Subota, 25 Maja, 2024
Rubrika:

UŽIVO Harkov i Sumi pod vazdušnim udarima; Turska nudi mirovni plan za Ukrajinu, Makron predlaže ratnu ekonomiju

Ukrajinskim gradom Harkovom odjeknule su eksplozije nakon što je napadnut ruskim projektilima, napisao je gradonačelnik Igor Terehov na Telegramu. Moskva je prijavila ukrajinske udare na Brjansku i Kursku oblast. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je zvanični Kijev razvio plan za novu kontraofanzivu, napominjući da je za postizanje ovog cilja ukrajinskoj vojsci potrebno oružje, uključujući i ono iz SAD.

Rat u Ukrajini ušao je u 778. dan.

Zaharova: Nadamo se da globalni jug neće učestovati u antiruskim akcijama u Švajcarskoj

Rusija se nada da njeni partneri u Aziji, Africi i Latinskoj Americi neće učestovovati u antiruskim inicijativama, poručila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, u vezi sa odlukom Švajcarske da održi konferenciju na visokom nivou o Ukrajini, prenosi Tas.

”Nadamo se da će naši partneri u Aziji, Africi i Latinskoj Americi biti na oprezu i izbjeći da budu uvučeni u još jednu antirusku avanturu“, istakla je Zaharova.

Naglasila je da je učešće zemalja globalnog juga ”potrebno Zapadu samo da bi ojačao kolektivni ultimatum koji će biti upućen Rusiji“, prenosi Tas.

Ukrajina pozvala na prekid saradnje sa Rusijom u OEBS-u

Zamjenica šefa ukrajinske misije pri OEBS-u Viktorija Kuvšinjikova pozvala je na prekid svake značajne interakcije sa Rusijom, koja, kako je navela, “izvodi terorističke napade u pokušaju da uništi ukrajinske termo i hidroelektrane i brane”, prenosi Ukrinform.

“Iznova i iznova vidimo da Rusija ne poštuje svoje političke obaveze prema OEBS-u, niti principe i norme međunarodnog prava. Ruski režim je još jednom pokazao da se ne može smatrati pouzdanim partnerom, ni u okviru OEBS-a. Štaviše, ovi svakodnevni napadi iznova i iznova pokazuju da ne može biti bilo kakve smislene interakcije sa Moskvom u OEBS-u dok Kremlj ne zaustavi ovaj rat”, rekla je Kuvšinjikova tokom sastanka Stalnog savjeta ove organizacije u Beču.

Navela je da je Rusija prethodne noći lansirala 82 rakete i bespilotne letelice iznad Ukrajine.

“Glavna meta ostaju objekti kritične infrastrukture. Oštećene su termo i hidroelektrane. Vanredna isključenja desila su se u nekoliko regiona Ukrajine”, rekla je Kuvšinjikova.

Podsjetila je da je Rusija u posljednje dvije nedjelje napala tri ukrajinske hidroelektrane i brane – Dnjeprovsku, Kanivsku i Dnjestrovsku.

“Na ovaj način Rusija želi da ponovi uništenje Kahovske HE sa ogromnim ekološkim i ekonomskim posljedicama po cio region. Ugrožene su stotine hiljada ljudi. Ovo je već teroristički napad”, poručila je Kuvšinjikova.

Zelenski: Zakon o mobilizaciji će omogućiti rotaciju i odobravanje odsustva

Mobilizacija u Ukrajini traje od početka invazije u punom obimu, a izmjene zakona, koje je danas usvojio parlament, imaju za cilj jačanje kontrole u ovoj stvari i podršku vojsci u sprovođenju rotacija i odobravanju odsustva, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, prenosi Ukrinform.

“Što se tiče mobilizacije, prije svega bih voleo da svi shvate: imamo rat, vanredno stanje, a primjenom vanrednog stanja se sprovodi mobilizacija. Mobilizacija se odvija po rokovima, po zakonu, nastavlja se svaka tri mjeseca u kontinuitetu od početka rata, nema ništa novo”, rekao je Zelenski u Viljnjusu povodom usvajanja izmjena zakona o mobilizaciji u Vrhovnoj radi.

