Iz sata u sat sve je izglednije da je Donald Tramp izgubio predsjedničke izbore, a da je dobitnik i budući predsjednik Džo Bajden. Sad kad je ostvario preokret i u Pennsylvaniji i u Georgii, nakon što je već preokrenuo Michigan i Wisconsin, jasno je da – ako ne bude još preokreta – ima više od 270 (od 538) elektorskih glasova potrebnih za pobjedu. I to znatno više.
Čak i ako do kraja brojanja ipak, na primjer, izgubi Georgiu i Arizonu, opet će imati više od 270 elektorskih glasova.
No u izbornoj noći situacija je bila dijametralno suprotna. Tramp je bio taj koji je ostvario dramatičan preokret nakon početnog Bajdenovog vodstva, u Teksasu, Floridi, Georgii, Ohiju, Pennsylvaniji i Sjevernoj Karolini. Karta koja je na početku bila mahom plava (boja demokrata) postala je dominantno crvena (boja republikanaca).
Kad su američki mediji proricirali pobjedu Trampa u Floridi i Teksasu, koji zajedno nose čak 67 elektorskih glasova, mnogi su zaključili da je to to. Tramp je preuzeo vodstvo u ključnim državama, trend je išao u njegovu korist, izgledalo je da su predizborne ankete opet katastrofalno promašile rezultat i da Tramp ide prema neminovnoj pobjedi, baš kao četiri godine ranije kad je pobijedio Hillary Clinton. Trampove pristalice već su pripremali šampanjac.
Bajdenu je ostala slaba utjeha da je preuzeo vodstvo u nekadašnjoj republikanskoj utvrdi Arizoni. Tramp je pak promptno održao konferenciju za medije i sebe pobjednikom proglasio prije vremena, šokirajući i američku i svjetsku javnost.
Ipak, prednost se počela topiti. Što se dogodilo? Jesu li Tramp i njegovi saveznici u pravu kad kažu da su demokrati istovarili stotine hiljada lažiranih glasova i da je to izmijenilo rezultat?
Odgovor je u načelu prilično jednostavan i ni izbliza dijaboličan kako ga Tramp i njegove pristlice predstavljaju. Zapravo, na ovaj fenomen su mediji i analitičari upozoravali puno prije 3. novembra, ali čini se da ih je malo ko slušao.
Riječ je, naprosto, o kombinaciji nekoliko činjenica. Prvo, da je ove godine zbog pandemije koronavirusa rekordan broj ljudi glasao ranije poštom, prije samog dana izbora – njih čak 65,2 miliona, prema podacima New York Timesa.
Drugo, da su demokratski glasači u pravilu skloniji glasati poštom nego republikanski. A ta je nejednakost dodatno uvećana neprestanim Trampovim demoniziranjem dopisnog glasanja – iako je i sam glasao poštom – i pozivanjem vlastitih glasača da ne glasaju poštom, nego uživo.
Tu svakako valja napomenuti da je masovno glasanje poštom i inače uobičajeno u nekim saveznim državama (ali je ove godine prošireno na veći broj država), da je brojanje glasova koji su pristigli, ali nisu prebrojeni na dan izbora potpuno legalno u svih 50 saveznih država SAD-a, te da se u 18 američkih saveznih država po zakonu broje i dopisni glasački listići koji su pristigli poštom nakon dana izbora. U Wisconsinu je, doduše, Vrhovni sud odbio zahtjev lokalnih demokrata da se rok za primanje dopisnih glasova produži na šest dana nakon izbora.
I treća ključna okolnost u ovoj situaciji je ta da su neke od ključnih država prebrojile svoje glasove dobijene poštom prije dana izbora, dok su druge te glasove počele brojiti tek nakon zatvaranja birališta i nakon što su prvo prebrojile konvencionalne glasačke listiće. Usto, za prebrojavanje i provjeru autentičnosti dopisnih glasova koji su stigli poštom treba mnogo više vremena nego za obične glasove.
Crvena i plava fatamorgana
Upravo zbog toga je u onim ključnim državama u kojima se dopisni glasovi broje naknadno došlo do fenomena koji su analitičari, ponovimo, odavno predvidjeli i dali mu ime “crvena fatamorgana” ili “plava smjena”. Dakle, Tramp je u tim državama imao vodstvo kad su prebrojani listići s glasanja uživo, ali milioni dopisnih listića koji su se naknadno brojili drastično su izmijenili rezultat jer je među njima velika većina bila za demokratskog kandidata.
Upravo se to dogodilo u Pennsylvaniji i Wisconsinu te, u nešto manjoj mjeri, u Michiganu, gdje su službenici dobili jedan dan prije izbora da prebroje dopisne glasačke listiće, no to nije bilo dovoljno pa su one koje nisu prebrojili morali ostaviti za kraj.
S druge strane, u Floridi, Sjevernoj Karolini, Teksasu i Ohiju se dogodilo ono što se može nazvati “plava fatamorgana” jer su u tim državama dopisni glasovi prebrojeni prije samog dana izbora i prvi su prijavljeni u prijevremenim rezultatima.
CNN je u svojoj analizi dan prije izbora upozorio da će neke od najkompetitivnijih država imati rezultat koji izgleda predobro za Bajdena i koji će se s vremenom preokrenuti, a da će u drugima dinamika biti obrnuta.
Scenario Sudnjeg dana
A s Trampovim nelegitimnim proglašenjem pobjede i osporavanjem dopisnih glasova koji mu ne idu u korist pomalo se ostvaruje upravo ono što su analitičari nazvali “scenarijem Sudnjeg dana” u kojem Tramp iste noći proglasi pobjedu tvrdeći da su dopisni glasovi lažni i da se radi o izbornoj prevari u režiji demokrata, iako za mogućnost masovnog lažiranja glasova putem dopisnog glasanja nema dokaza.
Tramp je u sinoćnjem obraćanju ponovio optužbe o izbornoj krađi i dao do znanja da ne misli priznati izgledan poraz.
“Biće puno sporova, ali imamo puno dokaza. Biće puno tužbi jer ne možemo dopustiti da nam ukradu izbore”, rekao je i najavio tužbe kojima će osporavati rezultate izbora.
Stoga nas, čak i ako Bajden bude proglašen pobjednikom, čeka vrlo neizvjesna situacija.