Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava (CŽP), Građanska alijansa (GA) i Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” učestvovale su juče na pripremnom sastanku za Univerzalni periodični pregled stanja ljudskih prava za Crnu Goru (Universal Periodic Review – UPR). Na sastanku su delegacijama država članica UN-a predstavile informacije o stanju (ne)poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori u oblastima kojima se bave i založile se da se njihove preporuke nađu među preporukama koje Crna Gora treba da ispuni u narednom periodu.
Svaki govornik je na raspolaganju imao strogo ograničeno vrijeme od 5 minuta da iznese zapažanja o razvoju situacije oko poštovanja ljudskih prava u odnosu na 2018. godinu, kada je Crna Gora poslednji put bila na tapetu ovog mehanizma UN.
Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, govorila je o potrebi za jačanjem nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa, kao preduslovu za zaštitu svih ljudskih prava.
“Preporučila je razmatranje vetinga svih sudija i državnih tužilaca, primjenu preporuka ugovornih tijela UN i Savjeta Evrope (GRECO i Venecijanska komisija), proaktivno procesuiranje ratnih zločina, djelotvorne istrage prijava torture i napada na novinare i obaveznu suspenziju svih državnih službenika okrivljenih za torturu”, navodi se u saopštenju.
Izvršna direktorica CŽP, Maja Raičević, govorila je o rodnoj ravnopravnosti, pristupu pravdi, zastupljenosti žena u politici i rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada, kao i o siromaštvu žena i sa njim povezanom siromaštvu djece.
“Preporučila je Crnoj Gori da poboljša odredbe protiv diskriminacije žena i da država omogući efikasnu primjenu Zakona o privremenom izdržavanju djece i brze isplate iz Alimentacionog fonda”, ističe se u saopštenju.
Pravna savjetnica u GA, Ivana Đođić, govorila je o tražiocima azila, licima sa privremenom i međunarodnom zaštitom i licima u riziku od apatridije u Crnoj Gori.
“Preporučila je Crnoj Gori da radi na poboljšanju kapaciteta Direkcije za azil, da omogući pristup pravima licima koji su u postupku utvrđivanja statusa lica bez državljanstva, da nadležne institucije donesu odluku za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva u zakonom predviđenom roku i da omogući pristup i uskladi zakonodavni okvir licima sa odobrenom privremenom zaštitom u Crnoj Gori”, ističe se u saopštenju.
Izvršni direktor Phiren Amenca, Elvis Beriša, govorio je o neophodnosti usvajanja Akta o organizovanju školskog prevoza za romsku djecu kao preduslova za realizaciju programa desegregacije romske djece, omogućavanju prava na učenje na romskom maternjem jeziku i uvođenju afirmativne akcije prilikom upisivanja na fakultete za romsku zajednicu.
“Istakao je višegodišnju političku diskriminaciju Roma i predložio izmjenu izbornog zakonodavstva kako bi se ostvario opšti princip nediskriminacije u političkoj participaciji Roma. Preporučio je Crnoj Gori da preduzme konkretne korake u olakšavanju pristupa rješavanja pravnog statusa Roma sa fokusom na potrebnu registraciju djece odmah po rođenju bez obzira na dokumentaciju njihovih roditelja ili status boravka”, navodi se u saopštenju.
Pripremni sastanak se održava mjesec dana prije zasijedanja UPR Radne grupe Savjeta za ljudska prava UN, tijela koje sprovodi UPR, a koja će pripremiti izvještaj o stanju ljudskih prava s preporukama za unapređenje.
Državna delegacija Crne Gore će 8. maja biti u prilici da predstavi napredak u odnosu na prethodni UPR izvještaj iz 2018. godine i odgovori na pitanja drugih zemalja, koje će zatim Crnoj Gori dati preporuke. Sjednica 8. maja će biti prenošena uživo putem interneta, u terminu od 9h do 12.30h.
Ovo je četvrti ciklus UPR-a, a ciklus traje od četiri do pet godina. U prosjeku, svaka država dobije oko 200 preporuka za unapređenje stanja ljudskih prava u odnosu na različite teme: ekonomska, socijalna, kulturna, politička i građanska prava, kao i principe međunarodnog humanitarnog prava.
UPR je jedinstven proces koji su pokrenule Ujedinjene nacije u cilju poboljšanja stanja ljudskih prava u državama članicama UN i rješavanja pitanja kršenja ljudskih prava u tim zemljama. Ovaj proces vode države, u saradnji sa Savjetom za ljudska prava, koji svakoj državi pruža mogućnost da se izjasni o tome koje su aktivnosti preduzele da poboljšaju stanje ljudskih prava u svojim zemljama i ispune obaveze da poštuju ljudska prava. UPR proces je osmišljen tako da obezbijedi jednak tretman za svaku državu – svaka je podložna pregledu stanja i svaka može da da preporuke. Trenutno ne postoji drugi univerzalni mehanizam ove vrste.