Utorak, 23 Aprila, 2024
Rubrika:

Putinov peti mandat: Novi izazovi za Rusiju i svijet

Iako je njegova pobjeda bila izvjesna, jer se nije suočio ni sa jednim kredibilnim rivalom, postoje zabrinutosti da će Putin svoj peti mandat započeti oštrijim odlukama u kojima će vjerovatno dominirati rat u Ukrajini i započeti nova ratna mobilizacija, pišu svjetski mediji

Nakon 24 godine provedene u Kremlju, Vladimir Putin je na izborima koji su okončani u nedjelju, 17. marta, osigurao dodatnih šest godina na mjestu predsjednika, postavši ruski lider sa najdužim stažom poslije Josifa Staljina, piše Radio Slobodna Evropa RSE.

Iako je njegova pobjeda bila izvjesna, jer se nije suočio ni sa jednim kredibilnim rivalom, postoje zabrinutosti da će Putin svoj peti mandat započeti oštrijim odlukama u kojima će vjerovatno dominirati rat u Ukrajini i započeti nova ratna mobilizacija, pišu svjetski mediji.

Više od pobjede

Pošto je njegova vlada učinila sve kako bi osigurala Putinovu pobjedu, samo glasanje na ruskim predsjedničkim izborima od 15. do 17. marta bilo je uglavnom formalnost, napisao je Wall Street Journal dodajući da je važniji bio obim njegove pobjede.

Putin, koji sada ima 71 godinu, nije želio samo da pobijedi već je pobjedom, ukazuju analitičari koji prate politiku Rusije, želio slobodne ruke u oživljavanju, kako kaže, ruskih konzervativnih pravoslavnih tradicija i, u konačnici, prevladavanja u Ukrajini i u njegovoj široj konfrontaciji sa Zapadom.

Putin je već u govorima i intervjuima nagovijestio neke od svojih planova, ističe list dodajući da je glavni među njima insistiranje na nastavku rata u Ukrajini jer podrška SAD-a Kijevu pokazuje znakove kolebanja.

Posmatrači predviđaju da bi ruski lider uskoro mogao pokrenuti još jedan talas hapšenja i pritvora kod kuće, nove zakone za gušenje neslaganja i povećanje poreza za bogate. Analitičari kažu da bi takođe moglo doći do novog talasa mobilizacije kako bi se ojačala rastuća prednost Rusije na bojnom polju u Ukrajini.

Putin bi se, ukazuje Wall Street Journal, mogao suočiti sa delikatnijim balansiranjem u održavanju ruske ekonomije koja se, uprkos zapadnim sankcijama, držala relativno dobro, zbog trgovine s Kinom i sa visokim cijenama nafte koji su pomogli da se politička i poslovna elita zemlje izolira od bilo kakvih stvarnih poteškoća.

Analitičari su rekli da će se on vjerovatno fokusirati na to da Rusi nastave da žive normalnim životom, a istovremeno najavljuje planove za trošenje milijardi dolara na borbu protiv siromaštva i obnovu većeg dijela zastarjele infrastrukture zemlje jer se sve veći dio ekonomije troši u rat.

Kako bi platio za to, Putin je predložio progresivniji sistem oporezivanja za koji su neki analitičari sugerisali da ima za cilj smirivanje siromašnijih Rusa koji podnose više žrtava, kako finansijski tako i zbog članova porodice koji se bore u ratu.

Mobilizacija i porezi

Iako su mnogi Rusi prije glasanja izrazili zabrinutost zbog mnoštva pitanja, najveći osjećaj nelagode postoji oko mogućnosti da bi bi ohrabreni Putin mogao iskoristiti izbornu pobjedu da započne novu ratnu mobilizaciju, piše The New York Times.

Čini se da je zabrinutost utemeljena na mogućnosti da će Putin iskoristiti svoju nesputanu moć da sprovede promjene koje je izbjegavao prije glasanja. Međutim, Denis Volkov, direktor Levada centra, jednog od rijetkih nezavisnih anketara u Rusiji, rekao je da tu zabrinutost i dalje osjeća uglavnom manjina Rusa koja se protivi vladi.

Volkov kaže da se većina Rusa, nakon početnog šoka invazije na Ukrajinu i mobilizacije koja je uslijedila sedam mjeseci kasnije, prilagodila novom svijetu. Veliki dio toga bio je rezultat vladinih napora da podigne moral osiguravajući da ekonomija zemlje ostane zdrava i ubrizgavanjem novca u svoj industrijski sektor.

Iako potencijalna mobilizacija ostaje najveći uzrok zabrinutosti, u Rusiji postoji i nelagoda oko finansija i ekonomije. Neki Rusi se brinu da bi rublja, koju je podržala vlada nakon pada prošle godine, mogla ponovo da oslabi, što će povećati troškove uvoza.

Preduzeća su zabrinuta da će vlada povećati poreze nakon glasanja. Putin je 13. marta rekao da će vlada izraditi nova poreska pravila za pojedince i privatna lica, a stručnjaci kažu da je to najvjerovatnije značilo povećanje poreza za obje grupe.

Jevgenij Nadoršin, glavni ekonomista konsultantske kompanije PF Capital u Moskvi, rekao je da su kompanije posebno zabrinute zbog povećanja poreza i većih troškova rada jer bi to “ugrozilo konkurentnost Rusije”. Nadorshin je takođe primijetio široko rasprostranjene glasine o još jednoj mobilizaciji trupa koja bi, ako se dogodi, mogla dodatno ograničiti tržište rada za preduzeća.

Testiranje odlučnosti NATO-a

Glasanje okončano u nedjelju omogućava Putinu da ostane na funkciji do 2030. godine, dajući mu pune tri decenije vođenja Rusije kao predsjednik ili premijer. Težina tog dugog staža i temeljno potiskivanje efektivnih glasova domaće opozicije daje Putinu veoma snažnu – i možda neobuzdanu – ruku, ocjenjuje The Associated Press.

Ta pozicija je potkrijepljena iznenađujućom otpornošću ruske ekonomije uprkos zapadnim sankcijama, ističe AP dodajući da je Putin takođe ojačan postepenim, ali dosljednim napredovanjem Moskve na bojnom polju posljednjih mjeseci, slabljenjem podrške vojnoj pomoći Kijevu iz Sjedinjenih Država i rastućim skepticizmom u nekim zapadnim zemljama prema progresivnijim društvenim stavovima koji odražavaju Putinovo nastojanje za “tradicionalnim vrijednostima”.

Dok podrška Ukrajini zaostaje u Washingtonu, francuski predsjednik Emmanuel Macron i poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski nedavno su rekli da je slanje trupa da podrže Kijev barem hipotetička mogućnost. Imajući te izjave na umu, ukazuje AP, Putin bi mogao biti motivisan da testira odlučnost NATO-a.

Alexandra Vacroux, izvršna direktorica Centra za ruske i euroazijske studije na Univerzitetu Harvard, tvrdi da će Rusija u roku od nekoliko godina pokušati da procijeni posvećenost NATO-a Članu 5, zajedničkoj odbrambenoj garanciji alijanse prema kojoj se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Na ruskom unutrašnjem frontu, naglasio je The Associated Press, represivnije mjere mogle bi doći u novom Putinovom mandatu, iako su pristalice opozicije i nezavisni mediji već uplašeni ili ućutkani.

Rusija je prošle godine zabranila takozvani “LGBTQ+ pokret” proglasivši ga ekstremističkim u, kako su zvaničnici rekli, borbi za tradicionalne vrijednosti poput onih koje zastupa Ruska pravoslavna crkva suočena sa zapadnim uticajem. Sudovi su takođe zabranili promjenu spola.

Ben Noble, vanredni profesor ruske politike na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je da vjeruje da bi LGBTQ+ zajednica mogla biti suočena sa daljnjom represijom u novom Putinovom mandatu. U oku Kremlja, oni se “mogu smatrati uvozom sa dekadentnog Zapada”, rekao je.

‘Ukradeno’ pravo naroda

U osvrtu na ruske izbore list The Observer ističe da Putin, nesiguran i slab, žudi za legitimitetom koji mu se daje glasanjem, ali se gnuša neizvjesnosti slobodnog demokratskog procesa.

Tokom skoro četvrt vijeka, napisao je nedjeljnik, Putin je kreirao cijeli sistem ruske vlasti prema svojoj volji. On je kooptirao, kompromitovao ili izopštio elitu koja je dobila novac. Pretvorio je državu u svoj lični feud i pronevjerio u nepristojnim razmjerima.

Putin tvrdi da sluša zabrinutosti ljudi, kao u maratonskim telefonskim razgovorima i skupovima, ali čuje samo ono što želi da čuje: pozitivnu afirmaciju svog sveznanja. Slab čovjek igra snažnog, jaše golih grudi po Sibiru i ubija rivale s podsmjehom i smiješkom, napisali su u komentaru urednici Observera.

Putinizam djeluje kroz strah i korupciju, potpomognut eksploatatorskim patriotizmom. Aleksej Navaljni, njegov najistaknutiji kritičar, ubijen je zato što je razotkrio takve zloupotrebe. Ismijavao je nesigurnog Putina i natjerao ga da se osjeća malim, kada očajnički treba da se osjeća sjajno.

Ova parodija na izbore će, prema ocjeni Observera, ostati upamćena, ako uopšte, po cinično metodičnom načinu na koji su Putin i njegovi saradnici ukrali pravo naroda da slobodno bira ruskog lidera.

Ukrajina na raskrsnici

S druge strane, londonski The Sunday Times naglašava da se prava priča ne odvija u smiješnoj parodiji na demokratiju Rusije, već u nevolji ukrajinskih građana, koji su svakodnevno izloženi bombardovanju ruske ratne mašinerije koju Putin i dalje opisuje kao svoju specijalnu vojnu operaciju, dok svi znaju da je to brutalna invazija.

Zahtjevi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za dodatnom vojnom opremom i podrškom sa Zapada ponekad su bili u opasnosti da zvuče kao pokvarena ploča, ali su sada važniji nego ikad, napisao je Times.

Rusija posvećuje ogroman dio svojih nacionalnih resursa procesuiranju ovog rata, povećavajući potrošnju na odbranu za 70 odsto ove godine i povećavajući plate oružanim snagama kako bi obuzdala nezadovoljstvo.

Rat je na raskrsnici, ocjenjuje list uz naglasak da Zapad, koji se s pravom bacio na svoju sudbinu sa Ukrajinom protiv neopravdane ruske agresije, ne može dozvoliti Putinu pobjedu, niti nagodbu u kojoj agresor trajno osvaja teritoriju.

Od vitalnog je značaja da, uz dodatnu zapadnu podršku, Ukrajini ne bude dozvoljeno da izgubi, napisao je Times.

IzvorRSE

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve