Dan borbe protiv siromaštva u Crnoj Gori dočekan je i ove godine bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i bez broja onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima, saopštila je NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
“Država do danas nije usvojila ni Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Srednjoročnom programu rada Vlade 2022-2024. Do danas nije usvojen ni podzakonski akt bilo koje vrste koji objašnjava kako se beskućnici zbrinjavaju, koje su im usluge dostupne i na koji način, pa tako službenici Centra za socijalni rad nemaju jasno definisane korake u postupku njihovog zbrinjavanja, što predstavlja ozbiljan problem”, naveli su u saopštenju.
Iz HRA ističu da su zabrinuti zbog teškog socijalnog položaja najugroženijih kategorija stanovništva.
“Kao i naše kolege i koleginice iz “Žene Bara velikog srca” i “Banka hrane” vrlo smo zabrinuti zbog trenutno teškog socijalnog položaja najugroženijih kategorija stanovništva u Crnoj Gori.
Uvećanje socijalnih davanja za 8,7 odsto (od jula 2022.) nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) još uvijek skoro šest puta manje (130,27 eura) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (766,20 eura, avgust 2022, MONSTAT). Ovakva socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih”, naglasili su.
Apelovali su da se povećaju iznosi socijalnih (materijalnih) davanja tako da “mogu da zadovolje osnovne potrebe korisnika, a i da se radno sposobni korisnici MOP-a podstiču na zapošljavanje”.
“Upozoravamo da je Crnoj Gori još 2014. godine Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava preporučio da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o sprovođenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, a da te preporuke do danas nijesu primjenjene. Državna delegacija će naredne godine tom Komitetu morati da objasni zašto država te osnovne preporuke za suzbijanje siromaštva nije bila u stanju da primjeni”, zaključuju iz HRA.