Rat u Ukrajini ušao je u 705. dan.
Sijarto: Dug put do obnavljanja povjerenja između Mađarske i Ukrajine
Za vraćanje atmosfere povjerenja između Mađarske i Ukrajine učinjeni su ohrabrujući koraci, “iako je put koji je pred nama dug i biće potrebno mnogo posla”, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, dodajući da je Budimpešta spremna za to.
Bilateralni odnosi su se pogoršali “jer su prava zakarpatskih Mađara iznova i iznova ograničavana od 2015. godine”, rekao je Sijarto na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije razgovora u Užgorodu Ungvaru sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom i Andrijem Jermakom, šefom kabineta predsjednika Ukrajine, preneo je MTI.
On je dodao da su vezama dominirala neriješena pitanja, a ne dobri odnosi, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Sijarto je rekao da je zakon koji je ukrajinski parlament usvojio prošlog decembra nesumnjivo zaustavio ovu negativnu spiralu, ali da vlada očekuje da prava zakarpatskoj mađarskoj zajednici budu vraćena na nivo iz 2015. godine.
“Želim da naglasim…da Mađarska ne želi nikakav poseban tretman, mi ne želimo ništa što ranije nijesmo imali…”, rekao je on.
Mađarska je, dodao je, pripremila listu zahteva od 11 tačaka, uključujući vraćanje statusa škola za etničke manjine, mogućnost polaganja mature na mađarskom, kao i neograničenu upotrebu mađarskog u visokom obrazovanju, kulturi, javnim službama i zajednicama.
Ministri su imenovali bilateralni međuvladin komitet za finalizaciju predloga, dodao je on.
Stav Mađarske po pitanju Ukrajine bio je jasan i dosljedan u posljednje dvije godine, rekao je Sijarto.
“Zalažemo se za teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Osuđujemo rat i želimo mir u našem susedstvu”, naglasio je on.
Sijarto je pozvao na obnavljanje napora za uspostavljanje mira u Ukrajini. “Mađarska je spremna da nastavi sa takvim naporima, jer znamo da se životi mogu spasiti samo kada vlada mir”, rekao je on.
Nikiforov: Zelenski nije smijenio Zalužnog
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nije smijenio načelnika generalštaba ukrajinske vojske Valerija Zalužnog, rekao je večeras sekretar Zelenskog, Serhij Nikiforov, demantujući pisanje pojedinih ukrajinskih medija.
Na pitanje Ukrajinske pravde da li je tačna informacija koja se pojavila u pojedinim medijima da je smjena dogovorena, Nikiforov je odgovorio odrično. “Zalužni definitivno nije smijenjen, predsjednik ga nije otpustio”, rekao je Nikiforov.
Na anonimnim Telegram kanalima, nalozima pojedinih političara i medija, pa i novinskih agencija, pojavio se izvještaj u kojem se tvrdi da je dogovoreno da se Zalužni smijeni.
Ukrajinska pravda je objavila da joj je izvor iz ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost rekao da je Zalužni pozvan na razgovor.
“Njega su pozvali i ponudili mu drugu poziciju, možda kao ambasadora u nekoj zemlji. Odbio je. Nije bilo nikakvog predsjedničkog ukaza”, rekao je izvor. Takođe, i izvori bliski načelniku ukrajinskog generalštaba negirali su smjenu Zalužnog.
Savjet EU produžio ekonomske sankcije Rusiji za još šest mjeseci
Savjet Evropske unije je danas produžio za još šest mjeseci važenje ekonomskih sankcija koje je uveo Rusiji zbog napada na u Ukrajinu.
„Sve dok nezakonite radnje Rusije krše zabranu upotrebe sile, što predstavlja ozbiljno kršenje obaveza iz međunarodnog prava, prikladno je zadržati na snazi sve mjere koje je nametnula EU i preduzeti dodatne mjere, ako je potrebno“, saopštio je Savjet EU na svojoj internet stranici.
Ove sankcije, prvi put uvedene 2014. kao odgovor na ruske akcije koje destabilizuju Ukrajinu, znatno su proširene od februara 2022. kao odgovor na vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu.
„Sankcije uključuju ograničenja trgovine, finansija, tehnologije i robe dvostruke namene, industrije, transporta i luksuzne robe. Oni takođe zabranu uvoza ili transfera sirove nafte i određenih naftnih derivata iz Rusije u EU“, navodi se u saopštenju.
