Crna Gora nije u istoj poziciji kao ostale zemlje regiona koje tek treba da započnu pristupne pregovore sa Evropskom unijom i zbog toga vjerujemo da izmjene procesa ne bi trebalo da se primjenjuju retroaktivno, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković na predstavljanju hrvatskog predsjedavanja EU. Premijer je kazao da je Vlada otvorena za dijalog oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističući da je Crna Gora bila na udaru “neprimjerene medijske kampanje i dezinformacija”.
PV @DuskoMarkovicCG, predstavljanje @EU2020HR: #CrnaGora nije u istoj poziciji kao ostale zemlje regiona koje tek treba da započnu pristupne pregovore, zbog čega vjerujemo da izmjene procesa ne bi trebalo da se primjenjuju retroaktivno. @me4eu #EU2020HR pic.twitter.com/ofR2fIEIv9
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) January 15, 2020
“Crna Gora već pregovara po najstrožim kriterijumima koje je EU ikada imala u okviru politike proširenja. U takvim uslovima, s relativno mladom administracijom, predvodnici smo evropske integracije”, istakao je premijer.
Kako je dodao, Crna Gora se u kontinuietu potvrđuje kao politički i demokratski stabilno okruženje za sve svoje građane, naglasivši da smo u proteklih nekoliko sedmica, uprkos velikom broju subverzivnih aktivnosti kojima smo bili izloženi, uspjeli da očuvamo bezbjednost i osnovne vrijednosti koje baštini naše društvo.
“Odoljeli smo neprimjerenoj medijskoj kampanji i dezinformacijama. Od pripreme nacrta Zakona o slobodi vjeroispovijesti do njegovog usvajanja održane su detaljne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama. Nakon što smo prihvatili sve predloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom, zatraženo je mišljenje Venecijanske komisije, čije su sve preporuke uvrštene u tekst Zakona. Njime se implementiraju temeljna ustavna načela o slobodi vjeroispovijesti i jednakosti svih pred zakonom i potvrđuje sekularni karakter crnogorskog društva i države, kao i jednakopravnost svih vjerskih zajednica”, naglasio je Marković.
,,Ostajemo otvoreni za inkluzivni dijalog, kao i za razgovor sa Mitropolijom crnogorsko primorskom. Očekujemo da će opozicione partije pokazati političku zrelost i vratiti se dijalogu o razmatranju i ostalih izbornih zakona”, rekao je Marković.
PV @DuskoMarkovicCG, predstavljanje @EU2020HR: #CrnaGora već pregovara po najstrožijim kriterijumima koje je #EU ikada imala u okviru politike proširenja, te da smo u takvim uslovima, s relativno mladom administracijom, predvodnici evropske integracije. @me4eu #EU2020HR pic.twitter.com/3l8RQet3EW
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) January 15, 2020
Kako je dodao, iako nijesu zagovornici ‘mijenjanja pravila usred igre’, u određenoj mjeri saglasni su da pregovarački proces treba učiniti konkretnijim i mjerljivijim, a njegove rezultate jasnijim i vidljivijim kako akterima u procesu pristupanja, tako i svim građanima u Crnoj Gori.
“Crna Gora nije u istoj poziciji kao ostale zemlje regiona koje tek treba da započnu pregovore, zbog čega vjerujemo da izmjene procesa ne bi trebalo da se primjenjuju retroaktivno. Ostajemo otvoreni za razgovor i saradnju, uz naglašenu potrebu da se obezbijedi adekvatno vrednovanje rezultata koje smo postigli u dosadašnjem toku procesa, što je važno za održavanje kredibilnosti procesa proširenja”, kazao je Marković.
Naglasio je da u osmoj godini pregovaračkog iskustva čvrsto stoje na stanovištu da je pristupanje EU jedina opcija za crnogorsko društvo, iako smo prošlu godinu završili, po prvi put, bez otvaranja posljednjeg preostalog pregovaračkog poglavlja – Poglavlja 8.
Dodao je i da je Crna Gora spremna da podijeli svoja iskustva sa ostalim državama regiona Zapadnog Balkana.
“Nastavićemo da pružamo podršku susjedima u procesu integracija i dijelimo iskustva iz tog procesa. U tom kontekstu, očekujemo da će tokom hrvatskog predsjedavanja Sjeverna Makedonija i Albanija dobiti dugo očekivani datum otvaranja pregovora s EU, čime će region dinamičnije krenuti putem ispunjavanja evropskih obaveza”, rekao je premijer.
Predsjednik Vlade je rekao da će Crna Gora nastaviti da posevećeno ispunjava obaveze iz integracionog procesa.
“Očekujemo intenziviranje aktivnosti u pravcu otvaranja posljednjeg poglavlja 8 – Konkurencija, kao i zatvaranje onih pregovaračkih poglavlja koja mogu biti spremna u relativno kratkom roku, npr: poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 6 – Privredno pravo, 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informatičko društvo i mediji, 20 – Preduzetništvo i industrijska politika, 21 – Trans-nacionalne mreže, 28 – Zaštita potrošača i zdravlja i 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Naš cilj je da dobijemo Izvještaj o ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24”, nabrojao je Marković.
Time bi, konstatovao je, Crna Gora dobila završne zadatke za usavršavanje sistema vladavine prava, i samim tim ušla u napredniju fazu pregovaračkog procesa koji podrazumijeva i privremeno zatvaranje poglavlja.
“U fokusu Vlade, u ovoj godini, je dalje jačanje institucija, održavanje dinamičnog ekonomskog razvoja, smanjenje nezaposlenosti i nastavak stabilizacije javnih finansija”, dodao je Marković.
Rekao je i da je naša zemlja svjesna kompleksnosti koju nosi hrvatsko predsjedavanje u kontekstu izazova, prije svega Bregzita, pitanja višegodišnjeg budžeta EU, početka rada nove Komisije, ali je dodao da Crna Gora naročito cijeni to što je jedan od ključnih aspekata i pitanje proširenja, u okviru četvrtog prioriteta – Uticajna Evropa.
“Istovremeno prateći aktuelnu razmjenu mišljenja na evropskoj sceni i inicijative o novoj metodologiji procesa proširenja, svoje napore i kapacitete usmjeravamo na dosljedno ispunjavanje obaveza iz pristupnog procesa, ne uzmičući pred izazovima. Iskustvo hrvatskog pristupanja EU za nas je višestruko značajno, s aspekta uspostavljanja „kontrolnih mehanizama“ u formi mjerila koja su veoma efikasna i smislena… Pored simboličkog značaja održavanja Samita Zapadni Balkan-EU u maju, dvadeset godina nakon Zagrebačkog samita, vjerujemo da ova paralela može imati i suštinski značaj u pravcu napora da se bliže i preciznije odredi budućnost politike proširenja EU i pregovaračkog procesa u cjelini”, rekao je Marković.
Predsjednik Vlade je rekao da su na ekonomskom planu efekti članstva u NATO-u već vidljivi u napretku Crne Gore na svim poljima.
“Danas je Crna Gora jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope. Visoke stope ekonomskog rasta i značajna domaća i strana investiciona aktivnost dovele su do povećanja broja zaposlenih i smanjenja broja nezaposlenih u Crnoj Gori”, rekao je.
Podsjetio je na sastanku sa ambasadorima da je Crna Gora jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope, a da su visoke stope ekonomskog rasta i značajna domaća i strana investiciona aktivnost dovele do povećanja broja zaposlenih i smanjenja broja nezaposlenih u Crnoj Gori.
Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić ocijenio je da je Crna Gora lider u pristupnom procesu i da mora postati sljedeća članica Evropske unije.
On je danas u Podgorici predstavio prioritete hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU.
PV @DuskoMarkovicCG na predstavljanju @EU2020HR. Ambasador #Hrvatska u CG Veselko Grubišić: #CrnaGora je lider u pistupnon procesu i mora postati sljedeća članica #EU. #EU2020HR @me4eu pic.twitter.com/lf2xPDcd5Y
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) January 15, 2020
“Hrvatska svoje članstvo ne želi koristiti samo za sebe, nego i za svoje susjedstvo“, istakao je Grubišić.
Kako je naveo, Hrvatska će nastaviti da pomaže sve države u okruženju.