Proširenje EU do 2030. je izvodljivo, ali samo ako kandidati i sam blok “udvostruče svoje napore”, rekao je komesar za proširenje Olivér Varhelji za EURACTIV, dodajući da Evropska komisija planira da iznese “značajne prijedloge” u oktobru.
“Pitanje je oduvijek bilo: želimo li to učiniti? I prvi put čujem od Evropskog savjeta da to žele učiniti – to je dobrodošlo” rekao je Varhelji za EURACTIV na marginama neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU u Toledu u Španiji.
Njegovi komentari uslijedili su nakon što je predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel ranije ove sedmice sugerisao da bi Zapadni Balkan i druge zemlje kandidati za članstvo u EU, kao i EU, trebali biti spremni za proširenje do 2030. godine.
Upitan da li bi Mišelov cilj do 2030. bio izvodljiv, Varhelji je rekao da je “sve izvodljivo ono što mi kao EU želimo da uradimo”, ali je naglasio da ne treba insistirati na određenom vremenskom okviru.
-2030. je svakako izvodljiv, ali da bi se to dogodilo to znači da ćemo svi mi – sve institucije EU, sve države članice i sve zemlje kandidati – morati udvostručiti napore da do toga dođemo – rekao je.
Prema riječima šefa EU za proširenje, to bi “takođe značilo da mi [EU] moramo ubrzati njihove reformske napore”.
‘Značajni prijedlozi’ u oktobru
Várhelji je najavio da će u oktobru, kada se očekuje da će Evropska komisija predstaviti svoje godišnje izvještaje o napretku za sve zemlje u procesu pristupanja bloku, izvršna vlast EU izaći sa “značajnim prijedlozima”.
„Spremni smo istupiti čak i sa hrabrim prijedlozima – novim – i novim idejama,” rekao je Várhelyi.
Prema Varheljijevim riječima, planovi bi prvenstveno uključivali ‘Plan rasta’, koji je u maju već iznijela predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen, kojim EU nastoji povećati ulaganja na Zapadnom Balkanu, takođe kako bi se ublažio ekonomski uticaj ruskog rata na Ukrajini.
To bi uključivalo sve, od reformi u oblasti vladavine prava, demokratije, ekonomskih reformi i integracije, poboljšalo bi klimu za investitore i pružilo – što je takođe važno – potrebnu finansijsku podršku za zatvaranje jaza u razvoju prije nego što te zemlje postanu članice – dodao je Varhelji.
Taj korak bi uključivao povećanje pretpristupnih fondova EU i omogućavanje ranog pristupa određenim oblastima politike bloka.
-Biće mnogo lakše integrisati ove zemlje ako budu mnogo razvijenije nego sada i nego u prethodnim slučajevima proširenja – dodao je on.
‘Postepena integracija’
Nakon decenije slabog napretka – posljednja zemlja koja se pridružila EU bila je Hrvatska 2013, podsjeća Euraktiv, dodajući da se proširenje vratilo na dnevni red nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine.
Prema Varheljiju, pristup zemljama kandidatima biće fleksibilniji, fokusirajući se na „oblasti politike u kojima možemo ići naprijed“ i na napore svake zemlje.
-Nije ništa novo, zapravo, sve je to uključeno u novu metodologiju proširenja koju smo predložili na početku mandata ove Komisije – rekao je, međutim, dodao da sada treba imati više političke volje da se čak dalje.
-To neće biti rješenje za sve, već će se raditi od zemlje do zemlje, i to će u velikoj mjeri zavisiti o stvarnom napretku koji zemlja kandidat ostvari – rekao je on.
Prva značajna diskusija između lidera EU, nakon nekoliko rundi razgovora u različitim formatima ranije ove godine, očekuje se kada se sastanu na neformalnom samitu pod rotirajućim španskim predsjedništvom u Granadi početkom oktobra.
Upitan da li očekuje da će razgovori ovih lidera dati neke konkretne rezultate, Varhelji je rekao: „Prvo, hajde da stavimo na raspolaganje ozbiljnu ponudu EU i da donesemo odluku u decembru nakon što države članice budu imale vremena da dobro razmisle.“
-Ova Evropska komisija će učiniti sve da pripremi Evropsko savjet za donošenje odluka, ali onda su nam oni potrebni da zaista donose odluke – dodao je.