Baletić: Ako postoji narod koji zna cijenu izgubljene države onda su to Crnogorci

Svjedoci smo kontinuiteta političkih odluka kojima se derogira svaka institucija u Crnoj Gori počev od manjih institucija pa sve do Skupštine i do ustavnih utemeljenja, te se pokušava na brzinu i preko noći, jednim glasom više, mijenjati Ustav nasilno, ocijenio je u razgovoru za Gradski portal istaknuti crnogorski reditelj Branko Baletić koji je bio nosilac liste Građanske inicijative 21. maj na lokalnim izborima u Danilovgradu.

Komentarišući posljednje događaje u Skupštini i glasanje parlamentarne većine za izmjene Zakona o Predsjedniku Crne Gore, Baletić ističe da je sve to dio šire političke i društvene akcije započete prije dvije godine.

„Navikla se Crna Gora na tu vrstu brutalnog bezakonja, međutim, posljedice mogu biti katastrofalne. Političko nasilje može proizvesti klimu nasilja u širem društvenom kontekstu. Još povodom litija sam rekao da jedna grupacija ljudi, potpomognuta spolja, povlači poteze koji će neminovno dovesti do Kumanovskog sporazuma ili u gorem slučaju do Zidanog mosta. To možda izgleda pregrubo ali ekipa koja vodi „rat protiv Crne Gore“ već se isprobala na terenu na Kosovu, u Bosni, u Hrvatskoj. Znamo rezultat. Ide se do kraja bez obzira na cijenu. Građanska Crna Gora mora da nađe odgovor na takav stav i ponašanje. Survati državu za dvije godine stvarno je podvig“, upozorava Baletić.

Smatra da je za prevazilaženje problema sa kojima se u Crnoj Gori danas suočavamo, potreban širi, građanski front. Nedovoljno je da se dogovore predsjednici partija, udruženja građana ili NVO koje imaju takav predznak. Sve to ne znači puno bez podrške građana, ističe naš sagovornik.

„Nažalost, ne samo tokom posljednje dvije godine nego i proteklih 30 radilo se na tome da stanovnici Crne Gore ne postanu građani nego da postanu botovi. Sad je stigla naplata tog stava prema građanima. To pokazuju i posljednji izbori, to pokazuje i pad DPS-a. Reformisana ili nereformisana ta partija, nažalost, pokazuje prirodu jedne interesne grupacije. Dobar dio glasača jesu suverenisti, ali je u njima prevagnulo nešto drugo, prevagnuo je interes. Tako je „Evropa sad“ pokupila i dobar dio glasača DPS iako se nije definisala kao partija sa građanskom profilacijom“, smatra Baletić.

Podsjeća da su ranije evropski partneri pokušavali da ojačaju građansku opciju u Crnoj Gori uzdajući se u Demokrate i GP URA.

„Od toga nije bilo ništa. To je ogromno razočarenje i tu se negdje i krije nezainteresovanost građana za razrješenje sopstvene sudbine. To nesazrijevanje mladih političara mnogo je koštalo Crnu Goru, počevši od onih prije 30 godina do ovih sada. Postoji šansa da u pokretu „Evropa sad“ prevagne, ako ne ideološki i anacionalni pristup u potpunosti, kao što je sa prethodnim partijama bilo, ali da bar uspiju da naprave otklon prema sadašnjoj dominaciji neevropskih partija“, smatra on.

Dodaje da se u Crnoj Gori često dešava da građanske partije izgube takav imidž tokom godina dok, sa druge strane, ne uspijevaju pokušaji da se u većoj mjeri okupe ljudi građanske orijentisanosti u savezima i organizacijama čiji će se glas čuti.

„Svjedok sam toga. Jedan sam od osnivača „Građanske inicijative 21. maj“. U Danilovgradu smo na lokalnim izborima nastupili samostalno smatrajući da smo dovoljno definisani kao državotvorna organizacija i grupa građana i da će razočarani glasači nekih drugih partija pristupiti nama. To se nije desilo. Falilo nam je 40 glasova da bi prešli cenzus i ušli u lokalni parlament“ , kaže Baletić i dodaje da su analize pokazale da su za GI 21. maj glasali uglavnom mladi ljudi koji vide tračak nade u građanskim organizacijama.