Prema njegovim riječima, izmjene zakona o mobilizaciji i vojnoj registraciji usvojene su danas u drugom čitanju na zahtev vojnog vrha.

Inače, Zelenski se danas u Viljnusu sastao sa predsjednicima Litvanije Gitanasom Nausedom, Češke Petrom Pavelom, Rumunije Klausom Johanisom i Letonije Edgarsom Rinkevičsom.

Agencija UN: Manjak donacija će pogoršati situaciju sa raseljavanjem Ukrajinaca

Ukoliko donatori umanje svoje doprinose, situacija nastala masovnim raseljavanjem Ukrajinaca od početka ruske invazije će se pogoršati, što će načiniti ovaj problem skupljim na duge staze, rekla je za Rojters generalna direktorka Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Ujedinjenih nacija Ejmi Poup.

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine izazvala je najveću izbjegličku krizu u Evropi u 21. vijeku, a zabilježeno je 6,5 miliona ukrajinskih izbjeglica u inostranstvu, dok je 3,7 miliona ljudi interno raseljeno, prenosi Rojters.

UN takođe navode da je neka vrsta humanitarne pomoći neophodna za oko 14 miliona Ukrajinaca.

”Ako donatorska zajednica sada obustavi pomoć, neće riješiti problem, on bi zapravo mogao postati složeniji i skuplji. Na kraju krajeva, ne govorimo samo o mnogo značajnijem odgovoru, već i o većem gubitku života i većoj regionalnoj nestabilnosti“, rekla je Poup u Kijevu.

Kao primjer je navela kašnjenje pomoći Kijevu od strane SAD, koje su najveći pojedinačni donator.

Kijev dogovara sa Slovačkom ukidanje ograničenja za poljoprivredne proizvode

Ukrajina se sa Slovačkom dogovorila da što pre razradi ukidanje jednostranih ograničenja na ukrajinske poljoprivredne proizvode, rekao je premijer Denis Šmihal nakon ukrajinsko-slovačkih pregovora u Mihajlovcima, prenosi Ukrinform.

“Dogovorili smo se sa Slovačkom stranom da što prije riješimo ukidanje jednostranih ograničenja za ukrajinske poljoprivredne proizvode. Rad u ovom pravcu se intenzivno nastavlja i nadamo se da ćemo uskoro dobiti rezultate. Tome smo takođe danas posvetili značajnu pažnju i vrijeme”, rekao je Šmihal.

Kako je ocenio, međuvladine konsultacije su bile efikasne i konstruktivne.

Konsultacije vlada Ukrajine i Slovačke održane su danas u slovačkom gradu Mihajlovci, koji se nalazi u blizini granice sa Ukrajinom.

Poljska razmatra slanje sovjetskih raketa Kijevu

Poljska je u pregovorima sa Ukrajinom o snabdijevanju raketama iz sovjetskog doba, rekao je poljski predsjednik Andžej Duda na konferenciji za novinare u Viljnusu, prenosi Rojters.

”Razgovarali smo sa (ukrajinskim predsjednikom Volodimirom) Zelenskim o određenim zalihama raketa iz sovjetskog doba koje imamo u našim magacinama i razgovarali smo o njihovoj predaji“, rekao je Duda.

Makron poziva na ubrzani prelazak na “ratnu ekonomiju”

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je potrebno da se prepozna nova geopolitička realnost i ubrza prelazak na “ratnu ekonomiju”, kako bi se nastavila podrška Ukrajini i jačanje odbrambenih sposobnosti Evrope.

“Potrebno je izdržati, snabdijeti Ukrajinu oružjem da bi mogla da se odupre. Uvjeren sam da je to geopolitička realnost u kojoj ćemo dugoročno živjeti. I važno je zapamtiti da svijet neće stati ako se rat završi sjutra“, rekao je Makron prilikom polaganja kamena temeljca fabrike za proizvodnju baruta u mestu Beržerak u blizini Bordoa, prenosi Mond.

