Naučni tim, koji broji nekoliko domaćih i stranih arheologa, ovih dana boravi u Nikšiću gdje istražuju Vrbičku pećinu – čuveno arheološko nalazište koje svjedoči o životu u doba praistorije na području Crne Gore. Ova eskpedicija je došla do senzacionalnog otkrića, odnosno pronašli su najstarije ljudske ostatke u Crnoj Gori.
Profesor arheologije Dušan Borić, naučni istraživač na Kolumbija univerzitetu u Njujorku, u razgovoru za CdM je kazao da su identifikovali dva ljudska zuba – jedan datira iz ranog neolita, dok je drugi, po svemu sudeći još stariji – tačnije pripada dobu mezolita.
Borić je objasnio da su zube pronašli prije nekoliko godina, ali su nedavno stigle DNK i druge analize koje su potvrdile da su zaista u pitanju najstariji ljudski ostaci ikada pronađeni na teritoriji Crne Gore.
“Jedan je iz ranog neolitskog perioda – to je negdje oko 5800 p.n.e. Drugi je, po svemu sudeći, mezolitski zub, možda negdje oko 7000 p.n.e. Ono što je zanimljivo jeste da smo dobili DNK analize na tim zubima. Za taj iz neolitskog perioda utvrđeno je da su u pitanju prvi zemljoradnici, stočari koji dolaze na ovo područje. Oni dolaze iz Anadolije, sa Bliskog istoka i polako se šire Evropom i preko Balkana. Prepostavka je da je postojala i neka primorska ruta, da su išli Egejskom, Jonskom pa Jadranskom obalom”, pojašnjava prof. Borić.
Za drugi zub, za koji se čeka zvanična potvrda da je iz mezolitskog perioda, tipičan je za lovačko-sakupljačke zajednice i njihovo genetsko nasljeđe koje je postojalo tokom perioda lovaca sakupljača u paleolitu i mezolitu.
Nikola Borovinić iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore kaže da je iz perioda praistorije jako malo skeletnih ostataka na teritoriji Crne Gore. Zbog toga, ovo otkriće je fantastično, posebno jer je sada poznat i datum.
Otkrili kosti novorođenčeta, ognjište, zub…
“Ovaj projekat istraživanja Vrbičke pećine datira još od 2012. godine, u saradnji tada sa McDonald Institutom za arheološka istraživanja iz Kembridža, Filozofskim fakultetom u Beogradu i Nikšićkim muzejom. Nastavljena je saradnja, ali su učesnici izmijenjeni, uglavnom na relaciji La sapienca iz Rima, Kolumbija Univerziteta iz Njujorka i Centra za arheološka istraživanja. Ideja je bila da se obiđe nikšićka opština, pronađu najinteresantnija pećinska staništa, koja bi bila pogodna za dalja arheološka istraživanja, a kako bi probali da utvrdimo život lovaca-sakupljača, kulturnih grupa i civilizacija koje su tu obitavale”, pojasnio je Borovinić.
Od tada pa do danas pronašli su mnogo zanimljivih predmeta – životinjske kosti, oruđe iz kamenog doba, keramiku… Ova sezona bila je podjednako “plodna”, a Vrbička pećina, kažu, nikako ne prestaje da iznenađuje.
Tako su ove sezone, između ostalog, pronašli i kosti koje pripadaju novorođenčetu.
“Moramo detaljnije da ispitamo, ali otkrili smo kosti djeteta koje je vjerovatno sahranjeno u pećini. To je na ivici zone koju istražujemo i vidjećemo da li se to širi, postoji li čitav skelet. Ranije smo otkrili dvije kosti potkoljenice, vjerovatno iz bronzanog doba. Ima još jedan zub koji smo našli na početku ove sezone, i mogao bi da bude neolitske starosti”, pojašnjava prof. Borić.
Mračni, pozadinski djelovi pećine su vjerovatno služili za sahranjivanje i rituale, a ono što je očigledno jeste da su se u njoj kroz vrijeme smjenjivale razne grupe koje su tu obitavale.
“Polako smo krenuli i fokusirali smo se na pećinu. Da smo završili prve godine ne bi imali sve ovo što imamo. Konstantan rad je rezultirao uspjehom. Tu smo šesta godina, i svaki put nešto novo otkrijemo. Naravno, moramo da radimo analize da bi razumjeli šta se sve tu dešava”, kaže Borić.
Profesor objašnjava da su ove godine otkrili i vatrište (ognjište), iz doba mezolita, oko 7000 p.n.e.
“Tu sad imamo ostake drveta koje je gorjelo, možda neke biljne ostatke koji su se sačuvali u tom procesu. Možemo i prostorno da razmujemo kako se koristio prostor pećine, gdje su sjedjeli, kako se pripremala hrana i kako je sve funkionisalo”, navodi on.
Veoma pomaže, dodaje, ukoliko otkriju ljudske ostatke na osnovnu kojih mogu doći do zanimljivih i značajnih podataka. Tako, na osnovu analize izotopa mogu saznati šta su ti ljudi jeli, kuda su se kretali ili kakvog su bili zdravlja. Borić navodi da su u tom smislu zubi “najzahvalniji” jer se u gleđi i dentinu sačuvaju materije na osnovnu koje se može utvrditi koliko su živjeli, koliko su bili stari…
Mrmoti u paleolitskom dobu
Ovaj arheolog pojašnjava da su u Vrbičkoj pećini pronađeni i ostaci mrmota- životinjice koju su lovci lovili posljednih milenijuma paleolitskog doba.
“Te životinje su se tu razmilile tokom najhladnijih faza posljednjeg ledenog doba i onda su ovi lovci to iskoristli i lovili ih. U Crnoj Gori još ima mjesta gdje je bilo mrmota ali ne u ovoj mjeri kao što smo ovdje otkrili. To je još jedna stvar po kojoj je specifična ova naša pećina. Danas radimo po nekim standardima koje podrazumijeva što preciznije iskopavanje, tako da otkrivamo gomilu sitnih stvari- perlice i razne stvari koje bi, da ne radimo kako radimo, propustili”, ističe profesor sa Kolumbija univerziteta.
Kada nešto pronađete osjećaj je sjajan!
Borovinić kaže da ima mnogo zanimljivih pećina na nikšićkoj teritoriji, ali nijesu sve bile pogodne za istraživanja. Skrivena u kršima Duge, na 20-ak kilometara od Nikšića, Vrbička pećina je svakako posebna.
Tokom prethodnih ekspedicija pronalazili su mnoge zanimljive predmete – što je iskopavanje išlo dublje tako su i otkrića bila uzbudljivija.
“Našli smo tada ostatke keramike iz bronzanog doba, koji su mogli po površini da se vide. To je dalo indicije da se radi o staništu u kojem su boravile razne zajednce, iz perioda praistorije. Otkrili smo slojeve iz doba neolita, imamo iz mlađe faze neolita, ostatke iz mezolita i perioda gornjeg paleolita. Takođe, i koštane ostatke životinja. Imamo i kremenih artefakata, od oružja i oruđa, kremene vrhove strelica… Osjećaj kada pronađemo nešto je sjajan. Znate, kada nešto tražite i ne znate hoćete li naći. Interesantno je i lijepo, čovjek je srećan i zadovoljan pa koliko god je težak rad”, zaključuje Borovinić.