Rat u Ukrajini ušao je u 722. dan.
Umerov: Ukrajina je spremna za zbližavanje sa odbrambenom industrijom Zapada
Ukrajina visoko cijeni pomoć koju joj zapadni saveznici pružaju u borbi protivruske agresije i spremna je da razvija i produbljuje saradnju sa Zapadom u oblasti odbrambene industrije i proizvodnje, izjavio je ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov.
“Ministarstvo odbrane Ukrajine nastoji da stvori mehanizme koji će okupiti partnere iz odbrambeno-industrijskih kompleksa država članica Alijanse i Ukrajine. Spremni smo za stvaranje zajedničkih preduzeća, povećanje proizvodnje u sektoru odbrane. Ukrajina je u potpunosti posvećena saradnji sa NATO-om na svim nivoima kako bi se osigurala naša zajednička dugoročna bezbjednost”, naglasio je Umerov nakon virtuelnog učešća na sastanku Saveta Ukrajina-NATO održanom u okviru sastanka ministara odbrane Alijanse u Briselu.
Meloni: Zemlje NATO-a moraju ostati jedinstvene po pitanju Ukrajine
Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je zemlje NATO-a da ostanu jedinstvene po pitanju Ukrajine i ponovila punu podršku Kijevu.
“Ponovo smo potvrdili našu punu podršku Ukrajini. Sa svoje strane, potvrdila sam našu namjeru da nastavimo da dajemo aktivan doprinos bezbjednosti naših istočnih saveznika. Uvjereni smo da Sjevernoatlantski savez mora da nastavi da pokazuje koheziju i jedinstvo u pristupu evroatlantskoj bezbjednosti ponovnim pokretanjem akcije na južnom krilu”, rekla je Meloni posle razgovora sa rumunskim premijerom Marselom Čolakuom u Rimu, prenosi Ansa.
NATO zvaničnik: Ne očekujemo rusku proljećnu ofanzivu na Ukrajinu
Analitičari NATO vjeruju da nije realna ruska ofanziva na Ukrajinu na proljeće narednih mjeseci, prenijela je ukrajinska Evropska pravda.
Prema riječima visokog zvaničnika NATO, koji je želeo da ostane anoniman, NATO ne vjeruje da Rusija ima mogućnost, niti da je spremna da pokrene napad.
“Bez obzira na taktičku situaciju, djeluje malo vjerovatno da će Rusija pokrenuti veću ofanzivu na proljeće”, rekao je predstavnik Alijanse.
Ključan uslov za značajniju ofanzivu Ruske Federacije u Alijansi je mobilizacija u znatno većim količinama od sadašnje, koja zahtijeva vrijeme i tek treba da bude pokrenuta, ističe zvaničnik.
“Kako bi se podržala ofanziva, Rusija bi morala da pokrene veliku mobilizaciju. Međutim, Putin ne želi to da uradi prije izbora (polovinom marta). Iako se odvija prikrivena mobilizacija, vidimo je, ali to neće dovesti do pokretanja velike ofanzive na proljeće”, uvjeren je NATO zvaničnik.
EU nije zainteresovana za produženje sporazuma o tranzitu ruskog gasa preko Ukrajine
Evropska unija nije zainteresovana za produženje sporazuma o tranzitu ruskog gasa preko Ukrajine, izjavila je danas evropska komesarka za energetiku Kadri Simson na sastanku odbora Evropskog parlamenta.
“Nismo zainteresovani za produženje trilateralnog sporazuma o tranzitu gasa sa Rusijom koji ističe na kraju ove godine”, rekla je Simson, prenosi Rojters.
Ona je navela da postoje alternativna rješenja za snabdijevanje zemalja EU koje i dalje dobijaju gas preko Ukrajine, prenio je Rojters.
Ruski Vrhovni sud odbacio zahtjev za priznavanje kandidature Nadeždina
Ruski Vrhovni sud odbacio je danas zahtjev za priznavanje kandidature za predsjedničke izbore lidera ruske stranke Građanske platforme Borisa Nadeždina, čiju je kandidaturu prethodno odbila Centralna izborna komisija uz obrazloženje da nije sakupio dovoljan broj potpisa. CIK je odbacio više od 4.500 potpisa koje je Nadeždin prijavio, ali nije navela razloge odbacivanja, a Nadeždin tvrdi da odbacivanje svakog pojedinačnog potpisa mora biti obrazloženo, prenosi RIA.
