Mnogo je razloga zbog kojih se mora zaštititi medijski prostor od sadržaja koji promovišu mržnju, a Savjetu Agencije za elektronske medije nije preostalo ništa drugo osim da ograniči reeinitovanje pojedinih programa na srpskim kanalima Hepi i Pink M, jer je procijenjeno da su mogli da ugroze mir u Crnoj Gori i podstaknu na nasilje, rekao je za Pobjedu predsjednik tog tijela Ranko Vujović.
Zbog konstantnog širenja govora mržnje, netrpeljivosti i diskrimnacije prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti, Savj et AEM bio je prinuđen da prije nekoliko dana donese odluku da na period od tri mjeseca ograniči reemitovanje emisija „Dobro jutro Srbijo”, „Ćirilica” i „Posle ručka” na televiziji Hepi kao i „Novo jutro” na televiziji Pink M. Regulatorno tijelo za elektronske medije uz Srbije (REM) negodovalo je zbog te odluke i smatra je otvorenim vidom cenzure i grubim kršenjem Konvencije o prekograničnim televizijama.
Vujović je za Pobjedu rekao da Savjet smatra da je ova odlukaispravnai da je uslijedila nakon nekoliko upozorenja koja su slali kolegama iz Srbije.
“Prije godinu smo slali dopis srpskom REM-u, zbog emitovanja programskih sadražaja na Happy TV-u koji su kršili međunarodne standarde. Tada nijesmo dobili nikakav dopis. Tokom cijele godine teče određena kampanja na pojedinim televizijama u Srbiji, istina nižeg intenziteta, koja je negativna prema Crnoj Gori. Ova propaganda je kulminirala krajem prošle godine. Savjet Agencije jeprobao da dopisom srpskom REM-u skrene pažnju na određene sporne sadržaje i tražio sankcionisanje istih, jer je srpski regulator nadležan za kanale koji kroz kabal dolaze u Crnu Goru. Na naš dopis dobili smo samo odgovor da oni ne vide kršenje bilo kojeg člana ni Konvencije o prekograničnoj televiziji, niti Direktive o audio vizuelnim medijskim servisima”, pojasnio je Vujović.
Kako su se programi koji promovišu mržnju, dodaje naš sagovornik, nastavili, ovom tijelu je preostalo samo da ograniči reemitovanje na prostoru Crne Gore.
“Mislim da je zbog mnogo razloga potrebno zaštititi naš medijski prostor od takve vrste propagande. Ne samo zato što je to opasan narativ koji ima za cilj da podstakne nacionalnu i vjersku netrpeljivost. Ova vrsta propagande može da ugrozi miru Crnoj Gori i da podstakne na nasilje. Takođe, populistički i nacionalistički ton koji imaju ovi programi su opasni dugoročno jer truju gledaoce nekim poraženim ideologijama, koje sada ponovo izviruju iz nekih ćoškova istorije”, ocijenio je Vujović.
Agencija za elektronske medije, kako kaže, reguliše televiziju i radio i samim tim, danas kada je tehnologija usavršila sredstva komunikacije, reguliše ograničen medijski prostor.
Upravo zbog toga, sagovornik Pobjede i priznaje da AEM ima nadležnost nad tradicionalnim medijima i samim tim prilično ograničene moći kada je u pitanju zaštita medijskogprostora od nezakonitih sadržaja.
“Poznato je da su društvene mreže preuzele primat i uticaj na javnost i da na njima možete pronaći sve sadržaje, pa i one koji su negdje zabranjeni. Jednostavno, evropska i nacionalna zakonodavstva nijesu pratila razvoj tehnologije tako da imamo ogromno polje na internetu, uključujući i društvene mreže koje je potpuno neregulisano i koje je podložno raznim zloupotrebama i manipulacijama”, pojašnjava Vujović.
Prema ocjeni direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture Željka Rutovića, nema dileme daje Crna Gora u kontekstu Zakonao slobodi vjeroispovijesti izložena grubom, brutalnom, pritisku medija iz Srbije.
“Konkretna odluka SAEM-a primjerena je legitimnom cilju demokratskog društva i ograničenjima slobode izražavanja kada se za to na zakonu steknu predviđeni uslovi. Programski sadržaji, način obrade, govor mržnje, uvreda i diskriminacije na nacionalnoj osnovi, sa svekolikim uznemiravajućim izražavanjem sa osnovnom porukom omalovažavanja pripadnika crnogorske nacionalnosti, školski su primjeri propagandističkog, specijalnog medijskog rata”, dodaje on.
Prema njegovim riječima, ako sa distance gledamo medijski rukopis sa početka devedesetih godina prošlog vijeka, zapitaćemo se da li vidimo neke posebne razlike u odnosu prema medijskim pritiscima kojima je danas izložena Crna Gora.
“Kao zemlja članica Savjeta Evrope i drugih međunarodnih organizacija Crna Gora, shodno Ustavu, primjenjuje opštepravna pravila međunarodnog prava koja imaju primat nad domaćim zakonodavstvom Ovim se želi kazati da je sistem evropskih pravila i vrijednosti proistekao iz organskih dokumenata ove oblasti bio zakonodavni okvir za reakciju Savjeta Agencije za elektronske medije. Konkretna odluka SAEM-a primjerena je legitimnom cilju demokratskog društva i ograničenjima slobode izražavanja kada se za to na zakonu steknu predviđeni uslovi”, kazao je Rutović.
Podsjetio je da nijedna sloboda, pa ni medijska nije apsolutna, te da uživanje prava podrazumijeva odgovornost premajavnosti i korisnicima medijskih sadržaja koji su „nesporno u problematičnim medijskim sadržajima izloženi raspirivanju mržnje na osnovu nacionalnosti, koju kao legitimno ograničenje prepoznaju i Direktiva o AVM uslugama i Evropska konvencija o prekograničnoj televiziji.”
“U okviru zakonom definisane nadležnosti i institucionalne nezavisnosti, na osnovu međunarodnih dokumenata Savjet Agencije za elektronske medije je nalegalan, legitiman i zakonu primjeren način donio odluku kojom se štiti sloboda izražavanja, ljudska prava, nacionalni i državni identitet Crne Gore. Shodno zakonu i predviđenoj proceduri ograničenja prijema i reemitovanja AVM usluga (čl. 6 Zakona o elektronskim medijima), prije odluke o kojoj je riječ, SAEM, Regulatornom tijelu za elektronske medije Republike Srbije, uputio je zahtjev za pokretanje procedure za utvrđivanje odgovornosti konkretnih TV emitera, sa čije strane, shodno odgovoru, nije utvrđeno bilo koje kršenje profesionalnih standarda”, podsjetio je Rutović.
Na kraju, kako je zaključio, osim međunarodnih standarda Ove oblasti, stvari u ovom predmetu treba tumačiti i posljedično i problematično, iz ugla sadržaja poruka, anti-vrijednosti i cilja koji se dominira u srpskim medijima posljednjih sedmica.
Zloupotreba slobode
Rutović primjećuje da je u posljednje vrijeme i više nego dovoljno primjera koji ukazuju na grubu zloupotrebu slobode medija, koja je u odnosu prema Crnoj Gori lišena elementarnog etičkog kodeksa, standarda medijske profesije, načela samoregulacije i interesa javnosti.
“Svako nesuočavanje sa prošlošću i odgovornošću, zakonomjerno i ciklično proizvodi nove-stare oblike raspirivanja medijske mržnje (i ne samo), koje su u punom obimu i raznim formama hibridizacije na djelu protiv Crne Gore”, poručio je Rutović.
Prema njegovim riječima, svako naknadno iščitavanje sa distance ovovremenog grubog medijskog pritiska na Crnu Goru ostaće prepoznato i obilježeno reliktom ideologije i vremena devedesetih godina prošlog vijeka, ,,u čijoj su osnovi velikosrpski nacionalizam, govor mržnje i netrpeljivost prema drugom ostavili šire, nesagledive civilizacijske posljedice”.