„Želim da ti se zahvalim, prijatelju, za ono što si učinio“, rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u Kremlju prije oko četiri godine.
Njegove riječi uslijedile su nakon što je Moskva prenijela u Tel Aviv posmrtne ostatke Zakarija Baumela, izraelskog vojnika koji je nestao u akciji od 1982. kada je izbio prvi izraelsko-libanski rat.
Netanjahu nije izrazio ništa osim zahvalnosti Putinu, iako su se ruski vojnici koji su otkrili Baumelove ostatke borili za sirijskog predsjednika Bašara el Asada, jednog od najbližih saveznika Irana, piše Al Jazeera English.
Ali sada, dok rat ponovo bijesni na Bliskom istoku, Netanjahu možda osjeća da mu je „dragi prijatelj“ zabo nož u leđa.
Putin je ćutao o sukobu tri dana, ne izražavajući saučešće Tel Avivu i uzdržavajući se od pozivanja Netanjahua – iako je prijavljeno da su najmanje četiri ruska državljanina ubijena, a šestorica nestalo.
U međuvremenu, stav Rusije ove nedjelje je spriječio da Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija postigne jednoglasnost neophodnu za osudu Hamasa.
Konačno, u utorak, Putin je prekinuo ćutanje – samo da bi osudio „katastrofalne“ smrti civila i osudio korake Vašingtona u mirovnom rješenju na Bliskom istoku.
„Ovo je živopisan primjer neuspjeha bliskoistočne politike Sjedinjenih Država i pokušaj monopolizuje mirovnog rješenja“, rekao je on tokom televizijskog sastanka sa iračkim premijerom Muhamedom Šiom al-Sudanijem.
„Ali, nažalost, SAD nisu bile zabrinute zbog traženja kompromisa za obje strane i, obrnuto, promovisale su sopstvene koncepcije o tome kako to treba da se uradi, i vršile pritisak na obje strane“, rekao je on.
Moskva je takođe odbila da navede Hamas kao „terorističku“ organizaciju nakon sličnih koraka koje su preduzele Francuska i Evropska unija ranije ove nedjelje.
Održavamo kontakt sa obje strane u sukobu“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u srijedu.
„Naravno, Rusija nastavlja da analizira situaciju i zadržava svoju poziciju nacije koja ima potencijal da učestvuje u procesu posrednika“.
Analitičari kažu da bi tekući sukob između Izraelaca i Hamasa – kao i veći rat u regionu – mogao biti od koristi Moskvi i njenim saveznicima.
„Ruski odgovor na teroristički napad dovoljno govori o Putinovim stvarnim simpatijama, a oni nisu proizraelski“, rekao je Nikolaj Mitrohin sa njemačkog Univerziteta u Bremenu za Al Džaziru.
Rusija je ključni igrač u neformalnoj antizapadnoj koaliciji koja uključuje Iran, Sjevernu Koreju i Kinu – i dugo je pokušavala da „ljulja zapadni čamac“, rekao je on.„Za Putina je veoma korisno da skrene pažnju i međunarodnu pomoć, uglavnom američku, od Ukrajine, čega se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskreno plaši“, rekao je Mitrohin.
Zelenski je u ponedjeljak rekao da je Rusija „zainteresovana da izazove rat na Bliskom istoku kako bi novi izvor bola i patnje mogao da potkopa svjetsko jedinstvo, poveća razdor i protivrječnosti i tako pomogne Rusiji da uništi slobodu u Evropi“.
„Vidimo kako ruske propagandiste likuju“, rekao je on u video obraćanju.
„Vidimo kako iranski prijatelji Moskve otvoreno podržavaju one koji su napali Izrael. A sve ovo je mnogo veća prijetnja nego što svijet trenutno percipira. Prošli svjetski ratovi počeli su lokalnim agresijama“.
Sukob na Bliskom istoku mogao bi da odloži rješenje u Ukrajini – i da zamrzne ključne ekonomske veze unutar Evroazije, rekao je ekspert iz Kijeva.
„Pažnja i resursi zapadnih saveznika bili bi raspršeni“, rekao je Vjačeslav Lihačov za Al Džaziru.
„Ali, što je najvažnije, perspektiva stabilizacije u makro-regionu bi bila strateški osujećena. Sada odloženi mirovni sporazum između Saudijske Arabije i Izraela mogao je da pomogne uspostavljanju transportnog čvorišta između Indije, Bliskog istoka i Evrope, rekao je on.
Čvorište je moglo da pokrene bližu makroekonomsku integraciju u Evroaziji – nešto što je u suprotnosti sa interesima Moskve i Pekinga, rekao je on.
