HRA: Katnić prekoračio ovlašćenja, koristio tužilačku funkciju za ostvarivanje privatnih interesa

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić prekoračio je ovlašćenja objavljivanjem podataka dobijenih na osnovu mjera tajnog nadzora u izviđaju koji traje već četiri godine protiv funkcionera Demokrata, smatra Akcija za ljudska prava (HRA).

Iz ove nevladine organizacije su rekli da Katnić ima velika ovlašćenja da ograničava ljudska prava i neophodno je da postupa strogo u skladu sa zakonom.

“On nije smio da tajnost podataka pribavljenih primjenom mjera tajnog nadzora, na osnovu Zakonika o krivičnom postupku, ukine na osnovu Zakona o tajnosti podataka. Na taj način je postupio protivno članu 42 Ustava Crne Gore, članu 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i Zakoniku o krivičnom postupku, koji u članu 159, st. 9 izričito propisuje obavezu da se svi podaci pribavljeni na osnovu mjera tajnog nadzora čuvaju kao tajni podaci i članu 160, st. 7, koji propisuje postupak uništavanja tih podataka upravo da ne bi bili zloupotrijebljeni”, objasnili su iz Akcije za ljudska prava.

Smatraju da je opravdanje koje je iznio Katnić (da je podatke stečene mjerama tajnog nadzora objavio sa ciljem objektivnog informisanja javnosti o neprimjerenom političkom uticaju na specijalno tužilaštvo) “neuvjerljivo i nedovoljno da opravda grubo prekoračenje nadležnosti i povredu privatnosti sa ciljem ostvarenja privatnog interesa da se osveti svojim protivnicima”.

“Tužiocu koji je protiv njega podnio krivičnu prijavu, te poslanicima koji se zalažu za donošenje zakona na osnovu kojih bi se razvlastio i on i Specijalno državno tužilaštvo”,  navode iz HRA.

U pismu v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivici Stankoviću i ministru pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimiru Leposaviću apelovali su da podnesu predlog Tužilačkom savjetu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti Katnića za teži disciplinski prekršaj zbog toga što je “iznosio informacije koje je saznao postupajući u predmetima ili vršeći tužilačku funkciju” i zbog toga što je na taj način “koristio tužilačku funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa”, što su, ističu, prekršaji koje propisuje Zakon o državnom tužilaštvu u članu 108, st. 3, tač. 6 i 7.

“Katnić je javno iznio dio transkripta pribavljenog na osnovu primjene mjera tajnog nadzora u kome dvojica funkcionera Demokrata, Boris Bogdanović i Dragan Krapović, od kojih je Krapović u to vrijeme bio predsjednik Opštine, razgovaraju o tome kako da sinu specijalnog tužioca Živku Savoviću, ekonomisti, pomognu da otputuje na takmičenje u inostranstvo. U tom kontekstu jedan od njih izgovara da je dobro da mu pomognu „jer od njega imaju dosta informacija”. Katnić je istakao da je transkript objavio u interesu obavještavanja javnosti o političkom uticaju na specijalnog tužioca Živka Savovića, koji je baš protiv njega nedavno podnio krivičnu prijavu”, podsjećaju iz Akcije za ljudska prava.

Razgovor je snimljen 2017. godine, a od tada nije pokrenuta istraga protiv bilo koje osobe koja je bilo pod tajnim nadzorom, dok je specijalni tužilac Savović i dalje zaposlen u državnom tužilaštvu, nikada protiv njega nije pokrenut disciplinski ili drugi postupak zbog iznošenja podataka ili nečeg drugog, a 2019. godine je i napredovao.

“Razumno je zaključiti da je Katnić u svom ličnom interesu sada objavio transkript koji u negativnom svijetlu predstavlja tužioca koji je protiv njega podnio krivičnu prijavu, kao i poslanike koji predlažu zakone kojima bi se razvlastio on i Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu. Sve to predstavlja, u najmanju ruku, težak disciplinski prekršaj iz Zakona o državnom tužilaštvu i to po dva navedena osnova”, ocijenili su iz ove NVO.

Katnić, kako je napisano, smatra da je zakonito i normalno da četiri godine drži u fioci privatne telefonske razgovore prikupljene mjerama tajnog nadzora, iako nema uslova za pokretanje krivičnog postupka i da onda te podatke objavi da bi uticao na političke prilike u državi.

“To nije vladavina prava, nego ozbiljna opasnost za ljudska prava koja stvara pravnu nesigurnost od kakve svako treba da se uplaši. Posebno ako se sjetimo da nije prvi put da se Katnić i državno tužilaštvo tako ponašaju, jer su i 2015. godine na štetu advokata Vladana Bojića i 2017. godine na štetu advokata Gorana Rodića na sličan način prekoračili ovlašćenja”, podsjetila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.

Katnić je u televizijskoj emisiji iznio podatke o advokatu Vladanu Bojiću, takođe prikupljene na osnovu mjera tajnog nadzora, a koje je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT), kako je istaknuto, neopravdano objelodanilo na svojoj internet stranici 2015. godine.

“HRA je reagovala tako što je o toj zloupotrebi ovlašćenja uputila pismo svim čelnicima u pravosuđu i ombudsmanu, zahtijevajući da se takvo ponašanje ODT sankcioniše i ubuduće spriječi, ali ništa nije učinjeno. Jedino je sutkinja Osnovnog suda u Nikšiću Sanja Nikić u dvije prvostepene presude utvrdila da se radilo o nezakonitom postupanju koje je prekršilo pravo na privatnost advokata Bojića i dosudila mu je naknadu štete”, ističe se u saopštenju.

U drugom slučaju koji je poznat Katnić je, kako je napisano, 2017. godine takođe neovlašćeno objavio prepisku advokata Gorana Rodića sa poslanikom Milanom Kneževićem, koja nije bila u vezi predmeta zbog koga je protiv njega bio pokrenut krivični postupak i u tom slučaju je HRA takođe reagovala.

“Sada se postavlja pitanje koje su sve materijale Katnić i ostali državni tužioci do sada prikupili na osnovu mjera tajnog nadzora, a koje godinama drže u fioci, ukidaju oznake tajnosti i proizvoljno koriste. Postupak Katnić urušava povjerenje u državno tužilaštvo da u javnom interesu ograničava ljudska prava, pa očekujemo da i Stanković i Leposavić na to adekvatno reaguju”, zaključili su iz Akcije za ljudska prava.