Više od 70 odsto šuma u Crnoj Gori su neuređene. To znači ne postoje planovi koji definišu u kakvom su stanju te šume, a Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama se ne bavi time – poručuje Vuk Iković iz „Preokreta“.
Kako navodi, ako Crna Gora hoće da uredi svoje šume, prvo treba da zna kakve su.
”Ovo treba biti predviđeno zakonom kao i rok. Još ne znamo ko gazduje, a ko upravlja državnim šumama i šumskim zemljištem. Zato je izrada novog zakona prilika da se to riješi, kao i ko i kako upravlja privatnim šumama. Odredbe postojećeg zakona su u suprotnosti same sa sobom po ovom pitanju”, tvrdi Iković.
Po njegovim riječima, inventura šuma Crne Gore je urađena 2010. godine, a to treba da bude šumski ,,bukvar“.
”Od tada se u Crnoj Gori desila potpuna promjena na terenu i to mora biti tretirano zakonom. Ako hoćemo da pokrenemo ozbiljnu šumarsku industriju, onda je to preduslov”, kaže Iković.
Podsjeća da smo prošle godine dali 81 milion eura za uvoz namještaja, a izvezli samo 2,3 miliona.
”Ulaganjem ovog novca u industriju namještaja možemo otvoriti osam malih fabrika, zaposliti i do 4.000 ljudi u nekolike faze. Tako bi najveću korist od naših šuma imali mještani, a ne nedodirljive partijske firme”, tvrdi Iković.
Ističe da su velike šumske površine u nejasnom vlasničkom posjedu.
”Velike površine su prešle u privatno vlasništvo, a pojedine šume su u suvlasništvu privatnika i Vlade. Ovo mora biti riješeno. Rezultat dosadašnjeg zakona su velike uzurpacije državne šume u korist privatnih vlasnika. Danas inspekcija za šume ne može evidentirati štetu nastalu krađom šume, jer ne postoji zvaničan obrazac za evidenciju bespravne sječe. Zakon koji je u izradi to nije predvidio”, ističe Iković.
Dodaje da zakon nije jasan jer se ne zna da li se Uprava za šume ukida i da li Ministarstvo preuzima radnike i djelatnost Uprave, ili će ona biti transformisana u novo državno preduzeće.
Iković ističe i da kaznena politika mora biti konkretna.
”Treba uvesti kaznene mjere za sječu bez doznake u privatnim šumama. Vrlo bitno, treba da se zna šta je šumski red jer rezultat postojećeg zakona je nered u šumi za koji niko nije odgovoran. I konačno, treba definisati ko i pod kojim uslovima može zadužiti doznačni, prijemni, otpremni čekić. Sve do tada jedna ista osoba može da obilježava, dozvoljava i kontroliše sječu stabala”, kaže Iković.
Zakon, prema njegovim riječima, treba da donese dobro građanima i šumama, a ne da se stalno mijenja.
”Što više odugovlačimo trebaće nam sve više novca da riješimo nagomilane probleme”, poručio je Iković.