Rat u Ukrajini – 732. dan.
Fon der Lajen: Obezbijedićemo uslove za pregovore sa Ukrajinom u martu
Evropska komisija će sredinom marta obezbijediti opšte okvirne uslove za početak pregovora sa Ukrajinom o pristupanju EU, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u Kijevu.
“Započeli smo proces skrininga. Ima puno posla i veliki je raspored. Podstičem vas da slijedite preporuke Evropske komisije. Sa naše strane, obezbijedićemo opšti okvir za pregovore sredinom marta”, rekla je Fon der Lajen.
G7: Podržavaćemo Ukrajinu “koliko god bude potrebno”
Lideri zemalja Grupe sedam (G7) obećali su da će podržavati Ukrajinu “koliko god bude potrebno” u ratu protiv Rusije, uz poruku da će da traže načine da natjeraju Moskvu da plati za nanetu štetu.
“Kako Ukrajina ulazi u treću godinu ovog nemilosrdnog rata, njena vlada i njen narod mogu da računaju na podršku G7 koliko god je potrebno”, naveli su lideri G7 na video-konferenciji sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na drugu godišnjicu rata.
Tijelo Navaljnog predato majci, još se ne zna kada i po kojim običajima će biti sahranjen
Portparolka ruskog opozicionara Kira Jarmiš potvrdila je da je tijelo Alekseja Navaljnog predato njegovoj majci Ljudmili, ali da se zasad ne zna da li će vlasti dozvoliti da se sahrani na način koji zaslužuje.
London izdvaja izdvaja novi paket vojne pomoći Kijevu
Velika Britanija izdvojiće 245 miliona funti za pomoć Oružanim snagama Ukrajine zbog kupovine municije i revitalizacije lanca snabdijevanja granatama, saopštila je britanska vlada.
Najavljeno je i potpisivanje serije ugovora vrednih milion funti, između agencije za nabavku oružja britanskog Ministarstva odbrane i kompanije Cook Defence Systems, za kupovinu stotina rezervnih djelova gusjenica za ukrajinske tenkove i oklopna vozila.
Trudo: Ukrajina se bori za budućnost svih
Premijer Kanade Džastin Trudo izjavio je da se Ukrajina bori za svoju suverenost, teritoriju, zemlju i kulturu i demokratiju, ali i za demokratiju svih ostalih i njihovo pravo da izaberu svoju budućnost.
Trudo je u Kijevu, na obilježavanju druge godišnjice početka rata u Ukrajini, rekao da se ta zemlja bori za očuvanje normi oko kojih se, nakon završetka Drugog svetskog rata, složio čitav svijet.
On je istakao da predsjednik Rusije Vladimir Putin ne može da pobijedi i da će Ukrajina vidjeti pobjedu.
Kralj Čarls pohvalio “odlučnost i snagu” ukrajinskog naroda
Britanski kralj Čarls III hvali “odlučnost i snagu” ukrajinskog naroda u poruci povodom obilježavanja druge godišnjice rata u Ukrajini.
Monarh kaže da je “veoma ohrabren” naporima Velike Britanije da podrži Ukrajinu.
“I dalje sam veoma ohrabren što Ujedinjeno Kraljevstvo i naši saveznici ostaju na čelu međunarodnih napora da podrže Ukrajinu u ovom trenutku tako velike patnje i potrebe”, rekao je kralj Čarls.
Ruski dobrovoljci navode Donbas kao glavni motiv što su se priključili borbama
Svi ruski dobrovoljci sa kojim je ekipa RTS-a razgovarala naveli su Donbas kao glavni motiv da se priključe borbama.
Ruska vojska je tokom operacije u Avdejevki napredovala deset kilometara i ta ofanziva se nastavlja, saopštilo je ministarstvo odbrane Rusije.
Zelenski: Pobijedićemo
U danu kada Ukrajinci komemoracijama i sjećanjima na žrtve obilježavaju drugu godišnjicu rata, u Kijevu su premijeri Italije, Belgije i Kanade, kao i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Došli su u Kijev, kako je saopšteno, da bi izrazili solidarnost sa Ukrajinom.
U toku su razgovori sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u palati Marinski.
Premijerka Italije Đorđa Meloni vodi video konferenciju sa ostalim liderima Grupe 7. Razgovara se o zapadnoj pomoći i o bezbjednosnim garancijama koje su Ukrajini obećane prošlog ljeta na samitu NATO u Viljnusu.
Od tada je Ukrajina potpisala bilateralne sporazume o bezbjednosnim garancijama, najprije sa Britanijom, potom i sa Francuskom i sa Njemačkom.
Prije nego što su došli u predsjedničku palatu, zapadni lideri bili su u Gostomelju, nadomak Kijeva, 30 kilometara od glavnog grada, gdje su se prije dvije godine vodile odlučujuće borbe za glavni grad Ukrajine.
Zelenski je rekao da su se prije dvije godine na tom mjestu suočili sa neprijateljem, a da se dvije godine kasnije sastaju sa prijateljima i sa partnerima, i da to simbolički veoma rječito opisuje gdje je Ukrajina dvije godine od početka rata.
“Svaka normalna osoba želi kraj rata, ali niko od nas neće dozvoliti kraj Ukrajine, zbog toga na riječ ‘kraj rata’ uvijek dodajemo ‘pod našim uslovima’. Zbog toga riječ ‘mir’ uvijek ide uz ‘fer’. U budućnosti će riječ Ukrajina uvijek ići uz riječ nezavisnost. Borimo se za to već 730 dana. Pobijedićemo i to će biti najbolji dan našeg života”, rekao je Zelenski.
Kako je potvrdila italijanska vlada, lideri zapadnih zemalja su sinoć od Poljske do Kijeva došli vozom.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, saopštila je da Evropska unija ostaje uz Ukrajinu do pobede.
Stoltenberg: Putin želio da zatvori Kijevu vrata NATO-a, ali nije pitanje da li će već kada će Ukrajina ući u Alijansu
Situacija na frontu je i dalje izuzetno teška, a namjera ruskog predsjednika Vladimira Putina da dominira Ukrajinom nije se promijenila i nema indikacija da je spreman za mir, ocjenjuje generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
“Ukrajina je pokazala značajnu vještinu i odlučnost da se suprotstavi, iznova i iznova. Ukrajina nije pala za nekoliko nedjelja, kao što su se neki bojali. Ukrajinci, vratili ste polovinu svoje teritorije koju je osvojila Rusija. Izbacili ste Rusiju iz velikih djelova Crnog mora i nanijeli velike gubitke ruskim snagama”, naveo je Stoltenberg u izjavi povodom druge godišnjice ruskog napada na Ukrajinu, objavljeno je na sajtu NATO-a.
Stoltenberg smatra da je Putin počeo rat jer je, kako kaže generalni sekretar Alijanse, “želeo da zatvori Kijevu vrata NATO-a i tako zabrani Ukrajini da izabere svoj put”, ali da je postigao suprotan efekat jer je, kako navodi, Ukrajina bliža NATO-u nego ikad.
Generalni sekretar NATO ističe da nije pitanje da li će Ukrajina ući u NATO, već kada.
“Dok vas pripremamo za taj dan, NATO će ostati uz vas. Radi vaše bezbjednosti, ali i naše”, naveo je Stoltenberg.
Sjednica SB UN na dvogodišnjicu rata u Ukrajini
Krajnje je vrijeme za pravedan mir zasnovan na Povelji UN, međunarodnom pravu i rezolucijama Generalne skupštine UN, rekao je Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, na sjednici Savjeta bezbednosti UN održanoj povodom dvije godine rata u Ukrajini.
Gutereš je izrazio duboku zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba i istakao fundamentalnu potrebu da se poštuje suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, objavljeno je na sajtu UN.
“Dvije godine kasnije i deceniju od pokušaja ruske ilegalne aneksije ukrajinske Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja, rat u Ukrajini ostaje otvorena rana u srcu Evrope”, podsjetio je Gutereš na princip UN o suverenoj ravnopravnosti svih članica svjetskih organizacija.
Gutereš navodi da, na osnovu Povelje UN, svi međunarodni sporovi treba da se rješavaju mirnim sredstvima.
“U Ukrajini je poginulo najmanje 10.500 civila, a mnogo više ih je povrijeđeno; škole, bolnice i druga vitalna civilna infrastruktura su uništeni, nekoliko stotina gradova i sela nema struju tokom surove zime“, saopštio je Gutereš.
Objašnjava da je nekoliko miliona ljudi protjerano iz svojih domova, a da rat takođe šteti narodu Rusije – da hiljade mladih Rusa strada na linijama fronta.
Ambasadorka i stalna predstavnica SAD-a pri UN Linda Tomas-Grinfild je na sjednici rekla da je rat, koji traje već dvije godine, pogoršava globalnu situaciju, da je doveo do nesigurnog snabdijevanja hranom i energijom i naneo neprocjenjivu štetu životnoj sredini.
Pozvala je na veću podršku Ukrajini, kako bi se toj zemlji pomoglo da se bori, kako je navela, za pravedan i trajni mir, zasnovan na osnovnim principima Povelje UN.
Ruski ambasador i stalni predstavnik u UN Vasilij Nebenzja je na sjednici rekao da će sukob duže traje, biti manje povoljan za Ukrajinu.
Nebenzja tvrdi da se rat u Ukrajini proizvodi zbog kontinuirane podrške Zapadu Kijevu.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba saopštio je na sjednici da je Rusija sinonim za agresiju, ratne zločine i varvarstvo.
Tvrdi da Rusija u SB UN zauzima mjesto Sovjetskog Saveza koji više ne postoji i da zato nema zakonsko pravo da bude prisutna u SB UN.
Ambasador i stalni predstavnik Kine pri UN Džang Jun je istakao da međunarodna zajednica treba da aktivno traga za razumnim rešenjem za sukob u Ukrajini kako bi osigurala trajni mir.
Džang kaže da napori treba da se fokusiraju na političko rješenje, zaustavljanje neprijateljstava i pokretanje direktnih pregovora Rusije i Ukrajine i vraćanje mira.
Navodi da Kina se protivi sankcijama koje su uvele SAD i Velika Britanija, koristeći, “pitanje Ukrajine kao izgovor”.
Britanski šef diplomatije Dejvid Kameron rekao je da svi moraju da se suprotstave predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, ne samo iz simpatija prema Ukrajini, već zato što su “njegovi (Putinovi) postupci u Ukrajini opasni za sve ostale”.
Francuski ministar spoljnih poslova Stefan Sežurne rekao je na sjednici da Rusija dvije godine vodi, kako je naveo, “nepravedan, neopravdan i protivzakonit agresorski rat”.
Ukrajinski napad dronovima na rusku čeličanu
Ukrajina je dronovima napala čeličanu koja pripada ruskoj fabrici čelika “Novolipeck čelik PAO”(NLMK), rekao je ukrajinski izvor Rojtersu.
Navodi se da je zajednička operacija ukrajinske vojno obavještajne agencije i bezbjednosne službe izazvala veliki požar u fabrici i da je osoblje evakuisano.
“Sirovine iz ovog preduzeća koriste se za proizvodnju ruskih projektila, artiljerije, dronova što je legitiman cilj Ukrajine“, kaže izvor, neprecizirajući lokaciju fabrike.
U Moskvi bez posebnog obilježavanja dvogodišnjice rata
U Moskvi nema posebnog obilježavanja dvogodišnjice rata u Ukrajini, ali u ruskim medijima dominiraju izvještaji sa ukrajinskog fronta, javlja reporter RTS-a.
Glavna vijest je da su oboreni ukrajinski dronovi iznad Kurske i Belgorodske oblasti.
Nije bilo ni posebnog obraćanja zvaničnika povodom dvogodišnjice rata, međutim prethodih dana se čulo od ruskih državnika da se ne odustaje od ciljeva – “denacifikacija, demilitarizacija Ukrajine i zaštita ruskog stanovništva, prije svega u oblasti Donbasa”.
Jutros je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu obišao sjeverni vojni okrug i tom prilikom mu je predat izvještaj o “neprijateljskim dejstvima”.
Ukrajinci drugu godišnjicu rata obilježavaju komemoracijama
Ukrajinci drugu godišnjicu rata obilježavaju komemoracijama, a u Kijevu su danas četiri zapadna lidera, javlja reporter RTS-a.
U Kijevu su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Džastin Trido i predsednik vlade Belgije Aleksander de Kro.
Borelj: Ruska agresija na Ukrajinu promijenila istoriju Evrope, ali neće geografiju
EU je na strani Kijeva od početka sukoba, kaže visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj povodom dvogodišnjice rata u Ukrajini.
“Obilježavamo dvije godine od brutalne agresije Rusije na Ukrajinu. EU je bila na strani ukrajinskog naroda od tog tragičnog jutra koje je promijenilo istoriju Evrope, ali neće ponovo na silu promijeniti njenu geografiju”, napisao je Borelj danas na Iks-u.
Zapadni lideri danas u Kijevu povodom godišnjice rata
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen doputovala je danas u Kijev, povodom obilježavanja dvogodišnjice ruske agresije na Ukrajinu, a u tu zemlju stigli su i italijanska premijerka Đorđa Meloni, premijer Belgije Aleksandar De Kro i i kanadski premijer Džastin Trudo.
Lajen je u objavi na X platformi napisala da Evropska unija čvrsto stoji uz Ukrajinu, dok, kako je navela, ta zemlja ne bude konačno slobodna.
“U Kijevu na obilježavanju dvogodišnjice rata Rusije protiv Ukrajine. I u čast izuzetnog otpora ukrajinskog naroda. Više nego ikad, čvrsto stojimo uz Ukrajinu. Finansijski, ekonomski, vojno, moralno. Dok zemlja ne bude konačno slobodna”, navela je Fon der Lajen.
Ukrajina: Uništene dvije rakete Ks-59
Ukrajina je uništila dvije rakete Kh-59, ali je promašila ruske Iskandere tokom vazdušnog napada u noći 24. februara, saopštilo je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo.
“Kao rezultat borbenih dejstava, u Kirovogradskoj, Odeskoj i Nikolajevskoj oblasti uništene su dvije vođene avionske rakete Ks-59 i 12 dronova tipa šahed“, saopštile su Oružane snage Ukrajine.
Rat počeo prije dvije godine
U ranim časovima 24. februara 2022. godine rat je počeo vazdušnim udarima i pokretima ruskih trupa sa sjevera iz pravca Bjelorusije.
Desetine raketnih napada ciljali su široki prostor Ukrajine, čak i krajnji zapad zemlje, poput grada Lavova.
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao je da tada da je cilj “specijalne vojne operacije” demilitarizacija, denacifikacija i teritorijalno prekomponovanje Ukrajine, ali dvije godine kasnije nijedan nije ispunjen.
Sa druge strane, Volodimir Zelenski želi Ukrajinu u granicama iz 1991. godine.
Dinamiku rata umnogome je odredio neuspjeh ruske ofanzive na Kijev u prvim nedjeljama rata.
Ukrajinske snage su uz pomoć ogromne finansijske i vojne pomoći Zapada, naročito SAD uspjele da se konsoliduju, a većih promjena na frontu nije bilo od kraja 2022. godine.
Rusija je proglasila aneksiju regiona jugoistočne Ukrajine, Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona a u potpunosti ne kontroliše nijednu od tih oblasti. U rukama ruske vojske nalazi se oko 20 odsto ukrajinske teritorije.
U međuvremenu, mnoge zapadne kompanije povukle su se sa ruskog tržišta. Evropska unija u petak je uvela 13. paket sankcija koji obuhvata oko 200 osoba i ruskih kompanija dok se novi američki embargo tiče 500 pojedinaca i firmi.
Nedavno su se poslije dugotrajnih borbi ukrajinski vojnici povukli iz Avdejevke, naselja kod Donjecka, zbog nedostatka artiljerijske municije. Kijev nestrpljivo iščekuje da Predstavnički dom Kongresa SAD izglasa novi paket prekopotrebne pomoći.
Moskva tvrdi da su ruske trupe napravile pomak zapadno od Avdejevke, dok Kijev kaže da su moskovske snage pokušale proboj kod Marjinke.
Kijev se hvali da je oborio još jedan “ruski avaks”, izviđački avion, A-50, iznad Azovskog mora.