Nekoliko ruskih banaka izbačeno je iz međunarodnog sistema banaka Svift (SWIFT), a suspendovano je i nekoliko medija koje podržava Moskva.
Uvedene su i posebne mjere za jačanje sposobnosti EU da se suprotstavi zaobilaženju sankcija.
Putin: Bjelorusija postala nuklearna sila
Bjelorusija je postala nuklearna sila nakon što je uz učešće Rusije izgrađena bjeloruska nuklearna elektrana, što je ozbiljan korak napred u ekonomskom i tehnološkom razvoju, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku Vrhovnog državnog savjeta Savezne države.
Putin je tokom svog govora podsjetio da je uz učešće Ruske Federacije u Bjelorusiji 2023. godine završena izgradnja drugog bloka BelNPP, prenijela je agencija RIA Novosti.
“Ovo je, naravno, veoma ozbiljan pomak, imajući u vidu da nije izgrađena samo stanica, već se, kako uvijek kažemo, stvara industrija. I u tom smislu Belorusija je, naravno, postala nuklearna sila, ovo je ozbiljan korak napred u razvoju privrede i naučnih sfera, u tehnološkom razvoju”, istakao je Putin.
Stoltenberg: Svijet će postati ranjiviji ako Putin dobije ono što želi
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je SAD da nastave da šalju pomoć Ukrajini u njenom ratu protiv Rusije, ocijenivši da će Peking i, kako je naveo, “druge autoritarne sile biti ohrabrene” ako ruski predsjednik Vladimir Putin “dobije ono što želi”.
“Ono što je važno jeste da Ukrajina dobija stalnu podršku jer moramo da shvatimo da se to pomno prati u Pekingu”, rekao je Stoltenberg za Foks njuz.
On ocjenjuje da će SAD, Evropa i drugi djelovi svijeta postati “ranjiviji” ako Putin “dobije ono što želi u Ukrajini”.
„Važno je da Putin ne uspije u Ukrajini“, rekao je Stoltenberg.
Stoltenberg će se ove nedjelje sastati sa najvišim zvaničnicima odbrane i zakonodavcima SAD kako bi razgovarali o nastavku pomoći Ukrajini, koja je blokirana u Kongresu zbog spora oko granične politike SAD i drugih političkih pitanja, navodi Foks Njuz.
Rusija tvrdi da je zauzela selo u oblasti Harkova, Ukrajina demantuje
Moskva je saopštila da su ruske snage preuzele kontrolu nad selom Tabaevka u Harkovskoj oblasti Harkov, ali je Kijev demantovao.
Ruska tvrdnja je iznijeta u saopštenju Ministarstva odbrane.
Volodimir Fitjo, šef komunikacija kopnenih snaga Ukrajine, međutim, izjavio je da ti navodi “ne odgovaraju stvarnosti”. “U blizini ovog mjesta se vode borbe”.
Sijarto u posjeti Ukrajini
Mađarski ministar spoljnik poslova Peter Sijarto počeo je posjetu Ukrajini.
Najavaljeno je da će se Sijarto sastati sa šefom diplomatije Ukrajine Dmitrom Kulebom.
Zelenski: Ako SAD obustave pomoć Ukrajini, Evropa neće uspjeti sama da nadomjesti tu prazninu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da, ako Sjedinjene Američke Države obustave pomoć Ukrajini, Evropa neće uspjeti sama da nadomjesti tu prazninu, ali navodi da vjeruje da se to neće dogoditi.
Zelenski je u intervjuu njemačkoj televiziji ARD, odgovarajući na pitanje šta bi se desilo ako bi SAD prestale da pomažu Ukrajini i da li bi Evropa uspjela da popuni takvu prazninu, rekao da vjeruje da se to neće desiti i da Evropa neće ostati sama, prenosi Unian.
Ukrajina: Rusija pokušava da probije odbranu u više pravaca
Ruske snage pokušavaju da probiju ukrajinsku odbranu na više pravaca, a najteža situacija je na pravcu ka Marjinki i Avdejevki, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Na frontu je tokom proteklog dana došlo do 74 sukoba između Oružanih snaga Ukrajine i snaga Ruske Federacije.
Granatiran Herson, odjekuju eksplozije
Ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ruske snage granatirale Herson, kao i da u gradu odjekuju eksploije.
“U Hersonu se čuju eksplozije, Vojska Ruske Federacije puca sa privremeno okupirane lijeve obale”, rekao je načelnik gradske vojne uprave u Hersonu Roman Mročko.
Ukrajinska vojska: Rusija gomila trupe na frontu
Ukrajinske vlasti upozorile su da Rusija sprovodi ofanzivne operacije duž većeg dijela ratne linije, pri čemu ukrajinska vojska pokušava da zadrži svoje položaje u trenucima dok joj ponestaje municije, a američka pomoć se smanjuje.
Borbe su intenzivne na sjeveroistoku duž dijela teritorije gdje se dodiruju regije Harkov i Lugansk, prenosi Hina.
Ukrajina je prošle sedmice objavila da je povukla svoje snage iz sela Krokmalne u Harkovu kako bi zauzela povoljnije odbrambene položaje na uzvišenju, dok izvještaji pokazuju da su ruske snage nastavile vršiti pritisak na to područje, navodi CNN.
Glavni štab ukrajinske vojske rekao je da su se ukrajinske snage suočile s 13 napada u blizini Krokmalne, na Tabaiivku sjeverozapadno od sela i na Stelmakhivku na jugu.
Pritisak na Bahmut
”Ukrajinske snage takođe izvještavaju da se suočavaju s povećanim pritiskom dalje jugoistočno u oblasti oko Bahmuta, koja je bila glavni fokus ruske zimske ofanzive prije godinu dana. Napori Rusije koncentrisani su na jugozapadu grada, oko uglavnom uništenih sela Kliščivka i Andriivka”, rekao je komandant Oles Maliarevič iz 92. posebne brigade.
“Neprijatelj gomila snage… Napadaju svaki dan”, rekao je Maliarevič za ukrajinsku televiziju.
Maliarevič je istaknuo ogromnu prijetnju koju sada predstavljaju bespilotne letjelice, koje su imale sve značajniji utiecaj na frontu tokom prošle godine. Rekao je da Rusi imaju znatno više dronova od Ukrajine, uključujući dronove opremljene za noćno osmatranje.
Kliščivka i Andriivka predstavljaju najistočnije krajeve skromnih teritorijalnih dobitaka Ukrajine oko Bahmuta, teritorije vraćene u septembru prošle godine u sklopu ukrajinske kontraofanzive.
Ukrajina: Rusi nastavili napade na civilnu i vojnu infrastrukturu
Ukrajina tvrdi da su nastavljeni ruski napadi na civilnu i vojnu infrastrukturu širom zemlje.
Ruske snage pogodile su nekoliko vojnih skladišta municije i goriva i oborile 28 ukrajinskih bespilotnih letjelica. Ukrajinu potresa korupcionaška afera vezana za kupovinu granata, uhapšeno je pet osoba, među kojima su i visoki zvaničnici.
Napadi sve jači
Moskva i Kijev pojačali su vazdušne napade i kontranapade na frontu u Ukrajini i ruskim pograničnim mjestima.
Ruske snage pogodile su skladišta municije i goriva za vojnu opremu ukrajinskih snaga bezbjednosti u Dnjepropetrovskoj i Zaporoškoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Takođe, kako navodi to Ministarstvo, tokom prethodnog dana uništeno je 28 ukrajinskih bespilotnih letjelica (UAV), a oborena su i tri višecjevna raketna sistema HIMARS i “uragan”.
Ukrajinske snage uništile su četiri od osam lansiranih ruskih dronova.
Francuska će moći da obezbijedi ukrajinskoj vojsci 3.000 granata od 155 milimetara svakog mjeseca, saopštio je zamjenik ministra odbrane general-potpukovnik Ivan Havriljuk, koji je predvodio ukrajinsku delegaciju na prvom sastanku Artiljerijske koalicije u Parizu.
S druge strane, Ukrajinu potresa korupcionaška afera vezana za kupovinu granata.
Kako prenosi Gardijan, uhapšeno je pet osoba, među kojima i dvojica visokih zvaničnika Ministarstva odbrane, koje se terete za krađu skoro 40 miliona dolara, namijenjenih za kupovinu granata za ukrajinsku vojsku.