Prema njegovim riječima, nastaviće se masovno naoružavanje u Rusiji, povećavaće se vojni troškovi u cijeloj Evropi.

“Zbog toga smo na putu ka dugoročnim geopolitičkim i geostrateškim promjenama, gdje će odbrambena industrija imati sve značajniju ulogu. Zato su napori koje ovdje ulažemo hitni. Moramo da delujemo brzo, odlučno i masovno“, rekao je francuski predsjednik.

Prema planovima vlade, fabrika za proizvodnju baruta i eksploziva u Beržeraku trebalo bi da počne sa radom 2025. godine i moći će da proizvodi 1.200 tona baruta godišnje. Kompanija već ima plan porudžbina do 2030. godine.

Fabrika Beržerak, koja proizvodi eksploziv od 1915. godine, demontirana je 2007. zbog nedostatka dovoljnih porudžbina, ali je sukob u Ukrajini bio “akcelerator rasta” za ovu kompaniju.

Makron je u januaru kritikovao “oblik zadovoljne obamrlosti“ odbrambene industrije prije invazije na Ukrajinu.

“Ne možemo dozvoliti Rusiji da misli da može da pobijedi (…). Pobjeda Rusije je kraj bezbjednosti u Evropi“, istakao je Makron.

Od njegove najave o prelasku na ratnu ekonomiju u junu 2022. godine, industrija je nastojala da se pojača kako bi ispunila porudžbine.

Francuska je 2023. godine naručila vojnu opremu u vrijednosti od 20 milijardi eura, za trećinu više nego prethodnih godina.

Evropska unija dodelila je više od 130 miliona eura njemačkom odbrambenom koncernu Rajnmetal za povećanje proizvodnje municije. Sredstva će biti iskorišćena za povećanje proizvodnje baruta i artiljerijskih granata kalibra 155 milimetara.

Nova gazeta: Turska nudi Zelenskom i Putinu nacrt mirovnog sporazuma

Turska je ponudila novi nacrt sporazuma koji bi zamrznuo rat između Rusije i Ukrajine duž postojeće linije fronta, a prema izvoru upoznatom sa dokumentom, on se promoviše uz posredovanje turskog predsjednika Redžepa Erdogana i inicijativa je turske strane, navodi ruski nezavisni list Nova gazeta, sa sjedištem u Letoniji, a prenosi Rojters.

Izvor tvrdi da sve tri strane, odnosno Turska, Rusija i Ukrajina, trenutno imaju tekst dokumenta.

Nacrt je zasnovan na dokumentima sa prvih pregovora u Istanbulu, a u novi tekst su unijete neke od formulacija iz maja 2022. godine.

Mirovnu inicijativu može podržati veći broj evropskih političara, kao i zemalja globalnog juga, navodi se u tekstu.

U dokumentu se napominje da je međusobna obaveza Sjedinjenih Američkih Država i Rusije da ne koriste nuklearno oružje ni pod kojim okolnostima, i poziva na obnavljanje Sporazuma o ograničenju strateškog naoružanja (START-3), u odsustvu jednostranog povlačenja iz njega u budućnosti.

Dokument predviđa i zabranu miješanja u unutrašnje stvari druge zemlje na bilo koji način koji bi mogao da destabilizuje njenu vlast, kao i zamrzavanje rata duž postojeće linije fronta.

Takođe su navedene obaveze da se održe referendumi 2040: nacionalni referendum o spoljnoj politici zemlje, kao i referendumi pod međunarodnom kontrolom na svim ukrajinskim teritorijama koje je Rusija pripojila u vrijeme zamrzavanja rata.

Nacrt sporazuma podrazumijeva i garancije vanblokovskog statusa Ukrajine do 2040, i razmjenu zatvorenika po formuli “svi za sve“, a od Rusije se traži da se ne protivi pridruživanju Ukrajine Evropskoj uniji.

Kako ocjenjuje ruski list, vjerovatnoća usvajanja ovog nacrta sporazuma je mala, budući da je ovo najmanje deveti projekat ove vrste.

Ukrajinska “formula mira“, razvijena 2022. godine, uključivala je 10 tačaka, od kojih se mnoge ne poklapaju sa novim nacrtom mirovnog ugovora.

Kineski mirovni plan je takođe uključivao tačke koje nisu unijete u novi nacrt: poštovanje suvereniteta svih zemalja, napuštanje hladnoratovskog mentaliteta i ukidanje jednostranih sankcija koje ne rješavaju postojeće probleme već stvaraju nove.

Međutim, navodi Nova gazeta, sama činjenica njegovog pojavljivanja ukazuje da međunarodna zajednica i pojedine zemlje nastavljaju da ulažu napore da pronađu način da se rat okonča.

Mađarska uvodi nove restrikcije na uvoz agrarnih proizvoda iz Ukrajine

Vlada Mađarske uvešće nove restrikcije na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, saopštio je 11. aprila ministar poljoprivrede te zemlje Ištvan Nađ (István Nagy), prenijela je agencija Asošijeted Pres (AP).

Riječ je o potezu koji je osmišljen tako da zaštiti mađarske poljoprivrednike od poremećaja na tržištu usljed jeftinijih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.

Nađ je na konferenciji za medije izjavio da je odluka Evropske unije (EU) iz 2022. godine da dozvoli uvoz iz Ukrajine bez carina usmjerena da pomogne ukrajinskoj ekonomiji da se održi nakon ruske invazije, dovela do “ozbiljnog viška zaliha i značajno nižih cijena” na evropskom poljoprivrednom tržištu.

Raste broj dezertera u Ukrajini

​Broj ukrajinskih muškaraca koji bježe od vojne mobilizacije porastao je od najave da će biti spuštena starosna granice sa 27 na 25 godina, ali su porasle i cijene usluga sprovođenja preko zapadne granice zbog povećanog opreza Ukrajine, rekao je jedan od krijumčara dezertera za Skaj njuz.

Krijumčar je u intervjuu naveo da su cijene za sprovođenje preko zapadne granice pješice 6.000 dolara, ali da bjegunci dobijaju popust od 2.000 dolara ako su voljni da preplivaju neku od brojnih rijeka koje dijele Ukrajinu sa susjednim državama.

Još se nije desilo da se neko udavi plivajući preko rijeke, već je samo poneko dobio hipotermiju, naveo je krijumčar, kao i da postoji oprema za dezertere koji ne umiju da plivaju.

Glavni problem su, kako je istakao, sve brojnije patrole ukrajinske vlasti na zapadnoj granici, na prelazima sa Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunijom i Moldavijom.

“Pse tragače možete da zavarate, da zamaskirate svoj miris. Ali ono što je najteže, što je trenutno najveći problem, to su dronovi kojih ima veoma mnogo”, kazao je krijumčar.

Ukrajinska termoelektrana potpuno uništena u ruskom granatiranju

Rusija je u današnjim napadima potpuno uništila termoelektranu Tripilska u Kijevskoj oblasti, saopštio je šef nadzornog odbora “Centrenergo” Andri Hota. Četvoro civila je ubijeno i petoro je povrijeđeno u raketnom napadu Rusije u gradu Nikolajevu, saopštila je Južna komanda ukrajinske vojske.

Zelenski: Neodlučnost zapadnih partnera daće Rusiji „dozvolu za globalni teror“

Ukrajinski predsjednik  Zelenski izjavio je danas, povodom sinoćnih ruskih napada na civilnu infrastrukturu u Ukrajini, da je toj zemlji potrebna podrška zapadnih partnera, a da će njen izostanak dati Rusiji “dozvolu za globalni teror”.

