U međunarodnim misijama prošle godine učestvovalo je 97 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), što je državu koštalo 1,4 miliona eura, navodi se u Izvještaju o stanju u Vojsci za 2018. godinu.
Aktivno učešće u NATO vođenim misijama i operacijama i doprinos NATO inicijativi zajedničkog odvraćanja i odbrane bili prioriteti tokom godine.Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra Izvještaj u kojem se navodi da je nakon obnove crnogorske nezavisnosti, Vojska u potpunosti bila posvećena dostizanju sposobnosti za izvršenje dodijeljenih misija i zadataka.
“Vojska je, u prošloj godini, nastavila sa unapređenjem postojećih i razvojem novih sposobnosti, u skladu sa misijama i zadacima Vojske, istovremeno dajući puni doprinos NATO komandnoj i strukturi snaga”, piše u dokumentu.
Ističe se da su aktivno učešće u NATO vođenim misijama i operacijama i doprinos NATO inicijativi zajedničkog odvraćanja i odbrane, bili prioriteti tokom godine.
“Na ovaj način pripadnici Vojske dali su svoj doprinos ostvarenju strateških ciljeva Crne Gore – integracije u evropske i evroatlantske organizacije”, ocjenjuje se u Izvještaju.
Pripadnici VCG bili su angažovani u šest misija, operacija i aktivnosti: misijama “Resolute Support” u Avganistanu, “EUTM” u Maliju, “MINURSO” u Zapadnoj Sahari, operaciji Evropske unije “Atalanta” u vodama Indijskog okeana, operaciji KFOR u Republici Kosovo i NATO aktivnosti “eFP” u Letoniji.
U misiji u Avganistanu bilo je angažovano 68 pripadnika Vojske, a za to je iz budžeta bilo izdvojeno milion eura.
Do sada je ukupno 18 kontingenata Vojske bilo angažovano u misijama “ISAF” i “Resolute Support” u Avganistanu, sa ukupno 467 pripadnika, što predstavlja 27 odsto ukupnog brojnog stanja Vojske.
U operaciji “Atalanta” učestvovalo je 14 pripadnika Vojske, a misiji “EUTM” tri, što je državu ukupno koštalo 290 hiljade eura.
Prošle godine Vojska je angažovala tri oficira u misiji “MINURSO”, na dužnosti posmatrača Ujedinjenih nacija, a učešće u misiji je u decembru smanjeno sa dva na jednog pripadnika VCG.
Crna Gora je za ovu misiju, koja je uspostavljena sa ciljem stvaranja uslova za održavanje referenduma o budućem statusu Zapadne Sahare, utrošila 45,3 hiljade eura.
U operaciju KFOR na Kosovu, koja je uspostavljena Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija od 10. juna 1999. godine, upućen je jedan pripadnik VCG, a za tu namjenu isplaćeno je 5,8 hiljada eura.
“Angažovanje Vojske u međunarodnim misijama, operacijama i aktivnostima doprinijelo je očuvanju mira u svijetu, pri čemu je Vojska prepoznata i uvažena kao pouzdan partner”, ocjenjuje se u Izvještaju.
Budžet Vojske u prošloj godini iznosio je 36,07 miliona eura, dok je utrošeno 36,64 miliona, skoro 101,6 odsto u odnosu na ukupno odobrena sredstva.
Vojska ima 1.950 formacijskih mjesta, a na kraju prošle godine bila je zaposlena 1.771 osoba, od čega je 195 žena.
U VCG trenutno ima 237 oficira, 719 podoficira, 552 vojnika po ugovoru i 263 civilnih lica, a prosječna starost zaposlenih u Vojsci je 39 godina.
Prošle godine na usavršavanju u inostranstvu bilo je 23 pripadnika Vojske, dok se 91 usavršavao u zemlji.
“Po završetku obrazovanja na vojnim akademijama u inostranstvu, u službu u Vojsci, u činu oficira, primljeno je pet kadeta”, piše u Izvještaju.
U prošloj godini uništeno je ukupno 180,9 tona viškova ubojnih sredstava po Programu za demilitarizaciju (MONDEM program) i NATO Fond povjerenja.
U skladištima Vojske sada ima oko 2,5 hiljada tona ubojnih sredstava, od toga potrebe Vojske su oko 972,1 tona, dok je 1,56 hiljada tona u višku.
U Izvještaju se ističe da prošle godine nije bilo slučajeva ugrožavanja, niti oticanja tajnih podataka, kao ni propusta u njihovom evidentiranju, rukovanju i postupanju.
Kako se navodi, izazovi, rizici i prijetnje sa kojima se Crna Gora suočava u savremenom bezbjednosnom okruženju, kako na nacionalnom nivou tako i kao članica NATO saveza, su transnacionalni, kompleksni i nepredvidivi.
Odgovor na njih, dodaje se u dokumentu, zahtijeva jačanje širokog spektra sposobnosti neophodnih za uspješnu realizaciju misija i zadataka Vojske u zemlji, ali i za aktivni doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti, prvenstveno kroz učešće u misijama i operacijama podrške miru, odgovora na krize i humanitarnim i drugim međunarodnim aktivnostima pod vođstvom NATO, EU i N.
“Vojska će ove godine nastaviti da razvija, osposobljava i planski angažuje svoje snage i sredstva u cilju jačanja državnih kapaciteta za integrisani odgovor na krizne situacije u miru”, poručuje se u Izvještaju.