Subota, 27 Jula, 2024
Rubrika:

Promocija drugog izdanja ”Istorije crnogorskog naroda” Dragoja Živkovića u Podgorici

Nakon tri i po decenije od premijernog objavljivanja prvog toma ''Istorije crnogorskog naroda'' istoričara Dragoja Živkovića 1989. godine, crnogorska javnost u prilici je da se upozna sa odavno nedostupnim životnim djelom ovog istaknutog crnogorskog istoričara i kulturnog pregaoca

Knjiga „Istorija crnogorskog naroda: od starijeg kamenog doba do kraja srednjeg vijeka“, autora Dragoja Živkovića biće predstavljena u ponedjeljak, 27. maja, u 19 sati, u prostorijama izdavača, Matice crnogorske (Beogradska ulica 24 c) u Podgorici.

Nakon tri i po decenije od premijernog objavljivanja prvog toma „Istorije crnogorskog naroda“ istoričara Dragoja Živkovića 1989. godine, crnogorska javnost u prilici je da se upozna sa odavno nedostupnim životnim djelom ovog istaknutog crnogorskog istoričara i kulturnog pregaoca. Istorija crnogorskog naroda Dragoja Živkovića načinila je preokret u tretiranju nacionalne istoriografije i predstavlja krunu Živkovićevog naučnoistraživačkog rada. Prvi tom Istorije „Od starijeg kamenog doba do kraja srednjeg vijeka“, je kao izdanje autorovih prijatelja objavljen na Cetinju 1989. godine. Drugi tom „Razdoblje crnogorskog principata/vladikata od početka XVI vijeka do sredine XIX vijeka“, izlazi 1992. godine, a treći tom istorije crnogorskog naroda „Vladavina knjaza Danila 1851–1860 i prve godine vladavine knjaza Nikole“, posthumno je objavila Matica crnogorska 1998. godine.

U programu učestvuju: Marijan Mašo Miljić, publicista; Božidar Šekularac, istoričar i autor predgovora i Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske.

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ (1927–1994) rođen u Ržanome Dolu, u Cucama.

Studije istorije završio 1953. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio kao profesor istorije i filozofije. Doktorsku disertaciju odbranio 1968. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1959. godine prelazi u Istorijski arhiv CK SKJ u Beogradu. Bio je direktor Arhiva Crne Gore na Cetinju, a obavljao je i dužnost direktora Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Izučavao je crnogorsku prošlost, literaturu iz istorije, prava, filozofije, istorije umjetnosti, arheologije i etnologije.
Jedan je od inicijatora osnivanja i utemeljivača Kulturološkog fakulteta na Cetinju, na kojem je bio redovni profesor. Bio je predsjednik Društva arhivskih radnika Crne Gore, predsjednik Zajednice arhiva Crne Gore, član Matice crnogorske i Crnogorskog PEN centra.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve