Četvrtak, 20 Juna, 2024
Rubrika:

Stoltenberg: Vrijeme je da dozvolimo Ukrajini da gađa i ciljeve u Rusiji zapadnim oružjem

Na neformalnom sastanku, šefovi diplomatija 32 članice NATO nastojaće večeras i sjutra da usklade stavove i da pronađu konsenzus za odluke u tri oblasti na samitu alijanse u julu u Vašigtonu

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je u Pragu da je vrijeme da članice alijanse dozvole Ukrajini da oružjem koje su joj poslale gađa i ciljeve u Rusiji.

Po dolasku u Prag, gdje će danas i sutra biti održan sastanak ministara spoljnih poslova članica NATO, Stoltenberg je rekao da Ukrajina, kao napadnuta zemlja, ima pravo da se brani na taj način po međunarodnom pravu i Povelji UN.

„Neke članice NATO-a su uvele restrikcije za isporučeno oružje, neke nisu, i to su nacionalne odluke. Ali, budući da je rat evoluirao i da se sada vodi gotovo na granici, kod Harkova, vjerujem da je vrijeme da se ukinu te restrikcije“, kazao je Stoltenberg.

Dodao je da bi ukidanje embarga Ukrajini, na gađanje ciljeva u Rusiji zapadnim oružjem, bilo samo odraz promjene karaktera rata.

„Imajmo na umu da je o tom ratu odlučila Moskva i da Ukrajina, u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN, ima pravo da gađa i vojne ciljeve van Ukrajine“, kazao je Stoltenberg.

Na neformalnom sastanku, šefovi diplomatija 32 članice NATO nastojaće večeras i sjutra da usklade stavove i da pronađu konsenzus za odluke u tri oblasti na samitu alijanse u julu u Vašigtonu.

„Najurgentnija oblast je Ukrajina. Članice NATO su joj pružile pomoć bez presedana i mislim da je (predsjednik Rusije Vladimir) Putin potcijenio hrabrost i riješenost Ukrajinaca da se bore. Potcijenio je i saveznike i naše obećanje da pomažemo Ukrajini“, rekao je Stoltenberg.

Čelnik NATO je, međutim, upozorio da to nije dovoljno, jer isporuke Ukrajini kasne ili postoje pauze u odobravanju pomoći i dodao da zato predlaže da se alijansa više angažuje u koordiniranju te pomoći.

„Predložio sam i mehanizam finansiranja, da pomoć bude što transparentnija, a za Ukrajince predvidljiva, da znaju šta će dobiti. To šalje vrlo važnu poruku Moskvi da smo tu na duge staze“, kazao je Stoltenberg.

Prema njegovim rečima, na samitu u Vašingtonu biće i partneri NATO-iz oblasti Pacifika, jer su „najbolji prijatelji“ Moskve u ratu protiv Ukrajine Iran, koji isporučuje dronove, Sjeverna Koreja, koja snabdijeva Rusiju municijom, i Kina, koja pomaže ruskoj vojnoj industriji isporukama elektronskih komponenti.

„Rusija ne bi mogla da vodi rat protiv Ukrajine da nema Kine“, dodao je Stoltenberg.

Jedna od tri glavne teme na samitu u Vašigtnonu, kao i na ministarskom sastanku u Pragu, jeste kolektivna odbrana, za koju je NATO godinama smanjivao izdatke u korist inostranih misija u Aziji ili na Balkanu, ali ju je u žižu interesovanja vratila ruska aneksija Krima 2014. godine.

„Udvostručili smo borbene grupe, povećali gotovost. Velika transformacija NATO-a mora da se nastavi zbog agresije Rusije. Saveznici moraju da investiraju više. U izvještaju iz februara, 18 od 32 članice izdvajale su dva odsto BDP-a i više za odbranu. To je najbolji način da pokažemo da jačamo kolektivnu odbranu“, rekao je Stoltenberg.

IzvorN1

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve