Za uzgoj slatkovodne ribe u Crnoj Gori iz godine u godinu vlada sve veće interesovanje, što je jedan od razloga da se kroz ovogodišnji Agrobudžet poveća iznos opredijeljene podrške unapređenju sektora slatkovodne akvakulture.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede na prezentaciji Agrobudžeta u Podgorici upoznali su zainteresovane uzgajivače sa uslovima i procedurama za ostvarivanje podrške kroz više mjera, kako bespovratne podrške investicijama, tako i direktna plaćanja.
Kroz objavljeni Javni poziv za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora slatkovodne akvakulture za 2020. uzgajivači mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu od 50 odsto od realizovane i dokazane investicije, najviše do 7.000 eura po zahtjevu.
Opredijeljena sredstva za ovu mjeru su zbog velikog interesovanja uzgajivača povećana u odnosu na prethodnu godinu i iznose 60.000 eura.
Predstavnici Direktorata za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede pozvali su uzgaijivače da iskoriste dostupna finansijska sredstva da osavremene uzgajališta, automatizuju proces uzgoja, kao i da nabave opremu kojom bi poboljšali plasman proizvoda uzgoja na tržište, te na taj način iskoriste potencijal koji Crna Gora ima kada je u pitanju slatkovodna akvakultura, povećaju svoju proizvodnju i pokriju domaću potražnju za ovim proizvodima.
Osim bespovratne podrške investicijama, uzgajivači i ove godine imaju na raspolaganju podršku kroz budžetsku liniju
Direktna plaćanja u akvakulturi, koja je uvedena 2018. godine kako bi se maksimalno koristili proizvodni kapaciteti, valorizovali prirodni potencijali koje imamo za uzgoj kvalitetne ribe, prije svega pastrmke, i time povećala domaća proizvodnja. Za ovu mjeru opredijeljena su sredstva u iznosu od 67.000 eura. Visina podrške po uzgajalištu se ostvaruje na osnovu površine uzgajališta i prosječne proizvodnje za posljednje dvije godine.
IPARD podrška šansa za veća ulaganja
Uzgajivači su informisani i o mogućnosti koju imaju kroz objavljeni IPARD javni poziv za bespovratnu podršku primarnoj proizvodnji. Zainteresovani za veća ulaganja u svoja uzgajališta mogu iskoristiti ovaj vid podrške, gdje mogu konkurisati sa projektima od 10.000 eura do 500.000 eura i na taj način ostvariti bespovratnu podršku od 60 do 70%.
Na putu ka EU nove mogućnosti
Prezentacija mjera podrške bila je prilika i za razgovor na druge teme važne za razvoj slatkovodne akvakulture. Predstavljene su im nove mogućnosti za udruživanje, takozvane organizacije proizvođača (OP), koje će, u skladu sa EU standardima, biti prepoznate novim Zakonom o uređenju tržišta u ribarstvu i akvakulturi.
Naime, na putu ka EU otvaraju se nove mogućnosti za unaprijeđivanje poslovanja uzgajivača, koje se može ostvariti kroz zajedničko djelovanje. Predstavljena su iskustva država članica EU i njihovog funkcionisanja kao i procedure za koje se potrebno postepeno, ali u kontinuitetu pripremati.
Stvaranjem organizacije proizvođača stvorili bi se uslovi za stavljanje na tržište proizvoda akvakulture svih članova pod jednakim uslovima, bez dominacije na tržištu; stvaranje dodatne vrijednosti proizvoda, te poboljšanje ekonomske dobiti svojih članova, zatim stabilizaciju tržišta, poboljšanje snabdijevanja hranom i promovisanje visokih standarda kvaliteta i bezbjednosti hrane.
Predstavnici Ministarstva su predstavili mogućnosti i istakli da je sad pravo vrijeme da se razmišlja u ovom pravcu, te da će u narednom periodu omogućiti i razmjenu iskustava (studijske posjete) sa zemljama iz okruženja u cilju stvaranja bolje slike o svim mogućnostima i benefitima ovakovog udruživanja.
Pomaci i u rješavanju problema na tržištu
Navedeni sastanak je iskorišten da se prodiskutiju i ostala pitanja od značaja i problemi sa kojima se susrijeću uzgajivači.
Godinama unazad uzgajivači su ukazivali na problem nelojalne konkurencije, koja je uzrokovana uvozom ribe iz zemalja okruženja, uglavnom iz Bosne. Naime, subvencije po kilogramu uzgojene ribe koji se obezbjeđuju uzgajivačima iz Bosne, omogućavaju da proizvodni troškovi uzgoja u toj zemlji budu niži u poređenju sa Crnom Gorom, a posljedično zbog niže cijene većina lanaca marketa u Crnoj Gori ribu uvozi.
Osim navedenog uzgajivači su opet istakli potrebu za smanjenjem stope PDV-a za ribu, odnosno potrebe da se osim žive ribe i svježa pastrmka sa 19% oporezuje po sniženoj stopi od 7%.
Predstavnici Direktorata su po pitanju izazova naveli da su se određeni pomaci desili. Po pitanju nelojalne konkurencije ribe iz Bosne, podsjetili su da je Ministarstvo poljoprivrede 2018. godine uvelo mjeru Direktnih plaćanja u akvakulturi, kao vida dodatne pomoći uzgajivačima.
Takođe su još jednom napomenuli da bi problem nelojalne konkurencije mogao biti riješen i boljim udruživanjem uzgajivača koji bi u tom slučaju imali bolju pregovaračku poziciju i mogućnsot da dobiju sigurnu cijenu tokom cijele godine. Istaknuta je i potreba bolje promocije proizvoda, isticanjem kvaliteta ribe proizvedene u čistim vodama Crne kao i prednosti koja se ogleda u kratkom vremenu u kojem riba sa uzgajališta stiže na tržite, što nije slučaj sa proizvodima uvoza.
Takođe, saopšteno je da je Ministarstvo poljoprivrede podržalo predlog za smanjenje PDV-a za svežu ribu, u okviru posljednjih izmjena Zakona o PDV.