Transparentnost ministarstava nije unaprijeđena u prvih 200 dana rada pojedinih resora. Obećanje sa početka mandata ove Vlade o značajnoj promjeni politike transparentnosti na svim poljima još uvijek nije ispunjeno. Otvorenost i transparentnost je i dalje u domenu proizvoljnih postupaka starješine organa, a ne jasnih politika države. Kjučna preporuka Centra za demokratsku tranziciju (CDT) je da ministarstva moraju, ukoliko žele ići ka ispunjenju obećanju datih poslanicima i građanima, značajno promijeniti odnos prema otvorenosti i transparentnosti i na sistematski način krenuti u njihovo povećanje, saopštila je zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović.
Kako je navela, analizirana ministarstva u Crnoj Gori prosječno ispunjavaju 57.9 odsto kriterijuma otvorenosti. Najbolje rezultate ostvaruju ministarstva u Sjevernoj Makedoniji sa 62 odsto, dok ministarstva u Srbiji ispunjavaju 48.7 odsto a u Bosni i Hercegovini 30.6 odsto kriterijuma otvorenosti.
Za potrebe istraživanja, po cjelokupnom broju parametara otvorenosti, analizirali su samo ministarstva koja imaju kontinuitet u svom radu u prethodne tri godine
“Ministarstvo odbrane ispunjava 65.59 odsto kriterijuma otvorenosti, Ministarstvo unutrašnjih poslova 63.9 odsto, Ministarstvo zdravlja 60.24 odsto, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 57.17 odsto, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 51.84 odsto, Ministarstvo vanjskih poslova 48.88 odsto kriterijuma otvorenosti”, navodi Papović.
Kada je riječ o novoformiranim minstarstvima, usljed nepostojanja istorijskih podataka o njihovom djelovanju, stepen njihove otvorenosti je mjeren na osnovu redukovanog broja parametara.
“Iako nam ovo metodološko ograničenje ne dozvoljava da napravimo detaljnju analizu otvorenosti novih ministarstava, možemo zaključiti da su Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo kapitalnih investicija, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, ostvarili nešto bolji rezultat, dok u ovom početnom razvoju transparentnosti za njima zaostaju Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava”, dodaje Papović.
Napominje da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sprota i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nam nijesu dostavili podatke relavantne za ovo istraživanje što je praksa zbog koje smo godinama kritikovali i prethodnu vlast.
“Još uvijek imamo nezadovoljavajuću praksu po pitanju proaktivnog objavljivanja informacija koja su u posjedu ministarstava. Ovo se naročito odnosi na jedno od, takođe, važnih obećanja nove vlasti da će značajno povaćati transparentnost trošenja državnog novca. Finansijska transprentnost nije na zadovoljavajućem nivou iako postoje jasno propisane obaveze ministarstava u objavljivanju informacija o raspolaganju javnim novcem. I dalje ne postoji praksa redovnog objavljivanja osnovnih finansijskih dokumenata o planiranim i utrošenim sredstvima, poput godišnjih budžeta i finansijskih izvještaja, planova javnih nabavki, poziva, odluka i ugovora o javnim nabavkama”, ocjenjuje Papović.
Kako je istakla, princip otvorene javne uprave uključuje i rad na ostvarivanju saradnje sa javnošću.
“Međutim, ministarstva i dalje ne planiraju komunikaciju i odnose sa javnošću u okviru posebnih planskih dokumenata. CDT je i ranije preporučivao da ministarstva izrade neku vrstu komunikacionih pravila ili strategija jer bi to unaprijedilo način ostvarivanja komunikacije sa medijima, organizacijama civilnog društva i u konačnom, građanima. Iako su društvene mreže su postale neophodan kanal komunikacije, postoje ministarstva koja ih i dalje ne koriste u dovoljnoj meri za komunikaciju sa građanima”, opominje Papović.
Dodaje da na zahtjev za slobodan pristup informacijama odgovorilo je sedam ministrstava, tri su dostavila odgovor van zakonskog roka, a dva ministarstva nijesu odgovorila.
“Po našim podacima, četvrtina ministarstva ne objavljuje informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup, čijim bi objavljivanjem spriječili ponavljanje zahtjeva za istom, javno objavljenom informacijom”, ističe papović.
CDT će svim ministarstvima koja to budu željela dostaviti konkretne podatke o stanju otvorenosti i transparentnosti i uputiti posebne preporuke za njihovo unapređenje.
Šta je indeks otvorenosti?
CDT u saradnji sa nevladinim organizacijama iz regiona i uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju, više godina unazad razvija i objavljuje Indeks otvorenosti – analitički instrument koji pruža vjerodostojnu sliku o tome koliko je izvršna vlast otvorena prema građanima i društvu.
Istraživanje je obuhvatilo ministarstva u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Otvorenost je mjerena na osnovu više od 50 metodološki zaokruženih indikatora.
“Prikupljali smo i analizirali podatke na osnovu pretraživanja internet stranica, pravnih propisa i drugih dokumenata i upitnika koji smo uputili ministarstvima i drugih izvora informisanja. Iako mjerenje i prikupljanje podataka nije obuhvatilo analizu novog sajta koji je bio u testnoj fazi, pozdravljamo ovaj korak naprijed kao važan preduslov povećanja transparentnosti. Očekujemo da se u najkraćem roku podaci sistematizuju i proaktivno objavljuju i da ovo ne bude samo tehnički nego i suštinski napredak”, navodi papović.
CDT će sve detalje istraživanja, zajedno sa rezultatima po pojedinačnim parametrima koje smo koristili u istraživanju, učiniti dostupnim na internet stranici https://otvoreneinstitucije.cdtmn.org/.