Rat u Ukrajini ušao je u 734. dan.
Šolc odbio da Ukrajini isporuči rakete dugog dometa, Makron: Saveznici da se trgnu
Njemački kancelar Olaf Šolc odbio je zahtjev Ukrajine da isporuči rakete dugog dometa Taurus, rekavši da ne može da slijedi primjer Francuske i Velike Britanije jer to “nije odgovorno”.
– To je oružje veoma dugog dometa, a ono što se radi u pogledu gađanja i podrške gađanju u Velikoj Britaniji i Francuskoj, ne može da se uradi u Njemačkoj – rekao je Šolc njemačkoj novinskoj agenciji DPA.
– S moje tačke gledišta, ne bi bilo odgovorno ako bismo na isti način učestvovali u upravljanju gađanjem tim projektilima – rekao je Šolc koji je upozorio na rizik da se Njemačka “na neki način nađe umiješana” u rat na direktan način.
Prema njegovim riječima, njemački vojnici ni u kom slučaju i ni na kom mjestu ne smiju da budu povezani sa ciljevima koji se gađaju tim sistemima.
Šolc je dodao da se to odnosi i na učešće njemačkih vojnika koji ostaju na svojoj nacionalnoj teritoriji.
– Ono što rade druge zemlje, koje imaju druge tradicije i druge ustavne institucije, nešto je što mi ne možemo da radimo u istoj mjeri – dodao je njemački kancelar.
Njemačke rakete Taurus imaju domet veći od 500 kilometara i stoga bi, da ih Ukrajina ima, mogle da gađaju ciljeve i unutar ruske teritorije.
To je razlog zašto je Berlin nekoliko mjeseci odbijao da ih isporuči Kijevu iz straha da bi se sukob proširio na rusku teritoriju, što bi potencijalno dovelo do zaoštravanja situacije.
Velika Britanija i Francuska imaju pandan njemačkim raketama, ali sa manjim dometom do 250 kilometara. Te rakete su isporučene Kijevu.
Fracuski predsjednik Emanuel Makron je kazao da je neophodno da se saveznici Ukrajine “trgnu”, što “podrazumijeva čvrste odluke” da se “učini više” kako bi se pomoglo vladi u Kijevu u ratu protiv Rusije.
– Vidimo, naročito posljednjih mjeseci, da Rusija jača, a to je nažalost surovo ilustrovano smrću Alekseja Navaljnog, glavnog protivnika ruskog predsjednika Vladimira Putina – rekao je francuski predsjednik u ponedjeljak na otvaranju međunarodne konferencije u Parizu.
Prema njegovim riječima, “na ukrajinskom frontu situacija postaju sve teža”.
– Znamo da Rusija priprema nove napade, kako bi zabezeknula ukrajinsko javno mnjenje – upozorio je Makron, u prisustvu predstavnika više od 25 zemalja, uglavnom evropskih.
Stoltenberg se oglasio nakon odluke Mađarske i poručio: Švedska će postati 32. članica NATO-a
Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg oglasio se povodom odluke Parlamenta Mađarske da ratifikuje ulazak Švedske u NATO te je pozdravio ovaj čin.
U kratkom osvrtu na društvenoj mreži X, Stoltenberg je rekao kako su sada svi saveznici odobrili ulazak ove zemlje u NATO.
“Pozdravljam odluku Parlamenta Mađarske da ratifikuje ulazak Švedske u NATO. Sada, kada su svi saveznici odobrili ulazak, Švedska će postati 32. članica saveza. Članstvo Švedske će nas sve učiniti snažnijim i sigurnijim”, rekao je Stoltenberg.
Nakon odluke Mađarske, očekuje se kako će NATO potvrditi ulazak Švedske najkasnije do jula kada je zakazan i naredni veliki samit u Washingtonu.
Dokument o ulasku Švedske u NATO, nakon što ga je ratifikovala Mađarska, bit će poslan u Sjedinjene Američke Države, tačnije State Department koji će također staviti svoj potpis na ovaj dokument te ga deponovati zajedno s ostalim dokumentima zemalja članica NATO-a.
Mađarska odobrila kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-u
Mađarski parlament odobrio je danas kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-u, otvarajući put za pristupanje ove nordijske zemlje u alijansu nakon skoro dvije godine intenzivnih pregovora i zadajući geopolitički udarac ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, saopćila je pres-služba parlamenta, a prenosi CNN.
Uklonjena i posljednja prepreka pred Švedskom, skupština Mađarske izglasala članstvo te zemlje u NATO
Parlament Mađarske usvojio je zakon kojim se Švedskoj dozvoljava pridruživanje NATO-u, konačno otvarajući put toj nordijskoj zemlji da se pridruži Alijansi.
