Subota, 18 Maja, 2024
Rubrika:

Putinove nove špijunske mreže u Evropi

Evropske zemlje protjerale su gotovo 500 ruskih špijuna. Sada međutim postoje naznake da je Rusija promijenila taktiku i da se oslanja, između ostalog, na modernu tehnologiju. I na ''putujuće agente''.

Na krovu je nekoliko običnih i nekoliko satelitskih antena, s tim da dio njih očigledno nije više u funkciji. To što se može vidjeti na krovu generalnog konzulata Ruske Federacije u Bonu djeluje prilično istrošeno. Utisak, međutim, vara: strukture na krovovima tog kompleksa zgrada ne otkrivaju šta se iza njih krije, a mogle bi da budu veoma važne za Rusiju. Kako navode njemački javni servisi WDR i NDR, i list „Zidojče cajtung“, pozivajući se pritom na izvore iz bezbjednosnih krugova, iza toga se krije najsavremenija komunikaciona i špijunska tehnologija, prenosi DW.

Isti izvori navode da su ti sveobuhvatno instalirani objekti važan razlog zašto se rusko rukovodstvo još drži lokacije u Bonu. Nakon što je Rusija 2023. godine ograničila ukupno njemačko predstavništvo u Njemačkoj na 350 ljudi – u šta spadaju diplomate, nastavnici, zaposleni u raznim fondacijama – njemačka vlada naredila je zatvaranje konzulata. Putinov režim odlučio je da zadrži samo ambasadu u Berlinu i generalni konzulat u Bonu. To ima posljedice po konzularni rad. Ali i po špijunažu.

Prema informacijama njemačkih novinara, rad ruskih tajnih službi se od početka agresije na Ukrajinu promijenio. Proterivanje desetina špijuna koji su bili akreditovani kao diplomate, zadalo je udarac Moskvi. Ali, kako je pokazalo istraživanje novinara sprovedeno u bezbjednosnim krugovima, Rusija je promijenila taktiku.

Koncentracija na preostalo osoblje?

Prema istraživanju, oko 20 špijuna i dalje je akreditovano kao diplomatsko osoblje u Njemačkoj. To, međutim, više nije dovoljno za izvođenje složenih operacija, između ostalog i zato što njemačke službe bezbjednosti vjeruju da veoma dobro prate to preostalo osoblje.

Špijuni prerušeni u diplomate uvijek su bili u centru interesovanja njemačkog Ureda za zaštitu ustavnog poretka. Njihov diplomatski status ih štiti od krivičnog progona i tradicionalno se koriste za vrbovanje izvora za dobijanje informacija. Njemačka kontraobavještajna služba procjenjuje da su do trećine ruskog diplomatskog osoblja zapravo – agenti.

Sve do ruskog napada na Ukrajinu, njemački političari izbjegavali su da preduzimaju oštrije mjere protiv ruskih špijuna. Trebalo je paziti da se krhki diplomatski odnosi ne dovedu u pitanje, jer se znalo da će Rusija, u slučaju da se njeno osoblje protjera, naknadno protjerati isto toliki broj njemačkog diplomatskog osoblja iz Rusije.

Međutim, ta diplomatska uzdržanost je nestala. Njemačka je u aprilu 2022. protjerala 40 ruskih diplomata, a sljedeće godine još 30 – uključujući očigledno i gotovo kompletno tehničko osoblje. Slično se dogodilo i u mnogim drugim zemljama Evropske unije.

Nakon protjerivanja gotovo 500 špijuna u posljednje dvije godine, nije ostalo mnogo od ruske špijunske mreže u Evropi koja je decenijama održavana u ambasadama i konzulatima.

Rusija pokušava da zamijeni protjerano osoblje u Evropi, recimo špijunima koji su prethodno bili raspoređeni u ambasadama u Africi. Holandska obavještajna služba nedavno je upozorila da se agenti s lažnim biografijama infiltriraju i to prerušeni u poslovne ljude.

Istovremeno, Rusija se oslanja na zemlje s prijateljskim vladama, poput Mađarske ili Srbije. Prema nekim informacijama, ruski špijuni sada su aktivniji u Turskoj, Dubaiju i Sjevernoj Africi.

Brutalniji pristup

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, Moskva je usvojila i „stroži pristup“ – tako to opisuje njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka. To znači da Kremlj uzima u obzir činjenicu da bi agenti mogli da budu i uhapšeni, pa su zato i operacije beskrupuloznije. U to spada, recimo, i nedavno objavljivanje presretnutog razgovora njemačkih generala o projektilima „Taurus“ što je imalo za cilj da se zapadne sile posvađaju.

Intenziviralo se i širenje lažnih vijesti kako bi se pokrenule široke kampanje dezinformisanja. U Poljskoj i Češkoj nedavno su otkrivene mreže za politički uticaj, a navodno su za te potrebe za novac vrbovani i neki političari – kako pokazuje skandal oko političara Alternative za Njemačku Petra Bistrona. Odbjegli Jan Marsalek, bivši visokopozicionirani menadžer njemačkih financijskih servisa koji se sumnjiči za finansijske malverzacije, navodno upravlja mrežom agenata širom Evrope.

Belgija se bori protiv špijunaže

Generalni konzulat Rusije u Bonu očigledno igra važnu ulogu za rusku špijunažu: veliki dio njemačkog Ministarstva odbrane i dalje se nalazi u tom gradu, bivšoj njemačkoj prijestonici. Tu djeluju i mnoge međunarodne organizacije čiji rad interesuje Moskvu. Istovremeno, rusko osoblje iz Bona može brzo da otputuje u susjedne zemlje, na primjer u Francusku, Holandiju, Luksemburg ili Belgiju.

Brisel, kao sjedište Evropske unije i NATO, ruskom rukovodstvu je posebno važan za prikupljanje informacija. Ali, Belgija je u posljednje vrijeme u dobroj mjeri pojačala kontraobavještajne aktivnosti na domaćem terenu. Zbog toga za Moskvu Bon igra važnu ulogu, jer agenti koji su tamo stacionirani, nisu nužno na radaru službi susjedne Belgije.

Opasnost iz Austrije

Agenti iz Bona mogu slobodnije da se kreću i da kontaktiraju potencijalne izvore informacija. Ono što je posebno važno jeste da njihova djelatnost u slučaju otkrivanja u inostranstvu ne bi automatski dovela do diplomatskih problema, jer teoretski nisu akreditovani kao osoblje ambasade u zemlji u kojoj djeluju. Tzv. „putujući agenti“ tako koriste neku vrstu međunarodne rupe u zakonu.

Negovanje izvora informacija u inostranstvu očigledno je postalo još važnije za Rusiju – uključujući i špijunske aktivnosti u Njemačkoj. Bezbjednosni krugovi navode da bi posebnu ulogu u operacijama u Njemačkoj moglo da ima i diplomatsko osoblje akreditovano u Austriji. Vlada u Beču, naime, nije se pridružila opsežnim protjerivanjima osoblja ambasada. Do sada je samo osam špijuna moralo da napusti Austriju, iako se prjocenjuje da u Beču djeluje i do 100 ruskih agenata koji su akreditovani kao diplomate.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve