Subota, 25 Maja, 2024
Rubrika:

Pomoću sunca i vjetra proizvedeno rekordnih 12 odsto struje na globalnom nivou

Autori izvještaja ocjenjuju da će od ove godine energija sunca i vjetra ''gurnuti svijet'' u novu eru pada proizvodnje iz fosilnih goriva, a time i smanjenja emisija u energetskom sektoru

Električna energija dobijena pomoću energije sunca i vjetra je 2022. godine dostigla rekordnih 12 odsto udjela u svjetskoj proizvodnji struje, a stručnjaci predviđaju da je emisija zagađujućih gasova iz energetskog sektora dostigla vrhunac, saopštio je 12. aprila istraživački centar Ember.

Autori izvještaja ocjenjuju da će od ove godine energija sunca i vjetra „gurnuti svijet u novu eru pada proizvodnje iz fosilnih goriva, a time i smanjenja emisija u energetskom sektoru.

– U ovoj odlučujućoj deceniji za klimu, to je početak kraja fosilnog doba. Ulazimo u eru čiste energije – izjavila je glavna autorka izvještaja Malgožata Vjatros Motika.

U četvrtom godišnjem izvještaju organizacije Ember o globalnoj električnoj energiji obuhvaćeno je 78 zemalja, koje predstavljaju 93 odsto globalne potražnje struje.

Udio struje dobijene iz solarne i vjetroenergije povećan je za dva odsto u odnosu na 2021. godinu.

Solarna energija je proteklih 18 godina najbrži rastući izvor električne energije. Prošle godine je proizvodnja struje pomoću sunca porasla za 24 odsto, što je dovoljno da se snabdje cijela Južna Afrika.

Proizvodnja struje pomoću vjetra povećana je za 17 odsto, dovoljno da se pokriju potrebe gotovo cijelog Ujedinjenog Kraljevstva.

Više od 60 zemalja danas proizvodi više od 10 odsto električne energije pomoću sunca i vjetra. Međutim, proizvodnja čiste energije iz drugih izvora je opala prvi put od 2011. zbog manjeg broja novih nuklernih i hidroelektrana.

– Svi čisti izvori električne energije (obnovljivi i nuklearni) dostigli su 39 odsto globalne električne energije, što je novi rekord. Uprkos tom napretku, ugalj je ostao najveći pojedinačni izvor električne energije u svijetu, proizvodeći 36 odsto globalne struje 2022 – saopštio je Ember.

Udio solarne energije u globalnoj proizvodnji struje bio je 4,5 odsto, vjetroenergije 7,6 odsto, hidroenergije 15 odsto i nuklearne energije 9,2 odsto.

Rast proizvodnje struje pomoću sunca i vjetra nije bio dovoljan da podmiri svjetski rast potražnje prošle godine, ali je zahvaljujući njemu ograničen rast proizvodnje iz uglja na 1,1 odsto, dok je proizvodnja iz gasa opala za 0,2 odsto.

– Sveukupno, to je značilo da su emisije u energetskom sektoru 2022. porasle za 1,3 odsto, dostižući istorijski rekord – navodi se u saopštenju.

Ipak, u izvještaju se predviđa da je prošle godine možda dostignut vrhunac emisija zagađujućih gasova u tom sektoru i da je to posljednja godina rasta proizvodnje struje iz fosilnih goriva, a da će cjelokupan rast potražnje ove godine biti zadovoljen iz čistih izvora.

– Rezultat će biti mali pad proizvodnje iz fosilnih goriva (0,3 odsto) 2023. godine, sa većim padom narednih godina kako se bude ubrzavao razvoj solarne i vjetroenergije – ocjenjuju autori izvještaja.

Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, energetski sektor treba da od sektora sa najvećim emisijama postane prvi sektor koji će postići nultu emisiju do 2040, što znači da udio proizvodnje struje iz sunca i vjetra mora da se poveća na 41 odsto do 2030.

Prema riječima Vjatros Motike, čista električna energija će preoblikovati globalnu ekonomiju, ali sve zavisi od mjera koje preduzimaju vlade, biznis i građani.

EU iz vjetra i sunca dobija 22 odsto struje

Evropska unija je prošle godine 22 odsto električne energije dobila iz energije vjetra i sunca, 22 odsto iz nuklearne energije, 10 odsto iz hidroenergije i šest odsto iz bioenergije. Iz fosilnih goriva proizvedeno je 39 odsto struje, od čega 16 odsto iz uglja i 20 odsto iz gasa.

Sedam država EU je oko trećine struje proizvelo pomoću vjetra i sunca, a među njima su Njemačka (32 odsto), Španija (33 odsto) i Holandija (32 odsto).

Međutim, emisije gasova u energetskom sektoru povećane su za 2,8 odsto u odnosu na 2021, zbog istorijskog pada proizvodnje u nuklearkama i hidroelektranama, što je dijelom nadoknađeno proizvodnjom iz uglja i gasa.

Proizvodnja hidroenergije opala je za 19 odsto zbog toplog vremena i suša, a proizvodnja nukelarne energije je smanjena za 16 odsto, najviše zbog pada proizvodnje u francuskim nuklearkama, kao i zatvaranja reaktora u Njemačkoj.

Sa druge strane, proizvodnja struje pomoću vjetra i sunca povećana je za 8,8 odsto, odnosno za 24 odsto, a povećana je i proizvodnja iz uglja za 6,4 odsto i gasa za 0,8 odsto.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve