Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, Organizacija boraca NOR-a 1941-45. Glavni Grad Podgorica, Danilovgrada, Tuzi i Zete, delagacije političkih partija i delegacija udruženja vojnih penzionera Crne Gore, su tradicionalno i ovog 13. jula obilježili Dan ustanka naroda Crne Gore, polaganjem vijenca na spomenik Partizanu borcu na Gorici, saopšteno je iz SOBNOR-a.
U ime Glavnog Grada vijenac su položili gradonačelnica Podgorice Olivere Injac, predsjednica Skupštine Jelene Borovinić Bojović. Ispred SOBNOR-a Crne Gore, vijenac su položili Radojica Radojević, predsjednik SOBNOR-a Crne Gore, potpredsjednik Aleksandar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.
Kako je saopšteno iz SOBNOR-a, nakon polaganja vijenaca, minutom ćutanja je odata pošta herojima Crne Gore i Podgorice, kao i preminulim mnogim našim članovima i poštovaocima.
U ime SOBNOR-a Crne Gore skupu se obratio predsjednik Radojica Radojević.
“Svim članovima i poštovaocima SOBNOR-a Crne Gore, i svim gradjanima Crne Gore, čestitamo 13. jul. dan Ustanka Crnogorskog naroda i Dan državnosti. Podsjećam da je plamen borbe protiv fašizma i okupatora buknuo 13. jula u Crnoj Gori, kada je rukovodstvo Komunističke partije Crne Gore na čelu sa Ivanom Milutinovićem u Ćeliji Piperskoj donijelo odluku da se digne ustanak protiv fašizma. To je bio i znak da sa ostalim narodima Evrope i svijeta krećemo putem slobode, a protiv fašizma i nacizma”, podsjetio je on.
Isitče da za Crnu Goru i njene građane, 13. jul ima izuzetan značaj.
“Toga dana, 1878. godine, na Berlinskom kongresu je Crna Gora dobila međunarodno pravno priznanje, a na isti dan 1941. godine, upisala se na listu zemalja od kojih su drugi učili kako se treba boriti za slobodu, dižući ustanak protiv najvećeg svjetskog zla-fašizma. Ovdje smo se danas okupili da izrazimo dužno poštovanje svima koji su u borbi za svoje ideale, slobodu platili najvećom mogućom cijenom – svojim životima. Cijena života je najveća vrijednost od svih vrijednosti, ali trinajstojulski borci nijesu žalili svoje živote kada je u pitanju domovina i njena sloboda. Danas se duboko klanjamo svim borcima protiv fašizma, kojih nažalost ima sve manje živih. Ne smijemo dozvoliti da se ove žrtve zaboravljaju i da se sa odlaskom poslednjih živih učesnika umanji njihov značaj. Onako kako se danas poslije toliko vjekova sjećamo naših junaka i slobodara, isto tako mi i naši potomci moramo obezbijediti da se u narednih 100, 200 I više godina održi istorijsko pamćenje na naše heroje antifašističke borbe i veliku cijenu koju su platili za slobodu svojih potomaka”, kazao je Radojević.
Podsjeća da nas dijeli 82. godina od kada su u rano jutro 13. jula 1941. godine pukle prve ustaničke puške na Virpazaru, Košćelama, Mišićima, Brajićima, Čevu čime je otpočeo širom Crne Gore oružani ustanak.
“Za nekoliko dana se pod oružjem našlo 32.000 boraca koji su oslobodili skoro čitavu Crnu Goru, sem nekoliko gradova koji su bili pod opsadom. Već tokom prvog dana ustanka oslobođena su mjesta Virpazar, Čevo, Rijeka Crnojevića i dio primorja od Miločera do Sutomora. U velikom dijelu Crne Gore gerilske borbe su tokom 14, 15 i 16. jula prerasle u opštenarodni ustanak”, rekao je predsjednik SOBNOR-a.
Prema njegovim riječima, ono što trinajstojulskom ustanku daje posebno obelježje i čini ga posebnim fenomenom i istorijskom pojavom u toku drugog svjetskog rata je njegov opštenarodni karakter.
“Značajnu ulogu u Trinaestojulskom ustanku i Narodnooslobodilačkoj borbi i uopšte u ratu imala je KPJ. Antifašistički duh građana Podgorice i Crne Gore, žrtve koje su dali u toku Narodnooslobodilačke borbe, ostavili su u nasljeđe budućim generacijama obavezu da istraju na putu daljeg razvoja i napretka građanske, multietničke i slobodarske Crne Gore”, rekao je Radojević.
Možda je, kaže, danas najvažniji zadatak za sve antifašiste kod nas i sa prostora bivše Jugoslavije velika borba protiv revizionizma, mijenjanja i falsifikovanje istorije i vraćanja neonacizma na istorijsku scenu.
“Svjedoci smo da se poslednjih godina, uporno pokušava od žrtava napraviti zločinci, a zločinci se pokušavaju prikazati kao žrtve. Ovo nas treba zabrinuti i biti za nas signal da se svijetle tekovine NOB, kao dio istorije Crne Gore, ne smiju dovoditi u pitanje, da se mora što više i organizovanije raditi da daljoj edukaciji i promovisanju antifašizma i mjesta i uloge koje je Crna Gora imala u tom pokretu, prije svega kod mladih naraštaja”, naglasio je Radojević.
Sa jasnim znanjem o našoj slavnoj prošlosti Crna Gora treba, smatra Radojević, da bude okrenuta budućnosti i da se borimo za bolji život svakog građanina, za bolju prosvjetu, kulturu, zdravstvo, privredu.
“Da se nadamo da ni mi ni naši potomci nećemo morati da se za slobodu ponovo borimo oružjem, već da ćemo se boriti čašću, poštenjem, znanjem, radom i vaspitanjem i da ćemo za ove borbe imati zajedništvo, snagu i energiju onako kako su je imali naši slavni preci koji su nas danas ovdje okupili. Danas kada obilježavamo ove julske praznike i kada smo sa ponosom slavili sedamdeset i pet godine od formiranja naše organizacije, SOBNOR-a Crne Gore, prilika je i za izraze dubokog poštovanja za sve borce naše veličanstvene NOB-e, za sve naše pretke koji su iznjedrili hrabre i najbolje sinove i kćeri, koji su širom nekadašnje domovine ugradili svoju mladost i dali živote za našu budućnost”, ističe Radojević.
Zato, poručuje, budimo ujedinjeni oko ideje antifašizma, ideje koju danas baštini napredno čovječanstvo.
“Tim činom ćemo na najbolji način cijeniti i poštovati sve one brojne žrtve širom nekadašnje domovine koje su se borile, živjele, umirale i izborile za slobodu naše zemlje. Naša organizacija, boriće se svim svojim bićem na očuvanju i slijeđenju veličanstvene tekovine NOB-e, istovremeno boreći se za društvo socijalne pravde. Neka je slava herojima i vitezovima trinajstojulskih ustanika. Klanjamo im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti. Sa tom željom Vas pozdravljam i čestitam naš najveći praznik ustanički trinajesti jul 1941. Godine i Dan državnosti Crne Gore”, naglasio je Radojević.