, uzroka i posljedica vršnjačkog nasilja u državi.
Vujović ističe da je Zakon o oružju u Crnoj Gori jako liberalan.
“Po važećem zakonu je dovoljno da imate 18 godina da aplicirate za posjedovanje oružja. Kod nas je lakše dobiti dozvolu za oružjem nego dozvolu da upravljate motornim vozilom”.
Tamara Vujović iz Demokrata smatra da djecu treba učiti empatiji i da se mora za maloljetno dijete napraviti razlika između dobra i zla.
“Dijete u najranijem uzrastu mora da zna šta mu je dopušteno, a šta nije. Vidim da se u sve mlađoj dobi konstatuju psihoze kod djece i da je agresija sve veća”, ističe Vujović.
Milosava Paunović iz SNP-a ocjenjuje da smo društvo koje, nažalost, reaguje na posljedicu te da ne liječimo uzork.
Kaže da ne prihvata kolektivnu odgovornost i da je potrebno promijeniti zakonodavnu politiku prema maloljetnicima.
Tradicionalno vaspitanje i tradicionalna porodica je ključ.
Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore komentarišući slučaj u kome su roditelji privedeni jer su prutom tukli dijete, kaže da smo na pogrešnom putu.
“Uvažavam skandinavce, ali mi smo drugačiji od njih. Ne možemo slijepo da prepisujemo programe i primjenjujemo to na djeci. Djecu nam vaspitava mobilni telefon, mreže, rijaliti programi”.
Strategija, poručuje, ne može da se piše od izbora do izbora već na duži period.
“Sve institucije moraju da učestvuju u strategiji, pod jednom koordinacijom”.
Smatra da koordinator svega mora biti predjsednik vlade.
Valentina Minić, poslanica Demokratske Crne Gore, smatra da naši ljudi i te kako imaju empatiju.
“Moguće da su ova istraživanja pogrešno interpretirana. Što se tiče nasilja, u odnosu na ta istraživanja, cifre govore da smo po stopi nasilja ispod prosjeka u odnosu na zemlje regiona i svijeta”, dodala je.
Ministar sporta Vasilije Lalošević kazao je da u današnjem vremenu interneta potrebno je djecu izvesti na terene i male školske olimpijade.
Ističe da je dekriminalizacijom klevete povećan broj sajber nasilja.
“Govor mržnje je samo mala stepenica ka vršnjakom nasilju.Radeći strategiju za mlade, organizovali smo istraživanje sa UNICEF-om i došli do pozitivnih ali i do dva frapantna zaključka. Skoro 80 odsto mladih smatra da ne posjeduje empatiju prema kolegama. Nevjerovatan podatak. Više procenat od toga ide ka tome da ne želi nikakvu stručnu pomoć, i to je katastrofalan podatak”, dodao je.
Jelena Grdinić, v.d. direktorice Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo kazala je da je predlog izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku krajem aprila poslat Evropskoj komisiji.
“Izmjenama i dopunama se navodi da se i mlađem maloljetniku, ako je učinio djelo čija je minimalna kazna zatvora 10 godina, može suditi kao da je punoljetan”.
Delević: U Crnoj Gori najmlađi počinilac ubistva bilo je dijete od osam godina
Nina Delević, direktorica JU Centar za djecu i mlade “Ljubović”, kaže da država nema represivne mehanizme koji bi se mogli primijeniti u odnosu na maloljetnike počinioce krivičnih djela.
Ona je iznijela i konkretne podatke za posljendjih 20 godina u vezi KD ubistva:
“U posljednjih dvadeset godina u CG najmlađi počinilac ubistva bilo je dijete od osam godina, četiri ubistva je bilo i to su bili počinioci od 12, 15 i 16 godina. Svima njima se nije mogla izreći sankcija zavodskog tipa”, kazala je ona.
Naglašava da treba krenuti od kaznene politike.
Snezana Vujović, viša policijska inspektorka za suzbijanje nasilja u porodici kaže da se često potencira prisustvo policajaca u školama.
