Srijeda, 24 Aprila, 2024
Rubrika:

UŽIVO Dvije osobe poginule u ruskom napadu na Harkovsku oblast; Odjekuju eksplozije u Zaporožju

Tri civila su poginula, među kojima jedno dijete u ruskim noćnim napadima u Selidovu u Donjeckoj oblasti, saopštilo je Gradsko vijeće na Facebooku. Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su devet ukrajinskih dronova iznad Belgorodske i Voronješke oblasti u Rusiji, kao i iznad Crnog mora, javlja agencija Ria novosti pozivajući se na Ministarstvo odbrane. Ukrajini će tokom naredne decenije biti neophodno oko 8,5 milijardi eura za obnovu kulturnih i turističkih znamenitosti nakon početka rata u Rusiji, saopštila je organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).

Rat u Ukrajini ušao je u 721. dan.

Zaporožje: U Energodaru odjeknule dve eksplozije nakon udara ukrajinskih dronova

Nakon napada dvije ukrajinske bespilotne letjelice u gradu Energodaru u Zaporoškoj oblasti odjeknule su dvije eksplozije, izjavio je danas Vladimir Rogov, lider pokreta Mi smo zajedno sa Rusijom.

“U gradu su se čule dve detonacije. Prema preliminarnim podacima, ukrajinski militanti su napali ovaj mirni grad sa dva drona kamikaze”, napisao je Rogov na svom Telegram kanalu, prenosi TASS.

On je rekao da je u ovom ukrajinskom napadu oštećena zgrada gradske uprave, ali niko od građana nije povrijeđen.

Dvije osobe poginule u ruskom napadu na Harkovsku oblast

Ruski projektil pogodio je stambeni blok u selu Veliki Burluk u ukrajinskoj oblasti Harkov, pri čemu su dvije osobe poginule, a najmanje četiri ranjene, saopštila je policija, dodajući da bi još četiri osobe mogle da se nađu ispod ruševina.

Policija je saopštila da je u napadu na selo vjerovatno korišćen raketni sistem “S-300” i da je uništeno osam od 16 stanova u zgradi, prenio je Rojters.

“Prema preliminarnim podacima, dvije osobe su poginule… Među (ranjenim) žrtvama – tri muškarca i jedna žena”, saopštila je policija.

Sjutra u Briselu sastanak ministara odbrane NATO-a o Ukrajini

Ministri odbrane NATO-a sastaće se sjutra u Briselu kako bi pripremili samit Alijanse u julu u Vašingtonu.

Na dnevnom redu će biti i podrška NATO-a Ukrajini, a generalni sekretar Jens Stoltenberg je naglasio da su uz pomoć Alijanse “hrabri Ukrajinci ponovo zauzeli polovinu teritorije koju je Rusija osvojila, otvorili koridor u Crnom moru i nanijeli velike gubitke ruskim snagama”.

Pozdravio je i nedavnu odluku Evropske unije o velikom novom paketu pomoći Ukrajini i rekao da računa da će Kongres SAD uskoro odobriti pomoć Kijevu, jer “ovo nije dobrotvorna akcija, ovo je ulaganje u našu sopstvenu bezbjednost”.

Pistorijus: Njemačka planira da Ukrajini poveća isporuku granata

Njemačka planira da u 2024. godini poveća isporuku artiljerijskih granata Ukrajini za tri do četiri puta i nedavno je predala paket pomoći od 100 miliona eura, izjavio je u Briselu njemački ministar odbrane Boris Pistorijus prije početka sastanka ministara odbrane NATO-a i sastanka Kontakt grupe za pomoć Ukrajini.

Ministar je podsjetio da je načelnik njemačkog generalštaba Karsten Brojer predao Kijevu paket pomoći u iznosu od 100 miliona eura tokom nedavne posjete.

Brojer se upoznao i sa novim vrhovnim komandantom ukrajinskih Oružanih snaga Aleksandrom Sirskim.

“Dakle, mi veoma dobro razumijemo šta se dešava u Ukrajini i šta joj je potrebno”, uvjerio je Pistorijus, a prenosi Ukrinform.

Napomenuo je da je rat u Ukrajini pokazao izuzetan značaj municije.

Pistorijus je ponovio da Njemačka skoro svakodnevno prebacuje vojnu pomoć Ukrajini i podsetio da se približava druga godišnjica invazije na Rusiju u punom obimu i deseta godišnjica aneksije Krima.

“Možemo da konstatujemo da se Ukrajina 10 godina adekvatno branila od Rusije”, naglasio je Pistorijus i Rusiju nazvao najvećom pretnjom evroatlantskom prostoru u ovom trenutku.

Šef Pentagona obećao dalju američku pomoć Ukrajini

Ministar odbrane Sjedinjenih Država Lojd Ostin poručio je da Vašington neće odustati od podrške Ukrajini – ni kratkoročnom, ni dugoročno – uprkos tome što je Bajdenova administracija ostala bez novca i čeka da Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca odobri dodatna sredstva.

“Nastavićemo snažno da se trudimo kako bismo Ukrajini obezbijedili i kratkoročnu i dugoročnu podršku”, rekao je Ostin, ne pominjući eksplicitno paket vojne pomoći od 95,34 milijarde dolara koji čeka da ga odobre zakonodavci u donjem domu Kongresa, prenosi Rojters.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je prethodno Predstavnički dom američkog Kongresa da usvoji “vitalni paket vojne pomoći Ukrajini” vredan više desetina milijardi dolara.

Upozorio je američke zakonodavce da će Kina biti ohrabrena ako Rusija pobijedi u ratu u Ukrajini.

“Računam da će Predstavnički dom pristati na podršku Ukrajini, jer se u ovom slučaju ne radi o dobročinstvu. Ovo je investicija u našu sopstvenu bezbjednost”, ukazao je Stoltenberg.

Moskva: Zauzeli smo povoljnije položaje u Donjeckoj oblasti

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je vojska zauzela povoljnije pozicije na Donjeckom pravcu i odbila šest napada Vojske Ukrajine u istom području.

Estonija i Letonija uputile Moskvi protest zbog potjernica

Pored Litvanije, diplomatske proteste Moskvi su uputile i Estonija i Letonija zbog toga što je ruska policija izdala potjernice za vodećim baltičkim političarima zbog uništavanja spomenika iz epohe Sovjetskog Saveza.

Tri baltičke države su nekada bile dio Sovjetskog Saveza, ali su sada članice Evropske unije i NATO.

Od ruske invazije na Ukrajinu su saveznice zvaničnog Kijeva i odlučne su u kritikama Moskve.

Kremlj demantuje Rojters: Putin nije predložio SAD prekid rata u Ukrajini

Kremlj je demantovao izveštaj Rojtersa da je ruski predsjednik Vladimir Putin preko posrednika predložio Sjedinjenim Državama prekid vatre u Ukrajini.

Upitan da li je izvještaj Rojtersa da je Rusija dala mirovne predloge tačan, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao: “Ne. To nije istina”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 2023. godine javno i privatno preko posrednika, uključujući i arapske partnere Moskve na Bliskom istoku, poslao signale Vašingtonu da je spreman da razmotri prekid vatre u Ukrajini, rekli su ruski izvori Rojtersu.

Kijev objavio snimak napada na ruski brod “Cezar Kunikov”

Ministarstvo odbrane Ukrajine objavilo je snimak napada na ruski desantni brod “Cezar Kunikov” u Crnom moru.

Ukrajinska vojna obavještajna agencija saopštila je da je ruski ratni brod napadnut pomorskim dronovima.

Kako se navodi Ukrajina je koristila mornaričke dronove bez posade pune eksploziva da napadne ruske ratne brodove kako bi pokušala da ih istjera iz zapadnih djelova Crnog mora.

To je, ističe se, omogućilo otvaranje koridora za transport duž tradicionalno ključne izvozne rute.

Sirski obišao kritične zone na frontu: Ruski okupatori brojčano nadmašuju naše snage

Glavnokomandujući ukrajinskih snaga Oleksandr Sirski obišao je kritične zone na istočnom frontu i ocijenio da je situacija na terenu “izuzetno složena i napeta”.

„Ruski okupatori nastavljaju da jačaju svoje napore i brojčano nadmašuju ukrajinske snage“, napisao je na Telegramu Sirski, koji je novi komandant oružanih snaga Ukrajine.

On je liniju fronta obišao zajedno sa ministrom odbrane Rustemom Omerovim.

„Činimo sve što je moguće da spriječimo neprijatelja da napreduje na našoj teritoriji i da zadržimo pozicije“, naglasio je Sirski.

On je dodao da ukrajinske snage preduzimaju sve moguće mjere da minimizuju gubitke i spase živote svojih vojnika.

Ukrajinska vojska je danas saopštila da je „uništala“ ruski ratni brod kod obale južnog Krima, ukrajinskog poluostrva u Crnom moru koje je Rusija anektirala 2014.

Litvanija uputila notu Rusiji zbog stavljanja političara na potjernice

Ministarstvo vanjskih poslova Litvanije uručilo je predstavniku ruske ambasade u Viljnusu diplomatsku notu, nakon što se ministar kulture Simonas Kairys našao na potjernici Moskve.

U saopštenju Ministarstva se navodi da se u noti izražava “snažan protest zbog nezakonitih radnji protiv građana Litvanije”, nakon što je Moskva stavila ministra i druge političare na potjernice zbog uklanjanja spomenika iz doba Sovjetskog Saveza.

Ministarstvo je saopštilo 14. februara da od Rusije zahtijeva “okončanje politički motivisanog progona građana Litvanije”.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je dan ranije da su na listu stavljeni estonska premijerka Kaja Kallas i desetine zvaničnika iz ove i drugih baltičkih zemalja.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Kallas stavljena na potjernicu zbog “oskrnuća istorijskog sjećanja”.

Otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu prije gotovo dvije godine, Estonija, Letonija i Litvanija počele su da uklanjaju spomenike iz sovjetske ere.

