Rodno zasnovano nasilje jedno je od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. Rodno zasnovanom nasilju i nasilju nad ženama nema mjesta u demokratskom društvu. Podizanje glasa protiv nasilja i zajednička i koordinisana akcija ka nultoj toleranciji na nasilje odgovornost je svih društvenih aktera – uključujući vladu, policiju, pravosuđe, civilni sektor, pojedince, međunarodne organizacije.
To je poruka ambasadorki EU i SAD u Podgorici, Oane Kristine Pope i Džudi Rajzing Rajnke, i stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori, Daniele Gašparikove, povodom globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama.
One su, dajući doprinos Nedjelji rodne ravnopravnosti, kojom UNDP ove godine obilježava 16 dana aktivizma, jasno poručile ženama s iskustvom nasilja, potencijalnim žrtvama, ali i čitavom društvu – nulta tolerancija na nasilje, podrška i sistematična, blagovremena i koordinisana akcija put je ka eliminisanju rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad ženama.
Nedjelja rodne ravnopravnosti, kojom je UNDP kroz niz događaja otvorio dijalog o različitim aspektima statusa žena i društvenim normama koje uslovljavaju rodne razlike u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu, biće završena večeras, emitovanjem emisije o rodno zasnovanom nasilju na Javnom servisu.
U subotu, 3. decembra, od 20:00h, u saradnji sa Javnim servisom, na Prvom programu RTCG biće emitovana emisija „Do nulte tolerancije“.
Jovana Strugar, psihološkinja, Biljana Zeković, stručnjakinja za rodno zasnovano nasilje i aktivistkinja, Ida Kolinović, stručnjakinja za socijalnu zaštitu i komunikolog Miroslav Knežević, koji moderira panelom, razgovaraće o nasilju nad ženama u Crnoj Gori, načinima prevazilaženja patrijarhalnih obrazaca koji uslovljavaju rodno zasnovano nasilje, kao i doprinosu svakog od nas u eliminisanju nasilja.
Panel je podržan kroz Regionalni program „Zaustavljanje nasilja nad ženama: Primjena zakona, mijenjanje stavova“, koji finansira EU, a implementira UN Women i UNDP u Crnoj Gori.
Izjava ambasadorke EU u Crnoj Gori, Oane Kristine Pope:
Nasilje nad ženama je globalni fenomen. EU preduzima konkretne akcije. Ove godine, Evropska komisija je predložila i novi zakonski akt. Po prvi put će se definisati pravila EU za borbu protiv nasilja na svim nivoima, uključujući i onlajn nasilje. Ovo je veliki korak naprijed. Imamo i prvu Strategiju EU o pravima žrtava za period 2020-2025, koja posebnu pažnju posvećuje specifičnim potrebama žrtava rodno zasnovanog nasilja.
U Crnoj Gori smo veoma zabrinuti zbog povećane učestalosti femicida i nasilja nad ženama i djecom prijavljenog prošle godine. Takođe smo posebno uznemireni rastućom mizoginijom koja se izražava javno i onlajn. EU radi zajedno sa crnogorskim vlastima na poboljšanju koordinacionih napora. Podržavamo organizacije civilnog društva u bliskoj saradnji s našim partnerima iz UN, posebno se fokusirajući na stvaranje regionalnih mreža. Danas u regionu imamo preko 380 organizacija koje su članice mreže ženskih organizacija civilnog društva podržane od EU-UN. U ovom periodu je gotovo 6400 žena i djevojaka žrtava nasilja u Crnoj Gori dobilo besplatnu pravnu i psihološku podršku.
Međutim, organizacije civilnog društva ne mogu sve same. Policija, tužilaštvo, centri za socijalni rad, medicinske službe moraju poboljšati svoju koordinaciju i podršku, kako bi se slučajevima rodno zasnovanog nasilja bavili blagovremeno, sistematično i koordinisano. Od crnogorskih vlasti očekujemo da rodnu ravnopravnost i eliminaciju rodno zasnovanog nasilja stave u sam vrh svojih planova.
Izjava ambasadorke SAD Džudi Rajzing Rajnke:
Želim danas sa vama da podijelim poruku ogromne važnosti koja se ne odnosi samo na politiku u nekoj oblasti nego je i poziv na akciju svih ljudskih bića. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama koji smo obilježili prošlog petka označio je službeni početak 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.
Svi se gnušamo tog nasilja, ali nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje i dalje jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava širom svijeta. Nažalost, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je jedna od tri žene doživjela ili će doživjeti rodno zasnovano nasilje tokom života. To nasilje uključuje seksualnu, fizičku, mentalnu i ekonomsku štetu i povrede. Može, takođe, sadržiti uznemiravanje, manipulaciju i prijetnje nasiljem.
Ovo je problem koji pogađa svaki dio našeg društva. Danak takvog nasilja nadilazi neposredne žrtve. Društvo u cjelini pati kada pate žene, a psihološki ožiljci takvog nasilja opstaju kroz generacije. Nažalost, tokom proteklih nekoliko godina, kao američka ambasadorka u Crnoj Gori, vidjela sam uznemiravanje i napade usmjerene protiv hrabrih crnogorskih žena iz javnog života, uključujući one koje su aktivne u novinarstvu, politici i civilnom društvu. Zabrinjavajuće je da se to nečuveno ponašanje ne popravlja, a postoji bojazan da bi moglo i da se pogorša.
Na takvo ponašanje treba da postoji nulta tolerancija. Ono nema nikakvu ulogu u modernom demokratskom društvu. Da budem jasna, dok govorim o ženama, obraćam se i muškarcima. Muškarci, pozivam vas. Istupite kao saveznici. Prozovite ovo vulgarno i destruktivno ponašanje i stanite uz žene koje su žrtve uznemiravanja ili rodno zasnovanih napada. Mala djela su važna i imaju moć da udružena naprave promjenu. Danas, treba da dignemo glas i zajedno se borimo. Nasilje nad ženama i njihovo uznemiravanje nemaju nikakvu ulogu u evroatlantskoj budućnosti Crne Gore.
Izjava stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori, Daniele Gašparikove:
O nasilju nad ženama govorimo često, ali ne i dovoljno. Poražavajući statistički podaci poručuju nam da je krajnje vrijeme za reakciju cjelokupnog društva.
Podaci Monstata pokazuju da je u Crnoj Gori je svaka peta žena doživjela nasilje od partnera tokom života. Prosječno 200 žena godišnje bude smješteno u skloništima za žrtve nasilja. Za manje od godinu dana, desila su se četiri slučaja femicida. Žene su sve više izložene nasilju i u digitalnom prostoru – govoru mržnje sa mizoginim i seksističkim tonom, psihičkom nasilju, seksualnom uznemiravanju.
Dugi niz godina bio je potreban da bi se problematika nasilja nad ženama osvijestila u crnogorskom društvu. Tako danas imamo sve više građanki i građana koji su spremni da reaguju i budu dio zajedničkih napora u eliminisanju nasilja.
Neophodna je saradnja i koordinacija svih aktera – vlade, policije, pravosuđa, organizacija civilnog društva, ali i pojedinaca – kako bismo zajedno gradili sistem koji pruža brz i efikasan odgovor na nasilje. UNDP, zajedno sa ostalim nacionalnim i međunarodnim partnerima, ulaže kontinuirane napore da jača kapacitete institucija, pruža podršku specijalizovanim servisima za žrtve nasilja i podiže svijest o važnosti nulte tolerancije na nasilje.
Nasilje je jedno od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. Zato – ne tolerišimo nasilje i ne okrećimo glavu.