Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, sastao se sa ukrajinskim ambasadorom Olehom Herasimenkom, sa kojim je razgovarao o položaju državljana Ukrajine koji su pod različitim vidovima međunarodne zaštite u Crnoj Gori.
Bjeković je podsjetio da Crnoj Gori nije nepoznato da pomaže drugim narodima, kroz pružanje privremene zaštite, solidarnosti i gostoprimstva.
On je iskazao žaljenje zbog sporadičnih incidenata registrovanih u posljednje vrijeme u kojima se glorifikuju ratna dešavanja i iskazuju stavovi o sukobu, uz ignorisanje osjećanja onih koji imaju drugačije mišljenje, a naročito osoba koje su doživjele i preživjele ratne strahote, kao što danas preživljavaju građani Ukrajine.
Podsjetio je da je evidentno da većina građana u Crnoj Gori ipak ima istinsko razumijevanje za patnje ljudi koji su pod teretom agresije našli svoj privremeni dom u ovoj državi.
“Sudbine ljudi pogođenih ratnim dešavanjima i njihova iskustva su u fokusu institucija za zaštitu ljudskih prava. Potrebno je raditi na zaštiti i razgovarati o ljudskim pravima ugroženih grupa, dok rješavanje sukoba među državama treba da se odvija paralelno sa ovim procesima na političkom i pravnom nivou. U tom smislu, izražavam nadu da će se ratna dešavanja okončati u najskorije vrijeme“, naveo je zaštitnik.
Pozvao je sve građane Crne Gore da budu humani i daju podršku prijateljskom narodu Ukrajine, odnosno onima koji su zbog ratnih dešavanja bili prinuđeni da napuste svoja ognjišta i u Crnoj Gori potraže zaštitu, apelujući na solidarnost i razumijevanje.
Podsjetio je na aktivnosti sektora za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu i sektora za zaštitu od diskriminacije, koji su obilazili grupe izbjeglica u Bijelom Polju i Budvi. Informisao je ambasadora Herasimenka da nije bilo pritužbi građana Ukrajine koji su se žalili na torturu ili druge oblike nehumanog ponašanja prema njima, kao ni na neki od vidova diskriminacije.
Ambasador Ukrajine zahvalio je na pomoći i angažovanju države i građana za Ukrajince, koji su u Crnoj Gori pronašli privremeni dom.
“Olakšanje je naći mir u zemlji koja se trudi da obezbijedi uslove za život i zaštitu prava ljudima koji su izgubili domove, svoje bližnje, svoje navike. Ovdje se osjećaju komforno i nisu slučajno u najvećem broju tu, u odnosu na zemlje okruženja“, rekao je on. Ambasador je istakao namjeru i želju ukrajinske Vlade da se svi njeni građani vrate, čim se za to steknu bezbjedni uslovi i obnove svoju zemlju i njenu ekonomiju.
Na sastanku je ocijenjeno da u Crnoj Gori nema sistemskih problema sa kojima se suočavaju državljani Ukrajine, ali da ima pojedinačnih situacija, od kojih se neke mogu preduprijediti podizanjem svijesti javnosti.
Poseban fokus razgovora bio je na djeci, kao posebno ranjivoj kategoriji, koja se u tako ranom životnom dobu suočila sa traumama rata, izbjeglištvom i integracijom u novu sredinu. Istaknuto je da su školsko okruženje i obrazovanje generalno, jedni od najvažnijih mehanizama za prevazilaženje i suočavanje sa posljedicama uzrokovanim ratnim dešavanjima.
Zaštitnik je istakao da će u okviru redovnih obilazaka lokalnih sredina, posebno na primorju, posvetiti veću pažnju ostvarivanju prava na obrazovanje i mogućnostima unaprjeđenja na ovom polju.
Ambasador Herasimenko ukazao je i na problem deportacije i prisilnog usvojenja ukrajinske djece od strane ruskih vlasti.
Tema razgovora bio je i status djece koja se u Crnoj Gori trenutno nalaze bez roditeljskog staranja, a institucija Zaštitnika nastaviće da prati njihovo adekvatno zbrinjavanje.
Bjeković je uputio poziv i ohrabrenje da se svi državljani Ukrajine direktno ili posredstvom ambasade obrate Zaštitniku, kada god smatraju da su im nedostupna ili ugrožena neka od prava garantovana domaćim i međunarodnim propisima, u vezi sa statusom stranaca i tražilaca međunarodne zaštite.
Sastanku su prisustvovali i drugi sekretar u ambasadi Ukrajine, Anatolij Demeščuk, kao i zamjenice Zaštitnika za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu Snežana Mijušković, za zaštitu od diskriminacije, prava ranjivih grupa i rodnu ravnopravnost Nerma Dobardžić, prevenciju i zaštitu od torture Mirjana Radović.