“Nisam sigurna koliko ćemo moći da realizujemo taj zahtjev, ali postoje alterntivna rješenja. Škole mogu video nadzorima da naprave neku zamjenu za policajca u školama”, kazala je.
Kristina Mihailović, izvršna direktorica NVO Roditelji, rekla je da je vrijeme da se počne konkretno raditi.
“Savjet za prava djeteta bio je prije oko dva mjeseca, tada smo se dogovorili da ćemo za 15 dana svi dostaviti prijedloge što treba raditi. Ta se sjednica još nije desila, a ona je svakako nešto što će doprinijeti, nadam se, rješavanju problema. Moja sugestija Odbora i Skupštini da određenom vrstom pritiska na Vladu se uključimo u rješavanje problematike. Bilo bi dobro da u narednih nekoliko dana organizujemo konsultacije sa različitim kompetentnim stranama koje mogu da se bave problematikom”, rekla je Mihailović.
Sugerisala je šire konsultacije sa konkretnim prijedlozima, prevashodno da se insistira na primjeni postojećih propisa i zakona, kao i da vidimo što možemo da mijenjamo u dijelu odgovornosti i postupanja.
Lješković: Potrebno je pronaći rješenje u vidu prisustva policajaca
Predsjednica Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Lana Lješković kaže da dešavanja u svijetu treba da budu opomena za ono što ne smijemo da dozvolimo da se dešava kod nas.
“U sedam dana od 4. do 11. maja prijavljeno je četiri do pet slučajeva. Dosta toga je neprijavljeno, neevidentirano, neadekvatno postupano. Potrebno je pronaći rješenje u vidu prisustva policajaca, da li u školi ili u kvartovima”, navela je Lješković.
Ističe da je potrebno uvesti obavezne razgovore sa psihologom barem jednom gosišnje i da se razgovori evidentiraju.
Vojinović: Insistirati na primjeni postojećih zakona
Ministar prosvjete Miomir Vojinović podsjeća da su formirali liniju za prijavu vršnjačkog nasilja.
Naveo je da su dosad imali osam poziva i jednu govornu poruku.
“Šest se odnosilo na vršnjačko nasilje, jedna na kombinovano vršnjačko i verbalno, jedna na sajber nasilje”, kaže Vojinović.
Prevashosno, kaže, treba insistirati na primjeni postojećih zakona a potom vidjeti šta treba da se mijenja.
Hot: Važno vratiti saradnju porodice i škola
Psiholog Melisa Hot ističe da je važno vratiti saradnju porodice i škola, kako bi se doprinijelo rješavanju problema vršnjačkog nasilja.
Saglasna je sa Krgovićem da je potrebno povećati broj psihologa u školama ali dodaje da je važno da se cijela porodica uključi u psihoterapiju.
Krgović: Razmišljati o ograničavanju pristupa društvenim mrežama određenim starosnim grupama
Ivan Krgović, specijalista dječije i adolescentne psihijatrije, naglasio je da nasilje pored fizičkog može biti verbalno i fizičko.
Ističe da je vršnjačko nasilje društvenim mrežama dobilo kompleksne oblike.
“Zanimljiv je i porast nasilja među djevojčicama preko društvenih mreža. To je veliki izazov i za nas starije koji ne možemo da ispratimo ove društvene mreže. I na Zapadu su primijetili da to utiče na porast vršnjačkog nasilja. Treba razmišljati o ograničavanju pristupa društvenim mrežama određenim starosnim grupama”, kazao je Krgović.
“Roditelji čak i nastavnici nekim neadekvatnim stavovima mogu da podstiču nasilje a i sami nastavnici mogu biti žrtve nasilja od stane djece. Savremena nauka nema vakcinu da odjednom sva djeca budu fino vaspitana. Ne može biti jednodimenzionalno rješenje”.
Apeluje da se poveća prisustvo psihologa i pedagoga u školama.