Tri baltičke države pripojio je Sovjetski Savez 1940. godine. Okupirala ih je nacistička Njemačka prije nego što su ponovo pale pod vlast Moskve do ponovnog sticanja nezavisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Sve tri su sada članice Evropske unije i NATO-a i snažno podupiru Ukrajinu nakon ruske invazije.

Putin potpisao rigorozni zakon: Ko bude širio lažne vijesti o vojsci, ostaje bez imovine

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je savezni zakon o konfiskaciji imovine za lažne vijesti o vojsci, koji je i objavljen na zvaničnom sajtu sa pravnim dokumentima.

U toku je i izmena Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku, prenosi agencija RIA Novosti.

Savjet Federacije, gornji dom ruskog parlamenta, usvojio je 7. februara zakon o oduzimanju imovine onima koji su osuđeni za širenje lažnih informacija o Oružanim snagama Ruske Federacije i pozivanje na aktivnosti čiji je cilj narušavanje integriteta i bezbjednosti Rusije.

U obrazloženju je navedeno da dokument uvodi mehanizam za oduzimanje novca, dragocjenosti i druge imovine za širenje lažnih vijesti o ruskoj vojsci, kao i ako se ta imovina koristi za finansiranje zločina i bilo koje druge aktivnosti usmjerene protiv državne bezbjednosti.

Državna duma, donji dom ruskog parlamenta, usvojila je ovaj zakon 31. januara. Prema ruskim zakonima donetim prošlog marta, diskreditovanje oružanih snaga ili širenje lažnih informacija o vojsci je kažnjivo dugim zatvorskim kaznama.

Ukrajinska pravda: Pogođen ruski desantni brod u Crnom moru

Bespilotne letjelice Ukrajine pogodile su u Crnom moru veliki ruski amfibijski jurišni brod “Cezar Kunikov”, izvijestila je Ukrajinska pravda.

Izvori tog lista, javili su da je riječ o akciji Glavne obavještajne uprave, a da je kao posljedica napada ukrajinskih dronova, “Cezar Kunikov” navodno potonuo.

Novinari su objavili nekoliko video snimaka na kojima se vidi stub dima iznad mora kod južne obale Krima, kao i helikopteri koji lete iznad mora, prenosi Rojters.

U granatiranju Selidova troje poginulih, 12 ranjeno

Tri civila su poginula, među kojima jedno dijete u ruskim noćnim napadima u Selidovu u Donjeckoj oblasti, saopštilo je Gradsko vijeće na Facebooku.

Ranjeno je 12 osoba, među kojima je i četvoro djece.

Iz pogođene bolnice je oko 100 pacijenata evakuisano u druge gradove.

UN: Ukrajini treba 8,5 milijardi eura za obnovu kulturnih i turističkih znamenitosti

Ukrajini će tokom naredne decenije biti neophodno oko 8,5 milijardi eura za obnovu kulturnih i turističkih znamenitosti nakon početka rata u Rusiji, saopštila je organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).

UNESCO je procijenio da je u oblasti kulture i turizma u Ukrajini tokom dvogodišnjeg rata izgubljeno preko 17,7 milijardi eura prihoda.

Agencija UN-a je saopštila da je tokom borbi oštećeno 341 kulturno mjesto širom Ukrajine u vrijednosti od oko 3,2 milijardi eura, uključujući i glavni grad Kijev, kao i Lavov i Odesu.

“Jedno od mjesta, koje je ozbiljno oštećeno, svakako je katedrala u Odesi”, rekla je šefica kancelarije UNESCO-a u Ukrajini Kjara Deci Bardeski, prenosi Tanjug.

Rusija: PVO oborila devet ukrajinskih dronova

Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su devet ukrajinskih dronova iznad Belgorodske i Voronješke oblasti u Rusiji, kao i iznad Crnog mora, javlja agencija Ria novosti pozivajući se na Ministarstvo odbrane.

Pomoć Kijevu 60 milijardi dolara

Američki Senat, predvođen demokratama, izglasao je usvajanje paketa pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu u vrijednosti od 95,34 milijardi dolara. Zelenski je pozdravio odluku SAD. Predlog zakona o paketu pomoći Ukrajini od 60 milijardi dolara biće proslijeđen Predstavničkom domu, koji je pod kontrolom republikanaca, na glasanje.

Ne očekuje da će u julu alijansa uputiti poziv Ukrajini za članstvo na samitu u Vašingtonu, izjavila je ambasadorka Sjedinjenih Država pri NATO, Džulijana Smit.

Sjedinjene Američke Države su odbile predlog ruskog predsjednika Vladimira Putina o prekidu vatre u Ukrajini, objavio je Rojters, pozivajući se na neimenovane ruske izvore.

Estonija tvrdi da se Rusija sprema za vojni konflikt sa Zapadom u narednoj deceniji. Rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je potjernicu za Kajom Kalas, estonskom premijerkom. Kalas tvrdi da je ne iznenađuje ovakva odluka Moskve i ističe da je to znak da dobro postupa.

Ruske snage kupuju komunikacione terminale “Starlink” Ilona Maska u arapskim zemljama za upotrebu na ratištu, saopštila je ukrajinska vojna obavještajna služba. Ilon Mask tvrdi da ne postoje šanse da Rusija izgubi rat.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve