Piše: Petar STOŠIĆ (Index.hr)
“Jutros branimo našu državu sami. Baš kao i juče, najmoćnije države svijeta gledaju izdaleka”, poručio je u petak Volodimir Zelenskij, predsjednik jedne evropske države koja bi mogla nestati s karte svijeta pod naletom ruskih tenkova i kišom njihovih projektila, obraćajući se očajnim Ukrajincima i neodlučnom, ako već ne ravnodušnom svijetu.
“Trebam municiju, a ne prevoz”, rekao je, po pisanju medija, na ponudu SAD-a da ga se evakuiše iz zemlje. Stojeći preksinoć s članovima državnog vrha u centru Kijeva, i dodao: “Kada nas napadnete, vidjećete naša lica. Ne naša leđa. Svi smo ovdje.”
Iako je ruski “blitzkrieg” počeo prije manje od 72 sata, situacija na ratištu odvija se tako munjevito da ne znamo hoće li legalne, demokratski izabrane vlasti ove punopravne članice Ujedinjenih nacija do sjutra biti srušene, a Zelenskij zarobljen ili ubijen. Američki zvaničnici iznijeli su juče mračnu procjenu da će Kijev pasti za 96 sati, a ostatak zemlje nedugo nakon toga.
Prema procjeni ukrajinskih tajnih službi, plan ruske vojske je uz pomoć specijalnih snaga i već infiltriranih sabotera izazvati haos u glavnom gradu Kijevu, koji je od jutros pod silovitim napadom iz zraka i s tla, u tom haosu osvojiti zgrade vlade i parlamenta i zarobiti ili likvidirati čitav državni vrh i postaviti novu marionetsku vlast koja će kapitulirati.
Zelenskij, komičar koji je postao predsjednik, ne zna hoće li ga Putinovi krvnici sjutra ubiti
To se podudara s američkom procjenom od prije neki dan – da su ruske snage već pripremile popis meta za likvidaciju prilikom okupacije zemlje.
Zelenskij je, kažu evropske diplomate, zatekao lidere Evropske unije, kojima se preksinoć javio videovezom s nepoznate lokacije, u Kijevu upozorenjem da je “ovo možda posljednji put da me vidite živog”.
“Prema našim informacijama, neprijatelj me označio kao metu broj 1, moju porodicu kao metu broj 2. Oni žele politički uništiti Ukrajinu uništavanjem šefa države. Imamo informacije da su neprijateljske diverzantske skupine ušle u Kijev”, objasnio je pak u obraćanju javnosti.
Uprkos tome, ovaj bivši komičar koji najavio je da će ostati u glavnom gradu, prkoseći na zaista herojski način onome što je ruski diktator i osvjedočeni ratni zločinac Vladimir Putin (agresija je, podsjetimo, ratni zločin) nazvao vojnom operacijom za “demilitarizaciju i denacifikaciju” Ukrajine.
U Putinovom svijetu, Ukrajina je vještačka komunistička tvorevina i zapadna kolonija pod nacističkom huntom koja nemjerljivo snažnijoj susjedi, nuklearnoj velesili, predstavlja egzistencijalnu prijetnju. Činjenica da je Zelenskij jevrejskog porijekla i da su mu članovi porodice stradali u Holokaustu samo je jedna od onih koje čine ovaj narativ potpuno grotesknim.
Svijet je i 1991. stajao sa strane
Putin je svejedno uporedio Ukrajinu s nacističkom Njemačkom čija je invazija na Sovjetski Savez 1941. odnijela desetine miliona života, potpuno slijep ili neosjetljiv na ironiju da je on taj kojeg se opravdano može upoređivati s Adolfom Hitlerom i njegovom invazijom na nemjerljivo slabiju Poljsku koja je bila prvi čin u najkrvavijoj orgiji u kojoj je čovječanstvo ikad učestvovalo. Ako ništa drugo, i jedan i drugi su lažima i paranoičnim mitovima utabali put kojim su onda tenkovi i artiljerija lakše prošli.
“Samo da rata ne bude”, zapjevao je 1987. pokojni Đorđe Balašević, četiri godine prije nego što je rat došao u naš kraj. Donio nam ga je bivši komunista koji je tih godina doživio metamorfozu u okorjelog nacionaliste i sprovoditelja “vjekovnog” projekta pod krilaticom “svi Srbi u jednoj državi”, garantujući svojim sunarodnjacima da “niko ne sme da ih bije” i podstičući ih da proglašavaju ilegalne paradržave.
Rat se, dakle, i ovdje predosjećao i nazirao godinama prije nego što je do njega došlo, a mjesecima ranije je manje-više svima bilo potpuno jasno da dolazi. Ideolozi etnički čiste države i šire granice pomoću tenkovskih gusjenica; dobili su rat koji su htjeli, a s vremenom je tom ideologijom zaražena i druga strana.
Svijet je gledao sa strane, neodlučan braniti Jugoslaviju ili države koje se od nje žele odcijepiti, a jedina intervencija za koju se do 1995. odlučio bili su embargo na uvoz oružja i, sa zakašnjenjem, sankcije i beskorisne mirovne snage. Hrvatska, Slovenija i Bosna i Hercegovina morale su izboriti svoju nezavisnost same.
Ovaj se rat jasno vidio mjesecima
No rat u Ukrajini nije se samo predosjećao. On se barem posljednjih mjeseci vrlo jasno predviđao. Radile su to i ukrajinske i američke i evropske obavještajne službe, vladini zvaničnici i mediji prenosili, izazivajući podsmijeh i porugu velikog dijela javnosti koji je ionako na istorijskom vrhuncu, nakon neopravdanih ili katastrofalno sprovedenih vojnih intervencija SAD-a, kulturnog rata koji bjesni na Zapadu i pandemije koja je dodatno produbila paranoično nepovjerenje prema ičemu što dolazi od establišmenta i “srednjostrujaških” izvora.
“Naša je zabrinutost da bi Rusija mogla napraviti ozbiljnu grešku pokušavajući ponoviti ono što je preduzela još 2014. kada je skupila snage duž granice, prešla na suverenu ukrajinsku teritoriju i učinila to lažno tvrdeći da je bila isprovocirana”, upozorio je američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken još u novembru. Bio je u pravu, osim što još ne znamo hoće li se to pokazati kao kobna greška za Putinov režim.
Ukrajinske vojno-obavještajne službe krajem tog mjeseca su pustile svoje procjene, odnosno scenarije moguće ruske invazije, uz detaljnu kartu njenih pravaca. Nakon toga svoje su prognoze iznijele i američke obavještajne službe. Njihova saznanja o ruskim planovima za ofenzivu koja bi bila izvršena na više frontova, s oko 175.000 vojnika u oko stotinu taktičkih bataljunskih skupina, početkom 2022., pokazala su se impresivno precizna.
“Ne znamo tačno kako će se stvari odvijati. Ali evo što svijet može očekivati. Prvo, Rusija planira stvoriti izgovor za napad… Ne znamo tačno kako. To bi mogao biti izmišljeni takozvani teroristički bombaški napad unutar Rusije. Izmišljeno otkriće masovne grobnice, inscenirani napad dronom na civile ili lažni, a možda čak i pravi napad hemijskim oružjem”, rekao je opet Blinken prije nedjelju dana na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a.
Ostatak teksta čitajte ovdje.