Četvrtak, 23 Maja, 2024
Rubrika:

Politico: Ruski migranti i etničke manjine drhte od novog Putinovog obračuna sa terorizmom

Dok je Kremlj na međunarodnom nivou okrivio Ukrajinu, SAD i Britaniju za teroristički napad, na domaćem planu je pronašao ranjivije žrtvene jarce, pojačavajući obračun sa migrantima, Centralnoazijskim i nebijelim Rusima, piše Politico.

Neuspijeh predsjednika Vladimira Putina da zaustavi smrtonosni teroristički napad tadžikistanskih militanata u Moskvi prošlog mjeseca imao je neke porazne nuspojave za ruske imigrante i etničke manjine.

Dok je Kremlj na međunarodnom nivou okrivio Ukrajinu, SAD i Britaniju za teroristički napad, na domaćem planu je pronašao ranjivije žrtvene jarce, pojačavajući obračun sa migrantima, Centralnoazijskim i nebijelim Rusima, piše Politico.

Od napada na Krokus Siti Hol 22. marta kada su ubijene 143 osobe i za koji je odgovornost preuzeo ogranak Islamske države – ruska policija sprovodi racije na spavaonice migranata u nekoliko gradova, dok su nebijeli ljudi traže po ulicama.

Krajem marta oko 40 migranata privedeno je na svom radnom mjestu 60 kilometara od Moskve.

Agencije za sprovođenje zakona takođe su sprovele veliku operaciju uključujući masovne pretrese i momentalno privođenje optuženima za kršenje zakona o migraciji. Kao rezultat toga, 466 osoba je osuđeno na protjerivanje iz Rusije.

Vlasti centralne Azije iz Tadžikistana, Uzbekistana i Kirgistana – tradicionalnih zemalja porijekla mnogih migranata u Rusiju – su izdale saopštenja u kojima savjetuju svojim građanima da ne učestvuju u masovnim događajima u Rusiji i da ostanu kod kuće.

Ali nijesu samo migranti ti koji osjećaju ledeni dah Kremlja na svojim vratovima.

„Talas ksenofobije posle napada veoma je opipljiv za autohtone narode“, rekla je za Politiko Viktorija Maladaeva, predsjednica Fondacije domorodaca Rusije.

Pod „autohtonim narodima“ Maladaeva podrazumijeva mnoge neslovenske grupe koje hiljadama godina žive na teritoriji moderne Rusije. „Ljudi se plaše da izađu iz kuće, putuju taksijem, neki su možda otkazali sve poslove sa skraćenim radnim vremenom za sledeću nedelju i sjede kod kuće, drugi drže telefon uvijek pri ruci“, rekla je ona.

Kao primjer trenda eskalacije, organizacija Azijati Rusije izvjestila je da su jednu ženu iz Jakutije, na dalekom istoku Rusije duž Sjevernog ledenog okeana, uznemiravali u sistemu moskovskog metroa ruski nacionalisti koji su joj uputili nacističke pozdrave, vičući „Rusija je za Ruse. Moskva je za Moskovljane“.

Jakutija je najveća republika u zemlji.

Maladaeva je rekla da su ljudi dobijali pretnje na mreži, pozive da se „vrate na svoje mesto“. Neki Rusi azijskog porekla, zajedno sa autohtonim Rusima, sada razmišljaju o migraciji u Centralnu Aziju, prema porukama koje je Fondacija Indigenous of Russia dobila od svojih pretplatnika.

Dvolični Putin

Putin se – kao i uvijek – distancirao od ove diskusije kako bi održao imidž umjerenog predsjednika koji predstavlja svih 195 ruskih etničkih grupa.

„Rusija je uvijek bila multietnička i multikonfesionalna zemlja. Raznolikost i snaga naše zajedničke otadžbine – Rusije – bili su i ostali su u međusobnom obogaćivanju kultura, tradicija i religija“, rekao je 2015. godine na svečanom otvaranju Moskovske džamije.

Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022, Putin je dodao: „Ja sam Rus. Ali kada vidim primjere takvog herojstva neetničkih Rusa u Ukrajini, želim da kažem: ja sam Lakijanac, ja sam Dagestanac, ja sam Čečen, Inguš, Rus, Tatar, Jevrej, Mordvin, Osetinac. Svih od više od 300 nacionalnih i etničkih grupa Rusije jednostavno nije moguće nabrojati“.

Ali u stvarnosti, progon migranata – od kojih većina dolazi u Rusiju iz centralnoazijskih zemalja – je operacija odozgo na dolje.

Ruski generalni tužilac Igor Krasnov izvijestio je Putina 26. marta, bez dokaza, da je broj zločina koje su počinili migranti u Rusiji u porastu za 75 odsto u 2023.

Ova izjava, koja je u potpunoj suprotnosti sa brojkama koje je dalo rusko ministarstvo unutrašnjih poslova, ilustrativna je za kampanju protiv migranata koju je pokrenula policija nakon napada Krokusa.

Prema godišnjoj statistici Ministarstva unutrašnjih poslova, broj stranaca koji su počinili zločine opao je za devet odsto u 2023. godini, dok je broj stranih kriminalaca iz bivših sovjetskih zemalja ZND smanjen za sedam odsto.

Ruska vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar o obračunu i kriminalnoj statistici.

Napadi i uznemiravanje

„Ne možemo ništa da kažemo o masovnom raspoloženju jer se ono ne mjeri tako brzo“, rekao je za Politico Aleksandar Verhovski, šef Istraživačkog centra Sova, koji prati nacionalizam i ksenofobiju u Rusiji.

„Ali vlasti smatraju da će teroristički napad podstaći ksenofobična osjećanja i, shodno tome, žele da pokažu ljudima da im je stalo do njihovih osjećanja, a u tu svrhu moraju nešto da urade sa migrantima“.

Ovo se pretvorilo u samoispunjavajuće proročanstvo, dodao je Verhovski, sa državnom ofanzivom na migrante od samog terorističkog napada koja je izazvala mržnju i diskriminaciju svih neslovenskih naroda u Rusiji, uključujući i neevropske starosjedeoce.

Prema izvještajima iz prve ruke iz Rusije, ljudi su mete napada i maltretiranja.

Ekaterina (koja je tražila da joj se promijeni ime iz bezbjednosnih razloga), rekla je za Politico da se osoba (azijatskog izgleda) vozila i  zaustavila na semaforu kada je Rus udario nogom u vrata njegovog automobila.

Rus ga je poprskao biberom u lice, što je dovelo do tuče. Rus je otišao tek nakon što je Ekaterina zaprijetila da će pozvati policiju.

Mržnja je povećala stres i anksioznost među neslovenskim zajednicama u Rusiji.

„Anksioznost i strah prevladavaju. Ljudi ne razumiju šta sada da rade i da li je to sada realna prijetnja ili će možda ovaj talas proći“, rekla je Marina Obmolova, psiholog i direktorka dobrotvorne organizacije za zlostavljane nebijelce.

Fondacija vodi telefonsku liniju za ljude kojima je potrebna psihološka podrška.

„U prvim danima šoka posle napada na Krokus siti bilo je zaista više žalbi nego inače, a odnosile su se ne samo na zahtjeve za psihološku pomoć već i na konsultacije sa advokatom o tome koji su rizici i da li ljudi treba da napuste Rusiju“.

Verhovski, istraživač ksenofobije, rekao je da bi „kozmetičke mjere ili pojedinačni krivični slučajevi protiv migranata koji se vode u velikoj mjeri mogli biti opipljive opcije za ruske vlasti“.

Činjenica da se o takvim mjerama čak razgovara je zabrinjavajući razvoj događaja za najugroženije stanovništvo Rusije, dodao je on.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve