Ponedjeljak, 15 Avgusta, 2022
Rubrika:

Deklaracije, deklamacije i manipulacije Božene Jelušić

Nije čudno da poslanica Jelušić raspravlja s kolegom iz poslaničkih klupa o izradi jednoga zakona, pa makar to bio i zakon o crnogorskome jeziku i makar to bio kolega bez filološkoga obrazovanja. Ipak mora se priznati da pokretanje ove rasprave gotovo četiri godine nakon što je dati poslanik iznio svoju ideju ukazuje na lov u mutnoj vodi.

Piše: Jelena Šušanj

Da je crnogorskim građanima neophodno bolje znanje iz oblasti medijske pismenosti, dokaz je i jučerašnji intervju Božene Jelušić objavljen u Pobjedi. Poslanica Jelušić vrsna je poznavateljka te oblasti i odlična praktičarka te me zaista izuzetno raduje što je baš ona autorka programa za taj nastavni predmet u srednjoj školi. I njen posljednji intervju zahtijeva pažljivo čitanje upravo zbog suptilnih manipulativnih stategija i sredstava kojima obiluju gotovo sva njena reagovanja i komentari.

Nije čudno da poslanica Jelušić raspravlja s kolegom iz poslaničkih klupa o izradi jednoga zakona, pa makar to bio i zakon o crnogorskome jeziku i makar to bio kolega bez filološkoga obrazovanja. Ipak mora se priznati da pokretanje ove rasprave gotovo četiri godine nakon što je dati poslanik iznio svoju ideju ukazuje na lov u mutnoj vodi.

Svome neimenovanom ali poznatom kolegi poslanica Jelušić spočitava nenaučnost stavova o jeziku, a kao argument za svoju tvrdnju na sto stavlja – Deklaraciju o zajedničkom jeziku. Ajde da se ne lažemo, deklaracija, kao i svaki ugovor, dogovor, sporazum, predstavlja dokument političkoga ili pravnoga karaktera i u njoj je jedino lingvističko činjenica da se tiče jezika i da koristi jezik u komunikacijske svrhe. Ona ništa ne može dokazati na lingvističkome planu, ali može pokazati ideološka stremljenja njenih kreatora i potpisnika, što je, jasno je, isključivi domen politike.

I to je posve legitimno. Svako bavljenje jezičkim planiranjem i jezičkom politikom jeste politika i jeste ideologija. Jedino što onda tu ideologiju treba i priznati, a ne manipulativno podmetati jednoj strani ideološke motive, a sebi dodjeljivati poziciju neutralnoga posmatrača.

Poslanica Jelušić izjavljuje da Deklaracija o zajedničkom jeziku donosi demokratski princip, koji „podrazumijeva ukidanje svih oblika jezičke segregacije i jezičke diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama, slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičkih raznovrsnosti, slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima, slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe i slobodu ‘miješanja’ i uzajamnu otvorenost različitih oblika i zajedničkog jezika“. Time se promovišu vrijednosti „policentrične standardizacije“, no ako se to primijeni na mikronivou, onda to Jelušić predstavlja kao dio „po mnogo čemu sporne jezičke politike“?!

Što je crnogorska kodifikacija omogućila ako ne ukidanje jezičke segregacije i jezičke diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama – ili je prihvatanje temeljnih sociolingvističkih zaključaka o govorniku kao vlasniku i gospodaru jezika u viziji poslanice Jelušić sporno? Je li sporno to što je crnogorska kodifikacija omogućila da i „običan čovjek“ bude jednak predstavniku elite? Je li sporno to što je skinuta pozlata s rukavica šačice probranih, što im je oduzet ekskluzivitet i mogućnost da „običnoga čovjeka“ gledaju s visine i s podsmijehom? Što je tu anahrono – i u jeziku i u pristupu?

Standardni jezik, onako kako ga poslanica Jelušić očito doživljava, nije naddijalekatska tvorevina s ciljem unifikacije, već upravo suprotno – temeljno sredstvo klasne socijalne stratifikacije i ona zdušno insistira na tim podjelama.

Kad politički dogovor kojim je nastavni predmet imenovan Crnogorski – srpski, bosanski i hrvatski jezik proglašava „svojevrsnim priznanjem ispravnosti Deklaracije“, poslanica Jelušić primjenjuje još jedno sredstvo manipulacije – imenovanje. Manipulacija je ovđe primjetna na dva nivoa: prvo, netačno je da je to naziv jezika, kako ona implicira, to je naziv predmeta u školama, tačnije dio naziva jer nedostaje književnost. A taj iz ove interpretacije proćerani dio ikonički je prikaz besmislenosti datoga naziva.