Mađarska je bila posljednja među 31 članice NATO-a koja je dala zeleno svijetlo za članstvo Švedske nakon višemjesečnog otezanja vladajuće stranke Fides.
Fico: Slovačaka neće slati svoje vojnike u Ukrajinu
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je danas da Slovačka neće slati svoje vojnike na teritoriju Ukrajine.
“Slovačka će Ukrajini ponuditi mogućnost da obučava vojnike na našoj teritoriji, konkretno jedinice za razminiranje”, rekao je premijer poslije sjednice vlade uoči samita predstavnika EU i drugih zemalja NATO danas u Parizu. On je dodao nekoliko članica NATO i EU razmatraju slanje vojnika u Ukrajinu na bilateralnoj osnovi.
”Ne mogu da kažem u koje svrhe i šta treba da rade tamo”, rekao je on.
U Parizu će, biti riječi o ”novom kvalitetu, novom obimu podrške Ukrajini u narednom periodu” istakao je Fico i dodao da želi da otvori temu mirovnog plana.
“Teze pregovora svjedoče o tome da stvari u Ukrajini idu daleko od očekivanog. Kako je moguće da imamo ratni plan, a nemamo mirovni?”, rekao je premijer, prenosi slovački dnevnik Standard.
Sa odlukom da se slovačke trupe ne šalju u Ukrajinu saglasile su se preostale dvije koalicione stranke Glas i Slovačka nacionalna stranka (SNS).
Lider Glasa Peter Pelegrini je ocijenio da će, ako evropske zemlje pošalju trupe u Ukrajinu, to eskalirati situaciju, ocijenivši da je greška što se u agendi konferencije u Parizu ne pominje početak mirovnih pregovora.
Takođe je podvukao da države mogu poslati vojnu tehnologiju i vojnike u Ukrajinu “ne na osnovu mandata NATO, već na osnovu bilateralnih sporazuma između pojedinih država i ukrajinske vlade”.
Ruska vojska uništila ukrajinski tenk Abrams u pravcu Avdejevke
Ruska vojska je uništila tenk “abrams” koji su ukrajinske oružane snage rasporedile u pravcu Avdejevke, rekao je za RIA Novosti Jan Gagin, savjetnik šefa samoproglašene Donjecke narodne republike.
“Naša vojska je prijavila uništenje prvog ‘abramsa’ u oblasti Avdijevke. Vjerovatno je riječ o vozilu koje su ukrajinske oružane snage pokazale u propagandnom videu prije oslobađanja Avdejevke. Vozilo tada nije dovedeno na liniju borbenih dejstava”, rekao je Gagin.
Vašington je obećao Kijevu da će isporučiti 31 tenk “abrams”.
Istovremeno, kako je prenio Volstrit džornal, ukrajinski zvaničnici smatraju da snabdijevanje američkim tenkovima neće promijeniti situaciju na frontu.
Savjet Evrope produžio sankcije Bjelorusiji za još godinu dana
Restriktivne mjere produžene su Bjelorusiji za još godinu dana, odlučio je Savjet Evrope.
Navodi se da su sankcije produžene zbog drastičnog pogoršanja stanja ljudskih prava u Bjelorusiji, kao i stalne umiješanosti te zemlje u vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu.
”Od avgusta 2020, EU je uvela nekoliko uzastopnih rundi individualnih i sankcija upućenih za cjelokupne sektore, protiv onih koji su odgovorni za unutrašnju represiju i kršenje ljudskih prava u Bjelorusiji, i u kontekstu bjeloruskog učešća u ratu Rusije protiv Ukrajine. Ovim mjerama EU signalizira odgovornim političkim i ekonomskim akterima da njihovo djelovanje i podrška režimu i Rusiji dolaze uz cijenu”, navodi se u saopštenju Savjeta Evrope.
Tusk: Teško je Ukrajini, teško je meni, ali treba da nađemo rješenje koje neće koštati poljske poljoprivrednike
Poljska je solidarna sa Ukrajinom, ali u ovom trenutku istorije, postoji “kritična tačka” u bilateralnim odnosima, koja se tiče izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda i to se mora riješiti, uzimajući u obzir interese svih strana, izjavio je poljski premijer Donald Tusk.
“Postoji jedna kritična tačka u vezi sa izvozom ukrajinskog žita i drugih poljoprivrednih proizvoda u Poljsku i Evropu bez carine i bez standarda koji važe u EU. Teško je Ukrajini, teško je meni, ali treba da nađemo rješenje koje neće koštati poljske poljoprivrednike”, naglasio je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare sa kanadskim premijerom Džastinom Trudoom u Varšavi.
Tusk kaže da obe zemlje treba da pronađu rješenja koja neće štetiti Ukrajini, ali i da poljski farmeri ne postanu njene žrtve.
“Zaista se nadam razumijevanju i da će se ukrajinski političari uzdržati od ponekad nepotrebnih emotivnih komentara. Jasno je da je ovo težak trenutak, moramo da nađemo rješenje, ali ne ono koje bi moglo da nas podijeli”, naglasio je Tusk, prenosi Ukrinform.
Poljoprivrednici od 9. februara protestuju na putevima koji vode ka kontrolnim punktovima na teritoriji Poljske u blizini granice sa Ukrajinom.
Glavni zahtevi demonstranata su zabrana uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda i istupanje Poljske iz Evropskog zelenog dogovora.
Zelenski: Ukrajina mora da nastavi da se bori za Krim
Ukrajina i njeni međunarodni partneri moraju da nastave borbu za povratak kontrole nad Krimom, izjavio je predsjednik Ukrjaine Volodimir Zelenski, na dan kada se obilježava deseta godišnjica od ruske okupacije tog poluostrva.
“Ruski revanšizam koji je osjetio da svijet, može da zažmuri na takve zločine pokrenuo je ovaj okrutni rat koji se sada vodi protiv Ukrajine”, rekao je Zelenski.
Pozvao ukrajinske partnere da se “bore za potpunu obnovu međunarodnog prava”.
“Možemo da okončamo ovaj rat pod našim, ukrajinskim uslovima. Možemo da povratimo našu zemlju i ljude iz okupacije. Možemo da privedemo Rusiju pravdi za ono što je uradila. Da bi se to dogodilo, moramo da se borimo”, rekao je Zelenski.
Moskva: Preuzeli smo kontrolu nad selom Lastočkine na avdejevskom pravcu
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske trupe preuzele kontrolu nad selom Lastočkine na avdejevskom pravcu, na zapadu Ukrajine.
“Jedinice grupe snaga Centar oslobodile su selo Lastočkine i nastavile da poboljšavaju situaciju duž linije fronta”, navedeno je u saopštenju, prenosi Ria novosti.
Prethodno je ukrajinska vojska potvrdila da se povukla iz sela Lastočkine, navodeći da će taj potez pomoći da se zaustavi napredovanje ruske vojske ka zapadu.
“Ukrajinske oružane snage povukle su se iz sela Lastočkine, sa ciljem da organizuju odbranu i spriječe neprijatelja da dalje napreduje u zapadnom pravcu”, rekao je portparol ukrajinske vojske Dmitro Lihovij, prenosi Rojters.
Selo Lastočkine se nalazi zapadno od grada Advdejevke, nad kojim su ruske snage preuzele kontrolu 17. februara.
Ukrajinske vlasti: Ruske snage koncentrišu se ka Kupjansku
Ruske okupacione trupe na pravcu Harkova koncentrisale su svoje snage na napredovanju do Kupjanska, kaže predstavnik vojnih vlasti Ilja Jevlaš, prenosi Ukrinform.
S druge strane, ističe, ukrajinske odbrambene snage su izgradile liniju odbrane u pravcu Liman-Kupjansk i zauzele moćna utvrđenja kod Kupijanska.
I Danska obustavila istragu o eksplozijama na Sjevernom toku
Danske vlasti obustavile istragu o eksplozijama iz septembra 2022. godine na gasovodu Sjeverni tok, kojim se transportovao gas iz Rusije u Njemačku.
Prethodno je istragu o tom incidentu obustavila Švedska.
Ko je odgovoran za incident u Baltičkom moru mogao bi da otkrije Berlin, jer za sada Nemačka jedina nije zatvorila taj slučaj.
Peskov: Ideja o mirovnim pregovorima bez učešća Rusije smiješna
Kremlj je saopštio da je ideja o mirovnim pregovorima o ratu u Ukrajini bez učešća Rusije smiješna, pošto je ukrajinski predsJednik Volodimir Zelenski izrazio nadu da će u Švajcarskoj sa saveznicima razgovarati o svojoj mirovnoj viziji.
PrimJena mirovnih planova bez učešća Rusije je neozbiljna i smiješna, ocenio je portparol Kremlja Dmitri Peskov, javlja Rojters.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak izjavio je u nedelju da bi nacrt dokumenta vezan za najavljeni sastanak u Švajcarskoj mogao biti dostavljen Rusiji.
Ukrajinska vojska se povukla iz sela kod Avdejevke
Ukrajinska vojska potvrdila je danas da se povukla iz sela Lastočkine na zapadu zemlje, navodeći da će taj potez pomoći da se zaustavi napredovanje ruske vojske ka zapadu.