„Svi naši evropski susjedi i ostali partneri vide kritičnu potrebu Ukrajine za sistemima protivvazduhoplovne odbrane“, napisao je Zelenski na mreži X i dodao da „ako ruske rakete i Šahed dronovi nastave da pogađaju, ne samo Ukrajinu, već i odlučnost naših saveznika, to će predstavljati dozvolu za globalni teror“.

Rusija: Dvojica terorista ubijena u Naljčiku

Nacionalni antiteroristički komitet (NAC) saopštio je da su u predgrađu Naljčika ubijena dva militanata koji su planirali sabotaže i terorističke napade na teritoriji Kabardino-Balkarije.

Oni su dodali da su, prema dostupnim podacima, pripadnici te grupe, koja je bila dio međunarodne terorističke organizacije, ubijena tokom pucnjave, “planirali da izvrše više diverzantskih i terorističkih akata na teritoriji republike”.

“Nije bilo gubitaka među zaposlenima FSB, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva za vanredne situacije i Nacionalne garde Rusije koji su učestvovali u protivterorističkoj operaciji, kao ni među civilnim stanovništvom“, saopštio je komitet.

Zelenski: Rusija nas napala s više od 40 projektila i 40 dronova

Ruska vojska je talasima jurišnih dronova i projektila napala Ukrajinu.

Najteža situacija je u Harkovskoj oblasti, samo na grad je bilo više od 10 raketnih udara.

Predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da je Rusija tokom noći napala Ukrajinu sa više od 40 projektila i 40 dronova.

Ukrajinski nacionalni mrežni operater Ukrenergo saopštio je da su njegove trafostanice i proizvodni pogoni u pet regiona oštećeni u ruskim napadima tokom noći.

Masovni udar na Kijevsku oblast

Povodom posljedica masovnog ruskog napada na Kijevsku oblast, šef kijevske OVA Ruslan Kravčenko rekao je da je uzbuna trajala više od pet sati.

“Nažalost, tokom vazdušnog napada na Kijevsku oblast, napadnut je kritični infrastrukturni objekat”, naveo je Kravčenko.

Za sada nema informacija o žrtvama ili mrtvima.

Harkov gađan projektilima

Na ukrajinskom frontu borbe ne staju. Ruske snage ponovo su gađale energetsku infrastrukturu Ukrajine. Na meti su bile Odeska, Nikolajevska, Hersonska i Kirovogradska oblast, bez struje je ostalo više od 400.000 potrošača.

Moskva je prijavila ukrajinske udare na Brjansku i Kursku oblast. Među poginulima su, kako su naveli, i djeca.

Ukrajinskim gradom Harkovom odjeknule su eksplozije nakon što je napadnut ruskim projektilima, napisao je gradonačelnik Igor Terehov na Telegramu.

Kijev razvio plan za novu kontraofanzivu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je zvanični Kijev razvio plan za novu kontraofanzivu, napominjući da je za postizanje ovog cilja ukrajinskoj vojsci potrebno oružje, uključujući i ono iz SAD.

Istovremeno je kritikovao njemačkog kancelara Olafa Šolca zato što je odbio da Kijevu obezbijedi krstareće rakete njemačke proizvodnje “taurus”.

Oglasio se i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj i upozorio da mogućnost konvencionalnog rata visokog intenziteta u Evropi više nije fantazija. Pozvao je na izgradnju zajedničkog odbrambenog kapaciteta Evrope.

Mirovna konferencija u junu

Švajcarska će 15. i16. juna biti domaćin dvodnevne mirovne konferencije na visokom nivou čiji je cilj postizanje mira u Ukrajini, na osnovu plana ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i švajcarskog ministra spoljnih poslova Ignacija Kasisa.

Moskva je poručila da je otvorena za mirovne pregovore, ali da neće učestvovati na konferenciji u Švajcarskoj jer se, kako kaže, ta zemlja odrekla svoje neutralnosti prema ratu u Ukrajini.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
LoMi
11.04.2024-09:19 09:19

hahaha kontraprc hahahaha