Sindikat prosvjete zahtjeva da se što prije pristupi izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju, kako bi kroz taj propis mogli da počnemo da eliminišemo politiku iz škola, da uvedemo kriterijume prilikom zapošljavanja nastavnika i nenastavnog kadra u prosvjeti, poručio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović, gostujući u emisiji “U sred srijede” na Gradskoj RTV.
”A slično i direktora, kad uvedemo kriterijeme politika će manje moći da se miješa u zapošljavanje. Onda će kompentencije i stručnost doći do izražaja”, ocijenio je on.
Upozorava da su problemi u prosvjeti brojni i da treba uvećati plate prosvjetnim radnicima, koje su samo 30 eura veće u odnosu na prosječne u državi.
”Imamo dosta problema u prosvjeti. Prvo je pitanje plata, iako smo ih značajno uvećali prošle zime za 20 odsto, na današnji dan prosječna plata u prosvjeti u Crnoj Gori iznosi 830 eura, što je za tridesetak eura veća u odnosu na prosječnu platu na nivou države. Ta plata nije dovoljna da bi prosvjetni radnik bio zadovoljan i motivisan. Kako bi dao svoj puni maksimum u doprinos u učionici. Plate moraju da su još uvećaju i to moram da istaknem kao jedan od prvih zahtjeva”, istakao je Božović.
Drugo je, kako kaže, pravna sigurnost prilikom zapošljavanja.
”Kada nemate nikakve kriterijume prilikom zapošljavanja, sve je u rukama direktora. Može da se desi da ste studirali i u roku završili fakultet sa visokom prosjećnom ocjenom i da deset godina čekate na birou. Da vas stavljaju kao zamjenu i na privremenim poslovima i čeka se duže rješenje na neodređeno i to nastavnike iscrpljuje”, naglašava on.
Položaj prosvjetnih radnika je, prema njegovim riječima, veoma stresan.
”Istraživanje koje smo radili prošle godine, pokazalo je da je svaki četvrti nastvanik doživio određeni vid nasilja u posljednjih par godina. Ili verbalni ili fizički, od strane učenika, roditelja, uprava i nastavnika. Tako da je naš posao postao izuzetno stresan i komlikovan. Imamo znači ove tri ključne stvari, ekonomski položaj nije na zavidnom niovu, pravna sigurnost treba da bude veća i zaštita na radu zajedno sa dostojanstvom mora da bude na potrebnom nivou”, smatra Božović.
Dodaje da su veoma zadovoljni podrškom kolega tokom štrajka upozorenja.
”Više od 80 odsto prosvjetnih radnika je podržalo ove naše zahtjeve. Za ovih 20 odsto zašto se nijesu pridružili našim zahtjevima koji nijesu bili uporeni niti protiv pojedinaca niti institucija. Zahtjevi su bili usmjereni za dobrobit djece, roditelja i nastavnika, ali i čitave države”. kazao je predsjednik Sindikata prosvjete.
Objašnjava da je dio kolega bio zbunjen i uplašen da će dobiti otkaz, što nije pravno bilo moguće.
”Štrajk nije mogao da ima nikakvu pravnu posljedicu, ali eto kad se pomene štrajk mi malo zaziremo, mi se plašimo šta će biti. Da li će nam poslodavac odnosno direktor zamjeriti. Zahtjevi su da što prije pristupimo izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju, kroz taj propis možemo da eliminišemo ili makar počnemo eliminaciju politike iz škola, da uvedemo kriterijume prilikom zapošljavanja nastavnika i nenastavnog kadra u prosvjeti. A slično i direktora, kad uvedemo kriterijume politika će manje moći da se miješa u zapošljavanje. Onda će kompentencije i stručnost doći do izražaj”, rekao je Božović.
Leković: Potrebne reforme i dobra infrastuktura za unapređenje obrazovnog procesa
Olivera Leković iz Prosvjetne zajednice smatra da su nam potrebne reforme i dobra infrastuktura za unapređenje obrazovnog procesa.
”Imali smo dobro zamišljene reforme, ali nijesmo imali uslove u kojima to sprovodimo. Nije se radilo na izgradnji većeg broja škola, nijesmo težili ka tome da nam se nastava održava u što manje smjena i sa potrebnom opremom. Uz poštovanje onoga što nastavnik iznese kao problem u svom radu”. navela je ona.
Problem je, kako je istakla, nastao zbog promjena u obrazovnom sistemu u posljednjih 20 godina, koje su bile haotične.
”Nijesmo imali neku viziju šta mi želimo od obrazovnog sistema, nego je sve zavisilo od pojedinaca iz političkih partija koji su donosili populističke metode. Najsvježije je da je dato 300.000 eura za štampane medije. Kako će to da utiče dobro na razvoj obrazavanja? Taj novac je mogao da se iskoristi da se renovira neka škola ili kupi neki kombi za prevoz djece. Trebalo je svi da kažemo te novine nam ne trebaju i da vratimo taj novac”, poručila je Leković.