„Ukrajinske oružane snage povukle su se iz sela Lastočkine, sa ciljem da organizuju odbranu i spriječe neprijatelja da dalje napreduje u zapadnom pravcu“, rekao je portparol ukrajinske vojske Dmitro Lihovij, prenio je Rojters.
Selo Lastočkine se nalazi zapadno od grada Avdejevke nad kojim su ruske snage preuzele kontrolu polovinom februara.
Saliven: Ukrajina može dobiti rat, potrebna joj je podrška Zapada
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da Ukrajina može pobijediti Rusiju u ratu, ali da mora dobiti “alat koji joj je potreban” od svojih zapadnih saveznika.
On je u nedjelju rekao da su snage Kijeva izgubile nedavnu bitku za Avdijivku zbog nedostatka municije.
Istakao je da je Kijevu potreban paket pomoći od 60 milijardi dolara koji je dobio “masovno dvostranačko glasanje u Senatu.
Paket pomoći, koji je predložila administracija američkog predsjednika Džo Bajdena, blokirali su prvenstveno republikanci u Kongresu.
“Predstavnički dom bi trebao istupiti i usvojiti ga”, dodao je.
“Ukrajina još uvijek ima potencijal ako joj damo alate i resurse koji su joj potrebni za pobjedu u ovom ratu”, poručio je Sullivan.
Noćni napad u Sumskoj oblasti, poginuo par
Ruska vojska je noću izvršila vazdušni napad na naselje Junakiv, u kojem su dvije osobe poginule, objavile su vojne vlasti.
“Danas, 26. februara u 2.15, izvršen je vazdušni udar na Junakivsku hromadu. Neprijatelj je upotrijebio navođene avio-bombe. Zabilježene su četiri eksplozije. Ranije su dvije osobe poginule od posljedica vazdušnog udara – par koji je bio kod kuće“, navodi se u poruci.
Zelenski: Kremlj imao uvid u planove ukrajinske kontraofanzive
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija imala uvid u planove ukrajinske kontraofanzive 2023. i prije nego što je ona počela, a čiji je neuspjeh nanio težak udarac Ukrajini.
“Naši planovi za kontraofanzivu bili su na stolu Kremlja prije nego što je počela ta kontraofanziva”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, prenosi Beta.
Na pitanje AFP-a, Predsjedništvo Ukrajine je potvrdilo da je Zelenski mislio na curenje informacija.
Zelenski je rekao da su njegovi vojni lideri razvili nekoliko borbenih planova za 2024. da bi nadoknadili “curenje informacija” u budućnosti.
Velika ukrajinska kontraofanziva u ljeto 2023. naišla je na jake ruske odbrambene linije koje su iscrpile resurse ukrajinske vojske, i nisu dozvolile da se oslobode regije koje je Rusija okupirala.
Pobjeda zavisi od vojne pomoći zapada
Ukrajinski predsjednik je na istoj konferenciji za novinare rekao da će pobjeda Ukrajine zavisiti od vojne pomoći Zapada i dodao da je siguran da će američki Kongres odobriti dugo očekivani paket pomoći.
“Ako budemo jaki, sa oružjem, nećemo izgubiti ovaj rat”, rekao je Zelenski koji je optimista u pogledu sposobnosti američkog Kongresa da donese paket pomoći od 60 milijardi dolara, koji trenutno blokiraju republikanci u Predstavničkom domu.
Od početak rata poginula 31 hiljada ukrajinskih vojnika
Zelenski je rekao da je 31.000 ukrajinskih vojnika poginula od početka rata, objelodanjujući prvu zvaničnu cifru o vojnim gubicima poslije mnogo mjeseci
“Ukrajina ima jasan plan za novu kontraofanzivu protiv ruskih snaga”, naglasio je Zelenski, dodajući da ne može javno da iznosi detalje.
Naveo je da bi do ljeta trebalo da se održi mirovni samit u Švajcarskoj na kojem će Ukrajina predstaviti “svoju mirovnu formulu, dokument za okončanje rata pod uslovima Kijeva”.
Ministarstvo odbrane Rusije navelo je da su se moskovske snage pomjerile na povoljnije pozicije kod Avdejevke i odbile sedam neprijateljskih naleta.
Zamjenik Zelenskog, Oleksandr Kubrakov obajvio je platformi X da je u Poljskoj “nekažnjeno” uništeno oko 160 tona ukrajinskog žita.
Britanski premijer Riši Sunak pozvao je Zapad da bude “hrabriji” u zaplijeni ruske imovine i da Ukrajini pošalje iznos od kamate naplaćene na zamrznuta ruska sredstva.