„Vidimo i da praktično nismo dobili nijedan glas od ‘razočaranih suverenista’ na koje smo računali. To znači da je interesni momenat preovladao. Između državotvornog i interesnog momenta mnogi se odlučuju za interes i evo ga rezultat“, ocijenio je Baletić.

Uprkos tome, uvjeren je da će se pod pritiskom kakav imamo probuditi angažovaniji građanski i nacionalni stav.

„Nažalost, iskustvo nam govori da se to ne završava miroljubivo. To bi trebalo da bude upozorenje za ljude iz Crne Gore koji su tako rado dočekali pomoć iz Srbije i Rusije da zadrže ime Crne Gore samo kao teritorije a da ona kao država postane dio jednog šireg konteksta. To nažalost, pomalo liči na 1918. godinu. Ako postoji narod koji bi morao da zna kolika je cijena izgubljene države onda su to Crnogorci. Trebalo nam je gotovo 90 godina da povratimo državu nakon Podgoričke skupštine“, istakao je Baletić.

Napominje da ne treba sve svoditi samo na sukob sa crkvom niti izričito na nacionalno pitanje Crnogoraca, već prije svega na koncept države.

„Ovo mora da bude i jedino može da opstane kao građanska Crna Gora. Svi oni koji imaju to osjećanje moraju ustati i odbraniti državu, bez obzira kako se deklarisali. U svim velikim bitkama koje je Crna Gora vodila njeni stanovnici su se bez obzira na porijeklo i naciju zajedno borili. Znam da je malo nepopularno ovo što ću reći i mnogi su mi to do sada zamjerali. Nas je Crnogoraca malo i vjerovatno ćemo nestati prije drugih, brojnijih naroda ali ova država ne smije da nestane“, istakao je Baletić podsjećajući na riječi književnika Abdulaha Sidrana.

„’Nismo mi mali narodi stvorili tadašnja plemena i države nego su te države proizvele nas. Te države su zapravo konstituisale ove male narode’, govori Sidran. Bitka za Crnu Goru traje od Duklje, Zete…U svim oblicima u kojima je postojala ona je uvijek opstajala i to je zadatak i ove generacije – sačuvati državu Crnu Goru“, kategoričan je Baletić.

U predstojećim parlamentarnim izborima vidi mogućnost da se, ako ništa drugo, makar krene sa mrtve tačke.

„Ovi što odlažu izbore u ‘vakuumu’ djeluju sjajno, glede njihovih interesa, nastavljaju s uništavanjem svih institucija Crne Gore. Iluzija je i da će izbori sve riješiti. Bitka za građansku Crnu Goru je mnogo složenija i zahtijeva mnogo veći angažman svih stanovnika. Ljudi misle da samim tim što su članovi neke partije ili neke religijske grupacije da su ispunili svoju građansku dužnost. Ili još gore misle da je dovoljno što su iz nekog plemena. Ne, građanin je onaj aktivni član društva koji učestvuje u kreiranju sopstvene sudbine i mjesta u kom živi i države kojoj pripada“, naglašava Baletić.

Dodaje da smo tek na početku složenog procesa.

„Često ponavljam misao jednog sjajnog filozofa:’ Mudrost nije ni nasljedna, ni zarazna i možemo je steći isključivo sami, promišljajući svijet u kom živimo’. Nije intelektualac onaj koji je završio visoke škole već onaj ko ima sopstvenu predstavu o svijetu u kom živi i koji reaguje i djeluje u toj sredini“, kaže Baletić.

Ističe da je pogrešno i nepotrebno da stalno tražimo nekog vođu.

„Vidimo sudbinu Srbije sa idejom da mora da se stvori vođa. Baš suprotno, potreban je široki građanski pokret. Čini mi se u ovom trenutku jedan dio NVO i tih mladih ljudi je možda najbolja šansa. Ovo je jedna istrošena generacija političara, to se vidi u Skupštini. To je sramna, polupismena ekipa ali nije slučajno tu. To je upravo bio naš izbor i oni taj legitimitet imaju. To što smo mi glasali za te ljude na osnovu teorija o manjem zlu, evo rezultata. Drago mi je što se te sjednice snimaju i nadam se da će ih jednog dana neko temeljno analizirati“, zaključio je Baletić.