„To nije korisno za Kinu, nije korisno za Rusiju“, rekao je Lihačov
Rusija i Hamas
Uprkos široko rasprostranjenim spekulacijama, nisu se pojavili nikakvi dokazi o direktnoj umiješanosti Moskve u Hamasov napad na Izrael.
Ali u Putinovom je interesu da se novi sukob proširi po cijelom Bliskom istoku, odvlačeći pažnju Zapada i podrivajući pomoć Ukrajini, rekao je londonski stručnjak za Evroaziju.
„Putinova kalkulacija je da izazove eskalaciju sukoba, da ga geografski proširi i da uključi celokupno arapsko stanovništvo Bliskog istoka“, rekao je za Al Džaziru Ališer Ilhamov, direktor Central Asia Due Diligence, organizacije civilnog društva. A nema izgubljene ljubavi ni između Putina i Hamasa.
„Hamas je za njega samo dio igre, alat, baš kao i za druge regionalne igrače“, rekao je za Al Džaziru Sergej Bizjukin, odbjegli ruski opozicioni aktivista.
Osim što će odvratiti svijet od Ukrajine, takav rat može dovesti do vrtoglavog porasta cijena nafte i gasa – obezbjeđujući Moskvi milijarde dolara dodatnog prihoda.
Putin je u utorak ponovio višedecenijski poziv Moskve na nezavisnost Palestine – rekavši da je to jedini način da se riješi sukob.
A neki Izraelci su nepokolebljivi da je Putinovo prijateljstvo sa Netanjahuom bilo cinično i licemjerno.
„Antisemitizam je bio način života u KGB-u kada mu se Putin pridružio“ u Lenjingradu 1980-ih, sada Sankt Peterburgu, rekao je za Al Džaziru Eduard Kaufman, 31-godišnji stanovnik Haife ruskih korena. „Bacio je Bibija (Netanijahua) pod autobus i nikada se nije osvrnuo“.
Istorija odnosa Rusije sa Izraelom je komplikovana.
Veze Moskve sa Sirijom, bliskom saveznicom najvećeg neprijatelja Izraela, Iranom, kao i ruska podrška palestinskoj stvari datiraju još iz sovjetske ere. Komunistička Moskva je podržala ljevičarske, socijalističke frakcije u palestinskim političkim krugovima, obučila stotine palestinskih boraca i naoružala Egipat prije Oktobarskog rata 1973.
Takođe je razvio bliske veze sa Hamasom i poželio dobrodošlicu svojim liderima u Moskvi otkako je oružani pokret došao na vlast u Pojasu Gaze 2007.
Ali pošto je više od milion bivših sovjetskih Jevreja emigriralo u Izrael nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. što je promijenilo demografiju i izborne preferencije nacije, svaki veliki izraelski političar pokušao je da njeguje veze sa Moskvom.
Niko nije uspio u ovoj kultivaciji više od Netanjahua, čiji je lični odnos sa Putinom više puta nazvan „čudnom ljubavnom aferom“.
U Moskvu je putovao desetak puta, a tokom jedne posjete pratio je Putina na baletskoj predstavi u Boljšoj teatru.
On je branio svoju vezu, rekavši da je to spriječilo rat između Moskve i Tel Aviva zbog sukoba interesa nacija i borbenih aviona oko Sirije.
„Ne bih to nazvao ljubavnom vezom. Ja bih to nazvao pitanjem interesa“, rekao je izraelski lider za CNN u oktobru 2022.
Veze nisu narušene čak ni ruskim ratom punog obima u Ukrajini i nizom antiizraelskih koraka koje je Moskva preduzela.
Moskva je posljednjih godina zaprijetila da će zatvoriti ruski ogranak Jevrejske agencije, nevladine organizacije koja je omogućila emigraciju u Izrael, i optužila izraelskog ambasadora u Ukrajini da „izbjeljuje nacizam“.A Kremlj je nastavio da ponavlja svoju staru i nedokazanu mantru o „neonacističkoj hunti“ u Kijevu na čelu sa Zelenskim, iako je on etnički Jevrejin čiji je đed izgubio porodicu u holokaustu.
Za Zelenskog i nekoliko drugih ukrajinskih zvaničnika, slika je jasna.
„Sigurni smo da Rusija podržava, na ovaj ili onaj način, operacije Hamasa“, rekao je on ove nedelje za televizijski kanal France 2 bez pružanja dokaza.
„Rusija zaista pokušava da sprovede destabilizujuće akcije širom svijeta“, kazao je Zelenski.