U Crnoj Gori je prije 12 godina napravljen svojevrsni konsenzus društva za državu, a danas je potrebno napraviti novi koji bi bio o državi – poručio je predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan Vukčević.
On je na međunarodnom naučnom skupu „Ustavni patriotizam“ naveo da se otvara pitanje što je crnogorska ideja danas i ko treba da je artikuliše i nosi.
Dvije riječi – ustav i patriotizam, kako je istakao Vukčević, često nijesu bile u prijateljskim odnosima, niti u srodstvu, a u Crnoj Gori, naglasio je, patriotizam je „stariji od Ustava i dugo će vremena trebati da se oni sretnu“.
To je, kako je rekao, ravnoteža između nečeg individualnog i kolektivnog, čemu tradicionalna društva mnogo više naginju. Ovo pitanje, kaže on, izuzetno je značajno za podijeljena društva, a crnogorsko je višestruko podijeljeno.
– Nastalo je, postojalo i opstalo na razmeđi velikih svjetova koji su svojom moći uveliko prevazilazili moć jednog malog društva i njegove države – dodao je Vukčević. On je rekao da je ta podjela mentalitetska, nacionalna, religiozna i socijalna. – Za podijeljeno društvo kao što je crnogorsko, ustavni patriotizam nije samo teorijsko pitanje, već traganje za putem u sadašnjosti – rekao je Vukčević.
I profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Živko Andrijašević podsjetio je da 2006. godine obnovljenu crnogorsku državu nije željelo 45 odsto njenog društva, te da ta činjenica obavezuje na jedno ozbiljno razmišljanje o karakteru i trajanju njene održivosti.
– Ovim ne želim reći da oni koji su 2006. godine rekli ,,ne“ nezavisnoj crnogorskoj državi da su 2018. godine obavezno neprijatelji ili protivnici te države, već da njihova ideja o državi nije bliska onoj ideji koja je pobijedila prije 12 godina. Takvo stanje nas obavezuje na traganje za idejom koja bi omogućila povoljniju strukturu te podjele, ili koja bi uticala na slabljenje tih tenzija i razlika – naveo je on.
Istorijsko iskustvo nas, istakao je Andrijašević, uči da je važno da tragamo za tom idejom koja bi umanjila efektivne podjele.
– Ne smijemo ponoviti kao društvo grešku koju je Crna Gora napravila i 1918. i 1945. i 1989. godine. A to je da onu ideju koju jedna nacija ima o državi pokušamo svima nametnuti kao ideju države koju treba da imaju svi u toj državi. Takvi koncepti se nijesu pokazali održivim – naveo je on.
U Crnoj Gori zbog specifičnosti, dodaje Andrijašević, imamo jedno iskustvo da sa nestankom političke strukture obavezno nestaje i ideja na kojoj je ta politička struktura nastala.
– Ovdje ne umiru samo političke strukture, već obavezno i ideja koja je tu političku strukturu stvorila, u ovom slučaju ideja države. Godine 1918. pobi jedila je srpska ideja države u Crnoj Gori, 1945. godine je konstituisana i legalizovana crnogorska ideja o državi, koja je pobijedila i ranije. Ono što se desilo 1989. smatram idejnim prevratom iako je partija ostala ista, ali se ideologija i idejna matrica promijenila – kazao je on.
Istakao je da je 2006. obnovljena nezavisnost i da predstavlja negaciju one ideje koja je nametnuta Crnoj Gori 1989. godine.
– Politički razvoj i dešavanja u Crnoj Gori od 2006. do danas pokazuju i da oni koji su bili u bloku za obnavljanje crnogorske države ne doživljavaju ni Crnu Goru niti crnogorsku ideju na isti način kao njihovi saveznici Crnogorci 2006. godine. Oni su sa Crnogorcima imali zajedničku ideju obnavljanja nezavisnosti, ali ne i zajedničku ideju države nakon njenog obnavljanja. To vidimo danas u političkom i javnom životu. Stav onih koji su bili na istoj strani 2006. godine nije isti o karakteru te države danas. Nažalost, oni su otišli jednim retrogradnim pravcem, jer Crnu Goru vide kao federaciju nacija koja se iskazuje kroz moć njihovih političkih struktura i vladavinu institicijima – priča Andrijašević.
Uvjeren je da je „potrebno da postoji jedna nadnacionalna ideja države, ideja koja može biti bliska sa idejom većinske nacije u državi, ali koja nije isključivo to“.
– Ideja u kojoj će svi naći dio svoga inetresa i u kojoj će svi prepoznati smisao i svrhu države u kojoj žive. Od te ideje prilično smo daleko. Crna Gora danas, umjesto da razmišlja o ideji države koja je primjerena našem vremenu ide u ovom smislu unazad i vraća se nekim prevaziđenim šemama koje će je opet dovesti do nekih tačaka kada će doći do drastičnih promjena ili do stvaranja takvog društva koje će Crnu Goru učiniti u jednom trenutku politički neodrživom – upozorio je on.
Ustavni patriotizam je, prema riječima profesora sa Univerziteta Donja Gorica Milana Podunavca, odgovor na duboko podijeljena društva privrežena nacionalnim, etničkim, religijskim, a posebno identitetskim osama.
– To je vrsta vezivnog tkiva, jednog horizontalnog ugovora i širokog polja saglasnosti. Ustavni patriotizam odgovara na dva temeljna pitanja svake zajednice, a to je – ko smo i zašto smo zajedno. Ustavni patriotizam u crnogorskoj konstelaciji suočava se sa nizom neoliberalnih politika koje ograničavaju njegov značaj u ustavnom i političkom poretku Crne Gore – rekao je on.
Dekan humanističkih studija na Univerzitetu Donja Gorica Ilija Vujačić očekuje da će ovaj skup biti povod za „ozbiljno otvaranje rasprava o strategijama društvene integracije u Crnoj Gori“.
Interesni patriotizam
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović podsjetio je da je ustavni patriotizam nastao u Njemačkoj 1945-1946. godine, u podijeljenom njemačkom društvu koje je tražilo novi identitet na ovoj vrijednosti.
– Zato je nastalo poimanje da je ustav domovina građana – rekao je on.
Istakao je i da je patriotizam i ustati na himnu i platiti porez, upozoravajući da se u Crnoj Gori razvija jedna forma interesnog patriotizma gdje se ,,zastavom pokriva sve“.
izvor: Pobjeda