Sveobuhvatnih zakonskih izmjena u visokom obrazovanju još uvijek nema ni na vidiku, poručila je poslanica SDP-a Dragica Anđelić.
“Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju iz 2017. godine kojim je uspostavljen novi model studija tri (osnovne) plus dva (master) plus tri (doktorske) stvorio je probleme ustanovama visokog obrazovanja: studentima, njihovim roditeljima, privredi, sveukupnom tržištu rada, jednom riječju kompletnom društvu. Iz tog razloga od 2017. do 2022. godine, zakon se mijenjao makar jednom godišnje i tim izmjenama produžavana je mogućnost završetka studija po ranijem modelu i mogućnost upisa na specijalističke studije, do studijske 2023/24. godine”, saopštila je poslanica.
Iznuđenim zakonskim izmjenama, kako je navela, prevazilaženi su problemi koji se ogledaju u “disbalansu obrazovne ponude i zahtjeva tržišta rada, ali sveobuhvatnih zakonskih izmjena za kojima vapi visoko obrazovanje još uvijek nema ni na vidiku”.
“Ogromni rad uložila je stručna komisija iz 2021. koja je sačinila novi zakon o visokom obrazovanju u formi nacrta, ali sav trud bio je uzaludan jer nakon organizovanja javne rasprave od strane resornog ministarstva gubi se svaki trag novom zakonu i tako do danas. Ima li nade, makar kao ona koja je ostala u Pandorinoj kutiji, da se spase još jedna generacija studenata i dozvoli upis na specijalističke studije i naredne studijske godine, dok možda u međuvremenu staše novi zakon ili se usklade potrebe tržišta rada sa kvalifikacijama koje studenti stiču”, dodala je Anđelić.
Rijetko se, po njenim riječima, traži kadar koji je završio trogodišnje osnovne studije i stekao bečelor diplomu, “bez obzira na oblast studija”.
“A nivo master studija, koji po pravilu ima 300 ECTS kredita, ne zahtijeva čak ni državna uprava, kao najveći poslodavac. Koliko je tužna sudbina kvalifikacija koje se mogu steći po novom modelu studija, najbolje svjedoči granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa, kojim je propisano da se zaposlenima u oblasti uprave i pravosuđa po osnovu naučnog zvanja magistar nauka uvećava zarada za određeni iznos, ako je to zvanje stečeno po propisima koji su važili do donošenja zakonskih izmjena sa početka ovog teksta. Osim što je diskriminatorna, ova odredba je sporna i sa stanovišta zakonitosti, odnosno ustavnosti, a dobro nam je poznato kako funkcioniše Ustavni sud, kao krajnja karika zaštite u našem pravnom sistemu”, poručila je Anđelić.
Studenti po novom modelu studija, smatra ona, “džaba su krečili čitavu jednu godinu, ukoliko ne žele da upišu doktorske studije i dalje se bave naukom”.
“Najtraženija kvalifikacija visokog obrazovanja je nivo specijalističkih studija sa 240 ECTS kredita. Svi koji studiraju žele posao, a svi oni nijesu u prilici da isfinansiraju još dvije, umjesto jedne godine studija da bi uklopili život u propise, odnosno da bi našli zaposlenje na tržištu rada. Ovo je samo jedan u moru problema visokog obrazovanja, pa kako sada stvari stoje, stiče se utisak da je ministar prosvjete sam sebi dovoljan i da mirno spava. Biće ministara još, to sam sigurna, a po pitanju reformi nijesam optimistična, makar ne u dogledno vrijeme”, zaključila je Anđelić.