Postoji fraza “naći se na rijeci bez vesla”, koja označava neugodnu situaciju iz koje nije jednostavno izaći. Ali ako se ta rijeka ovog ljeta nalazi na sjevernoj hemisferi, veslo ionako neće biti od pomoći. Nedostatak kiše i nemilosrdni toplotni talasi isušuju rijeke u SAD-u, Evropi, Aziji i na Bliskom istoku. Mnoge se rijeke smanjuju uzduž i poprijeko. Dijelovi riječnog korita koji vire iznad vode uobičajen su prizor. Neke su rijeke toliko isušene da su postale gotovo neprohodne.
Klimatska kriza koju su uzrokovali ljudi podstiče ekstremne vremenske uslove širom svijeta, što ne utiče samo na rijeke nego i na ljude koji se na njih oslanjaju. Većina ljudi na planeti na neki način ovisi o rijekama, bilo za pitku vodu, za navodnjavanje usjeva, za energiju ili za prevoz robe.
CNN donosi pregled kako šest velikih svjetskih rijeka trenutno izgleda iz svemira.
#Copernicus allows the monitoring of the effects of the #drought ongoing in Europe
The water shortage 🚱of the Rhine river near #Bonn 🇩🇪 is quite visible when comparing #Sentinel2 🇪🇺🛰️images of August 2021 and August 2022 pic.twitter.com/RZ6YrWB7Jo
— Copernicus EU (@CopernicusEU) August 14, 2022
Kolorado
Rijeka Kolorado presušuje i smanjuje se zbog istorijske suše na zapadu SAD-a, koja pokazuje malo znakova popuštanja. Kolorado vodom pune dvije najveće akumulacije u SAD-u. Kako bi zaštitila riječni sliv, američka vlada je uvela obavezne redukcije vode i zatražila od saveznih država da osmisle dodatne akcijske planove.
Jedna od tih akumulacija, jezero Mead, smanjuje se kako nivo vode pada prema statusu “mrtvog bazena”, odnosno tački u kojoj akumulacija neće biti dovoljno visoka da propusti vodu nizvodno kroz branu. Nivo vode opada od 2000. godine, ali ima oštriji pad od 2020. Jezero je prošle godine toliko opalo da je počelo otkrivati neobične ostatke, poput ljudskog tijela u bačvi.
Vjerovatno se radi o žrtvi nekog davnog ubistva. Posljedice krize rijeke Kolorado su ogromne – oko 40 miliona ljudi u sedam saveznih država i Meksiku oslanja se na vodu iz rijeke za piće, poljoprivredu i električnu energiju.
Jangcekjang
Rijeka Jangcekjang u Aziji presušuje na svojim obalama, a u nekim područjima izranja i korito. Pritoke rijeke već su intenzivno isušene. Kina je objavila upozorenje na sušu u cijeloj zemlji prvi put u devet godina, a toplitni talas najdži je u posljednjih šest decenija.
Uticaj isušivanja Jangcekjanga bio je ogroman. U Sečuanu, pokrajini od 84 miliona ljudi, hidroenergija čini oko 80 odsto kapaciteta električne energije. Većina toga dolazi iz rijeke Jangcekjang, a kako se njen tok usporava, proizvodnja električne energije je smanjena, što je nagnalo tamošnje vlasti da zatvore sve fabrike na šest dana. U pokrajini pada otprilike upola manje kiše nego obično, a neki su rezervoari potpuno presušili, javlja kineska državna agencija Xinhua.
Rajna
Rajna izvire u švajcarskim Alpama, teče kroz Njemačku i Nizozemsku i potom sve do Sjevernog mora. To je ključan kanal za evropski transport, ali trenutno je ploviti njime prava noćna mora.
Dijelovi riječnog korita izronili su iznad površine vode, što znači da brodovi koji je pokušaju proći moraju zaobići niz prepreka, čime se cijeli proces usporava.
Rajna ima mnogo mjernih stanica na svom putu, uključujući Kaub, zapadno od Frankfurta u Njemačkoj, gdje je nivo vode pao na samo 32 centimetra. Brodarske kompanije uopšteno smatraju sve manje od 40 cm na Rajni preniskim za plovidbu, a u Kaubu manje od 75 cm obično znači da kontejnerski brod mora smanjiti opterećenje na oko 30 odsto. Niski nivoi vode takođe znače da kompanije plaćaju više takse da bi prošle, a svi ti faktori čine dostavu skupljom, što se obično prenosi na potrošače.
Po
Rijeka Po presijeca vrh Italije i teče na istok u Jadransko more. Napaja se zimskim snijegom u Alpama i obilnim kišama u proljeće, a ima strm pad koji donosi brz tok. Obično su razorne poplave veći problem u slivu Poa.
#Drought continues to affect northern #Italy 🇮🇹
In Piacenza, the Po river has reached its lowest level since records started
The effects of water scarcity on Isola Serafini are visible when comparing #Copernicus #Sentinel2 🇪🇺🛰️images of 🟢10 July 2021 & 🟤30 July 2022#siccità pic.twitter.com/AAr9XMQNFL
— Copernicus EU (@CopernicusEU) July 31, 2022
Ali sada Po izgleda sasvim drugačije. Zima je u sjevernoj Italiji bila suva, pa je snijeg davao malo vode, a proljeće i ljeto takođe su bili sušni, što je regiju gurnulo u najveću sušu u posljednjih sedam decenija. Vodostaj je toliko nizak da je nedavno usred korita pronađena bomba iz Drugog svjetskog rata.
Veliki je problem što se milioni ljudi oslanjaju na Po za život, uglavnom kroz poljoprivredu. Oko 30 odsto italijanske hrane proizvodi se duž rijeke Po, kao i neki od najpoznatijih izvoznih proizvoda, poput parmezana.
Loara
Loara u Francuskoj održava vinograde koji proizvode najpoznatija svjetska vina. Rijeka se proteže na oko 1000 kilometara i smatra se posljednjom divljom rijekom u Francuskoj, koja podržava biološku raznolikost ekosistema u cijeloj dolini, od kojih je veći dio zaštićen od strane UNESCO-a.
Dijelovi rijeke već su prilično plitki, ali njen tok može se brzo mijenjati s vremenom i kako se snijeg na izvoru topi. Neki su dijelovi toka toliko isušeni zbog nedostatka kiše i velike vrućine da ljudi mogu rijeku preći pješice.
Satelitske slike iz francuskog grada Saumura pokazuju više riječnog korita nego vode u Loari. Parcele zemlje oko rijeke uglavnom su smeđe i sasušene, a prije godinu dana bile su bujne i zelene. Vlasti puštaju vodu iz brana u rijeku, uglavnom kako bi osigurale dovoljno vode za hlađenje četiri nuklearne elektrane koje se nalaze uz nju.
Dunav
Dunav je najduža rijeka u Evropi i ključni plovni kanal koji prolazi kroz 10 zemalja. U Rumuniji, Srbiji i Bugarskoj radnici kopaju riječno korito da bi plovila i dalje mogla prolaziti. Nije u tako lošem stanju kao neke druge evropske rijeke, ali zemlje poput Mađarske toliko su ovisne o Dunavu za turizam da se posljedice već osjećaju.
Neki brodovi za krstarenje nisu uspjeli proći dijelove rijeke čak ni do Mađarske. Oni koje još voze ne mogu se zaustaviti na svojim uobičajenim rutama jer se više pristaništa moralo zatvoriti kako nivo vode na riječnim obalama opada. Prosječno plovilo od 1600 tona sada može ploviti samo mađarskim dijelom toka i to bez ikakvog tereta.