Ranije danas, Vrhovni sud je odbio Nadeždinovu prvu tužbu, u kojoj je političar osporio uslove CIK-a za prikupljanje potpisa za registraciju predsjedničkih kandidata.
CIK je prošle nedjelje odbila da registruje Nadeždina kao kandidata na predsjednikčkim izborima u Rusiji, nakon što se ispostavilo da je udio nevažećih potpisa podrške njegovoj kandidaturi veći od dozvoljenog. Komisija je proglasila četvoricu kandidata za izbore – Leonida Sluckog, Nikolaja Haritonova, Vladislava Davankova i Vladimira Putina.
U granatiranju Belgoroda šest osoba poginulo, 17 ranjeno
Ministarstvo zdravlja Ruske Federacije saopštilo je da u napadu ukrajinskih oružanih snaga na Belgorod poginulo šest osoba, među kojima i jedno dijete, a ranjeno je 17 ljudi.
Pored napada na tržni centar, ošećena su stambena naselja, a jedna raketa je pala i na stadion u Belgorodu.
Moskva: Kod Kramatorska oboren ukrajinski MiG-29
Ruski PVO sistemi oborili su avion MiG-29 Oružanih snaga Ukrajine u blizini grada Kramatorska, Donjecka Narodna Republika (DNR), saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
“Tokom 24 sata presretnuto je osam projektila višecjevnog raketnog sistema Himars, kao i vođena bomba JDAM američke proizvodnje “, navodi Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruska PVO oborila 14 raketa iznad Belgorodske oblasti
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je iznad Belgorodske oblasti oboreno 14 raketa ispaljenih iz ukrajinskog raketnog sistema RM-70 “vampir”.
Ukrajina povlači iz Avdejevke neke trupe na bezbjedno
U pojedinim oblastima grada Avdejevke u Donjecku Ukrajina povlači trupe na bezbjednije položaje, dok na drugim mjestima pokušava da istisne ruske trupe, izjavio je portparol ukrajinske vojske Dmitro Ligovij.
Naveo je da je Ukrajina aktivirala rezervnu logističku rutu za grad, ali da se teško odvija snabdijevanje Avdejevke i evakuacija iz grada.
Rusija pokušava da zauzme taj grad na istoku Ukrajine nakon više mjeseci teških borbi.
Granatiran Belgorod, petoro poginulih
U napadu ukrajinskih snaga na Belgorod, prema prvim informacijama u granatiranju tržnog centra poginulo je petoro ljudi, saopštio je gubernator Vjačeslav Glatkov.
“Prema preliminarnim podacima, u Belgorodu je poginulo pet osoba, među kojima jedno dijete, povrijeđeno je još 18 osoba, od kojih petoro djece. Ekipe hitne pomoći prevoze povrijeđene u medicinske ustanove”, izvestio je na Telegramu Glatkov.
Ignat: Rusija koristi balistiku, ne možemo da oborimo projektile
Rusija bi danas mogla da napadne Ukrajinu sjevernokorejskim raketama KN-23, čiji su fragmenti ranije pronađeni u Ukrajini, rekao je za Radio Svoboda, portparol Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine Jurij Ignat.
“Danas je korišćeno nekoliko tipova projektila. Izvještavali smo o projektilima, koje su najvjerovatnije Iskander-M. Takođe nije isključena upotreba sjevernokorejskih raketa KN-23 , čiji su fragmenti već zabilježeni na teritoriji naše zemlje“, rekao je on.
Neprijatelj koristi balistiku, a nama nedostaju sredstva da oborimo neke tipove projektila, istakao je Ignat.
Putin: Žalim što ranije nismo napali Ukrajinu, bili smo prevareni
Rusija je trebalo ranije da započne s aktivnim akcijama u Ukrajini, ali je dugo pokušavala sukob da riješi mirnim putem i oslanjala se na poštenje svojih protivnika, rekao je predsjednik Vladimir Putin u intervjuu s novinarom Pavlom Zarubinom. Video intervjua objavljen je na Telegram kanalu Kremlja.
„Jedino što možemo žaliti je što nismo ranije započeli svoje aktivne akcije, vjerujući da imamo posla s pristojnim ljudima“, rekao je Putin opisujući situaciju oko Ukrajine, piše ruska državna prorežimska agencija TASS.
Putin je rekao da je u prvoj fazi Rusija pokušala da riješi sukob u Donbasu mirnim putem, odnosno sporazumom iz Minska.
„Kasnije se pokazalo da smo bili prevareni u tom pogledu, jer su i bivša njemačka kancelarka i bivši predsjednik Francuske otvoreno u javnosti priznali da nikada nisu planirali da ispune dogovore. Umjesto toga, kupovali su vrijeme da isporuče još oružja kijevskom režimu, što je upravo ono što su oni učinili“, rekao je Putin, piše TASS.
Stoltenberg izrazio nadu sa će SAD nastaviti da isporučuje oružje Ukrajini
Ministri odbrane NATO-a započeli su sastanak u Briselu 15. februara kako bi razgovarali o nastavku vojne pomoći ratom zahvaćenoj Ukrajini i povećanju vojne potrošnje 31 zemlje članice bloka.
Uoči razgovora, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je nadu da će Sjedinjene Države nastaviti da podržavaju Ukrajinu kroz paket vojne pomoći vrijedan 95,34 milijarde dolara, koji uključuje 61 milijardu dolara za Kijev i koji je odobrio Senat SAD.
To tek treba da dođe na glasanje u Predstavnički dom pod kontrolom Republikanaca.
Ukrajinske snage navode da imaju sve manje zaliha municije dok se bore da spriječe sve intenzivnije napade Rusije na frontu i raketne i bespilotne napade na civile i infrastrukturu.
“Već vidimo uticaj činjenice da SAD nijesu bile u stanju da donesu odluku, ali očekujem da će SAD moći da donesu odluku, da će se Kongres i Predstavnički dom dogovoriti o nastavku podrške Ukrajini”, rekao je Stoltenberg novinarima.
Predlog zakona je prošao u Senatu SAD 13. februara, ali ga Predstavnički dom još nije prihvatio.
Ukoliko bude usvojen, omogućio bi ponovni početak isporuka oružja i municije za ukrajinske snage koje su obustavljene od decembra.
Predsedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson, koji je kritikovao paket pomoći i prije glasanja u Senatu, jer u njemu nedostaju, kako je rekao, odredbe za zaustavljanje rekordnog protoka migranata preko američko-meksičke granice. On je nagovijestio je da bi to moglo da potraje nedjeljama ili mjesecima.
“Dom predvođen Republikancima neće biti ometan niti primoran da usvoji zakon o stranoj pomoći”, rekao je Džonson kasno 14. februara nakon sastanka iza zatvorenih vrata sa kolegama Republikancima – od kojih su mnogi povezani sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom.
On je ponovio da paket pomoći mora da sadrži i mjere zaštite granica, ali je rekao da lično podržava pomoć Ukrajini.
Ukrajinske vlasti: Rusija lansirala 26 projektila, jedna osoba ubijena
Rusija je tokom prethodne noći na Ukrajinu lansirala 26 projektila i u tom napadu je ubijena jedna osoba na sjeveroistoku, saopštile su ukrajinske vazduhoplovne snage.
Ubijena je žena u mjestu Čugujiv gdje je srušena stambena zgrada, dodaje se u saopštenju.
Prema ukrajinskim snagama, oboreno je 13 projektila.
Ranije jutros javljeno je da je Ukrajina izdala vazdušno upozorenje poslije izvještaja da je grupa aviona bombardera poletjela iz baze u Rusiji, što je izazvalo strah od novih bombardovanja.
Snimljeno je polijetanje nekoliko Tupoljeva Tu-95MS sa aerodroma Olenja koji se nalazi u Murmanskoj oblasti na sjeveroistoku Rusije, navodi se u poruci ukrajinskog vazduhoplovstva na društvenoj mreži Telegram.
Granatirana Sumska oblast
Ruske trupe su noćas granatirale dvije pogranične opštine Sumske oblasti – Krasnopilsk i Šaliginsk, prenijela je na telegramu Sumi OVA.
Navodi se da su ruske snage ispalile artiljeriju (pet eksplozija) na opštinu Krasnopolj i dvije mine na teritoriju zajednice Šaljigin.
Napad na Lavov, tri osobe povrijeđene
Tri osobe su povrijeđene u Lavovu u ruskom raketnom napadu, objavio je načelnik regionalne državne uprave Maksim Kozicki, prenosi Ukrinform.
Prema njegovim riječima, pogođen je infrastrukturni objekat u kome je izbio požar.
Kličko: Raketni napadi na Kijev
Ukrajinska protivvazdušna odbrana od ranog jutra odbija ruske raketne napada na prijestonicu Kijev, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Pozvao je stanovnike da ostanu u skloništima.
Svjedoci Rojtersa izvijestili su o nekoliko eksplozija u različitim djelovima Kijeva.
Ukrajinski dron pogodio skladište nafte u Kursku
U ruskoj oblasti Kursk ukrajinski dron je pogodio skladište nafte, izazvavši požar u tom objektu, rekao je lokalni gubernator Roman Starojt na Telegramu.
Potvrdio je da u napadu i požaru nije bilo žrtava.
Energetsku infrastrukturu Rusije pogodili su napadi i požari dronovima u posljednjih mjesec dana.
To je izazvalo neizvjesnosti na globalnim tržištima nafte i gasa koje je već potresao sukob na Bliskom istoku.
Peskov: U Putinovim planovima nema sastanka s Grosijem
Raspored ruskog predsjednika Vladimira Putina još uvijek ne uključuje sastanak sa šefom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaelom Grosijem, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“Za sada [ovaj sastanak] nije na rasporedu. Predsjednik sada ima veoma gust raspored“, rekao je on.
Grosi je najavio posjetu Rusiji 6. februara, rekavši da će tu zemlju posjetiti “sljedeće nedelje“.
Istovremeno, predstavnik Ruske Federacije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov obavijestio je da će Grosi doputovati u Moskvu sredinom februara.
Kasnije, 13. februara, izvor RIA Novosti je izvijestio da je vrijeme posjete pomjereno i da će generalni direktor IAEA stići u Rusku Federaciju do kraja ovog mjeseca.
Ruska PVO uništila sedam bespilotnih letjelica iznad Kupjanska
Ruske snage uništile su sedam ukrajinskih bespilotnih letjelica u oblasti Kupjanska, rekao je vojni zvaničnik Jaroslav Jakimkin .
Sistemi protivvazdušne odbrane grupe uništili su sedam bespilotnih letjelica, uključujući tri “lelek-100”, dvije “fjurije”, “posejdon” i “valkiru”, a su oborile višestruki raketni sistem Himars“, rekao je Jakimin.
Borbe širom fronta u Ukrajini
Nastavljaju se borbe širom fronta u Ukrajini. U ruskom granatiranju Selidova u Donjeckoj oblasti tokom prethodnog dana poginule su tri osobe, a 12 ih je ranjeno, dok su dvije osobe stradale tokom ruskog udara u Harkovskoj oblasti, a osmoro ih je ranjeno, saopštile su lokalne vlasti.
Zvanični Kijev je saopštio da je ukrajinska vojska pogodila veliki ruski amfibijski brod “Cezar Kunikov” nakon čega je potonuo. Moskva je, za sada, odbila da komentariše događaj.
Ujedno, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov naveo je prioritete Kijeva u vojnoj industriji – povećanje proizvodnje za PVO sisteme, nabavka dronova i razvoj tehnologije.
Sa druge strane, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je vojska zauzela povoljnije pozicije na Donjeckom pravcu i odbila šest napada Vojske Ukrajine u istom području.
Ministri odbrane NATO-a u Briselu
Dok traju borbe, Ministri odbrane NATO-a sastaće se u Briselu kako bi pripremili samit Alijanse u julu u Vašingtonu.
Na dnevnom redu je i podrška Ukrajini, a generalni sekretar Jens Stoltenberg je naglasio da su uz pomoć Alijanse “hrabri Ukrajinci ponovo zauzeli polovinu teritorije koju je Rusija osvojila, otvorili koridor u Crnom moru i nanijeli velike gubitke ruskim snagama”.
Pomoć Kijevu je obećao i šef Pentagona Lojd Ostin. Poručio je da Vašington neće odustati od podrške Ukrajini ni kratkoročno, ni dugoročno.