Drugi nivo manipulativnosti ove teze leži u datiranju. Kako nešto prvonastalo može biti priznanje onome što je slijedilo šest godina kasnije? No poslanica Jelušić je još prije godinu dana pokazala da joj slijed događaja nije baš jača strana – prvo je glasala za izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojima je državi Srbiji dodijeljeno 50 km2 crnogorske teritorije i ogromno crnogorsko kulturno nasljeđe (što ona vjerovatno tumači kao „ogroman doprinos zajedničkoj varijanti“), da bi tek onda dovela u pitanje njegovu ustavnost.

Stoga je naša greška ako nas ovakva tumačenja čude. Ona je dala sve od sebe da nas na to pripremi.

A kako je komentarima zaođenutim u demokratski plašt uspjela da dovede u vezu kodifikaciju crnogorskoga jezika i nedavnu nezakonitu smjenu svih direktora crnogorskih prosvjetnih institucija na osnovu partijskoga ključa i postavljanje brojnih profašističkih zamjena na ta mjesta – to samo ona zna. Kao da nije lično dala podršku toj novoj većini koja je unijela vonj memle u crnogorske škole.

Stoga obratite pažnju kad čitate. Ono što djeluje politički korektno vrlo često je samo strategija manipulacije. Zna to poslanica Božena Jelušić, time se i preporučuje i ja joj čestitam na toj agilnosti.

Najnovije

RSE: Sva otvorena pitanja poslije masakra na Cetinju

Ministarstvo unutrašnjih poslova, Savjet za građansku kontrolu rada policije i kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, najavili su istragu o postupanju policije...

Koronavirus može da uništi moždane ćelije, a naučnici otkrivaju kako

Nova studija pružila je najubjedljivije dokaze do sada da virus SARS-CoV-2 ulazi u ljudski mozak, gdje inficira ćelije zvane astrociti, koje pružaju metaboličku podršku...

Blažić: Postoji konflikt interesa u sudskom i tužilačkom savjetu

Sin advokata Dragana Šoća – kandidata za člana Sudskog savjeta, zaposlen je u kabinetu premijera, i to kao savjetnik za pravna pitanja. Tu nije...

UŽIVO Ukrajina tvrdi da je uništena baza Vagnera; Snažni napadi u regionu Donjecka

Danas je 173. dan rata u Ukrajini. U Donbasu se vode žestoke borbe. Na udaru su Avdijevka, Bahmut, Peski, Marinka. Kijev tvrdi da je...

U Žanjicama ženska osoba lakše povrijeđena kada je na nju naletio brodić

Jedna ženska osoba lakše je povrijeđena danas u Žanjicama, kada je udario brodić koji prevozi putnike, saopšteno je CdM-u iz policije. Prema saznanjima CdM-a žena...

Najčitanije

Povezano

Jelušić: Šehović sjednicu trebao da zakaže u što kraćem roku, pokazuje nesenzitivnost za egzistenciju prosvjetara

Sjednicu Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport trebalo je zakazati u što kraćem roku od dana prijema zahtjeva trećine članova odbora, bez odgađanja,...

Održano predavanje Crnogorski jezik – jedan od četiri štokavska standardna jezika

Juče je na Univerzitetu u Pitsburgu (University of Pittsburgh, PA) doktorandica Jelena Šušanj, saradnica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, održala predavanje na...

Jelušić: Manjinsku vladu možemo očekivati naredne sedmice

Uprkos dugom i iscrpljujućem periodu meni se čini da možemo naredne sedmice da očekujemo pomak i formiranje manjinske vlade, kazala je za Radio Crne...

Pregovori o formiranju vlade – Bošnjak: Kompromisom do dogovora; Jelušić: Priliku prokockali

Potpredsjednica Skupštine i poslanica PzP-a Branka Bošnjak kaže da se u trenutnim pregovorima o formiranju vlade mnogo više gleda na partijske benefite, a manje na opšte...

Komentari

2 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Safet
18.01.2022-10:21 10:21

A sta ces sa tvojim Sefom njegovim jezikom ( Albanski ) oces da ga ukines -da svakako oni njega ne podrzavaju ! E ne brukaj se BRUKO !

Anthropos
18.01.2022-10:28 10:28

Precizan i tačan “profil” Božene Jelušić. Sve je kod nje “okruglo pa na ćoše”. Najbolja naša “politička alhemičarka” pokušava da spoji suprotnosti? Mora se priznati da to relativno uspješno radi. Posebno je ubjedljiva za one koji ne umiju da čitaju između redova? Baš kao i njena partija. Nije važno ko što govori – no kako glasa. Sudeći po rezultatima, Božena i URA su (srcem) za “građansku” – veliku Serbiju